Nije topla voda samo za kupanje

Uskoro će se navršiti tačno vek od kako se u Vojvodini koristi termomineralna voda.

Srbija

Izvor: Dnevnik

Nedelja, 30.11.2014.

14:34

Default images

Naime, prvi izvor termomineralne vode aktiviran je u Temerinu 1907. godine, a od 1915. godine ona se koristi za banjsko lečenje.

Tada je Andraš Gris, vlasnik bunara sa lekovitom vodom, čija je temperature dostizala 27 stepeni Celzijusa, u svojoj kući, na glavnoj temerinskoj ulici, otvorio lekovito kupatilo.

Na insistiranje stanovnika ove varoši i okolnih mesta 1983. su počeli radovi na obnavljanju lekovitog kupatila, rekunstruisana je postojeća zgrada i izgrađen aneks, oformljena zdravstvena jedinica u okviru Doma zdravlja za medicinske tretmane u cilju rehabilitacije i lečenje bolesti termomineralnom vodom i kompatibilnim metodama, a izgrađeni su i otvoreni bazeni sa termomineneralnom vodom.

Uostalom, po rečima diplomiranog inženjera mašinstva Slobodana Vidovića, dosadašnja iskustva u korišćenju geotermalnih voda u Vojvodini pokazala su da postoji interesovanje za korišćenje ovog vida energije. On kaže da je na području APV izbušeno 79 hidrotermalnih bušotina, ukupno je izbušeno oko 65.300 metara, prosečna dubina bušenja je 827 metara, dok je najdublja bušotina – 2.520 metara.

Vidović navodi da je najviše bušotina u Bačkoj - 48, u Banatu ih je 18, a najmanje ih ima u Sremu - 13. Optimalna izdašnost bušotina na samoizliv najčešće se kreće u rasponu od 10 do 15 litara u sekundi, a izlazne temperature vode su između 45 i 65 stepeni Celzijusa.

“Danas se geotermalna energija koristi u mnogim zemljama, uglavnom u za proizvodnju električne energije iz prirodne vodene pare i za zagrevanje”, pojašnjava Vidović. “Vojvodina nema uslova za dobijanje prirodne vodene pare, ali ima dobre uslove za dobijanje termalnih voda”.

Sagovornik “Dnevnika” ističe da su prva sistematska i organizovana istraživanja termomineralnih voda i hidrogeotermalne energije u Vojvodini zapravo započeta tek 1969. No, za relativno kratko vreme registrovani su uslovi pojavljivanja, geotemperaturni režim i fizičko-hemijske karakteristike voda, što je omogućilo primenu termomineralnih voda i hidrogeotermalne energije. Početak proizvodnje termomineralnih voda i geotermalne energije u Vojvodini se vezuje za 1978. godinu

“Korišćenje termomineralnih lekovitih voda u balneoterapiji i prevenciji oduvek je zauzimalo značajno mesto u razvoju civilizacije, a ništa manje nije atraktivno ni danas. Ipak, korišćenje termomineralnih voda u energetske svrhe novijeg je datuma, a masovnije se koristi od izbijanja prve energetske krize sedamdesetih godina prošlog veka”, napominje Vidović. “Na osnovu svetskih i domaćih iskustava, geotermalne vode Panonskog basena Vojvodine, s obzirom na fizičko-hemijske i geotermalne odlike, mogle bi se koristiti u poljoprivredi za zagrevanje staklenika, u stočarstvu i živinarstvu za zagrevanje farmi, u industriji kao tehnološka topla voda, u balneoterapiji i sportsko-turističkim centrima, za zagrevanje naselja i drugih objekata, za snabdevanje stanovništva sanitarnom vodom, u ribarstvu....”

Prema njegovim rečima, osnovni cilj korišćenja geotermalnih voda jeste energetsko područje u cilju supstitucije klasičnih vrsta goriva. Ipak, u Vojvodini se ovaj energetski izvor uglavnom koristi u neenergetskom području, odnosno u banjama i sportsko-rekreacionim centrima, te bi se struktura korišćenja morala menjati u korist energetske potrošnje.

“Potrošnja geotermalnih voda u Vojvodini u ovom trenutku je mala, moglo bi se reći simbolična. Hidrotermalne bušotine iz kojih se trenutno proizvodi omogućavaju supstituciju oko 7.700 tona mazuta godišnje, a uz optimalno korišćenje istih objekata, godišnja ušteda mazuta mogla bi biti do 13.000 tona, pošto se na postojećim hidrotermalnim sistemima, nažalost, koristi samo deo raspoložive energije”, kaže Vidović.

Osim sistema koji su u eksploataciji postoje i hidrotermalne bušotine gde su izgrađeni nadzemni hidrotermalni sistemi, ali su trenutno van proizvodnje jer su uglavnom korisnici prestali da preuzimaju termalnu vodu.

“Postoji i čitav niz termalnih bušotina koje su perspektivne za korišćenje i u energetskom smislu, ali i za snabdevanje korisnika vodom za piće”, ističe Vidović. “Ima i veći broj izbušenih i ispitanih hidrotermalnih bušotina koje nikada nisu bile u proizvodnji, jer nisu imale korisnika. Neke od njih bušene su kao istražne kako bi se utvrdio geotermalni potencijal. U svakom slučaju, mogućnost korišćenja geotermalnih voda iz bušotina veoma su različite, ali ipak treba težiti da se one što je moguće više koriste za energetske potrebe”.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

23 h

Podeli: