Globalno zagrevanje šansa Srbije

Srbija bi trebalo da iskoristi očekivane klimatske promene dodatnim ulaganjem u poljoprivredu i šumarstvo, kažu stručnjaci.

Srbija

Izvor: Beta

Ponedeljak, 24.10.2011.

21:03

Default images

Oni navode da se na području zapadnog Balkana, uprkos globalnom zagrevanju, u narednom periodu očekuju veće padavine.

"Područje Balkana bi, prema predviđanjima koja su urađena, trebalo da ima prednost što se tiče količine padavina u odnosu na ostatak sveta gde se očekuju značajne suše i nedostatak vode, zbog čega bi trebalo dodatno investirati u poljoprivredu", rekla je Jelena Milovanović.

Milovanović, prodekanka za nastavu Fakulteta za primenjenu ekologiju Futura iz Beograda, je u beogradskom hotelu Kontinental na otvaranju trodnevne radionice o klimatskim promenama i rizicima koje one nose na zapadnom Balkanu kazala da je cilj okupljanja da se razvoj scenarija za ekonomski i socijalni razvoj Balkana uskladi sa klimatskim promenama.

Rasprava na radionici se oslanja na izveštaje o klimatskim trendovima koje je izradila Evropska agencija za životnu sredinu a koji se odnosi na period od narednih 50 do 100 godina.

"Naš zadatak je da u skladu s klimatskim promenama na zapadnom Balkanu donesemo preporuke za glavne akcije i ciljeve razvoja ekonomije i društva", rekla je Milovanovićeva i dodala da bi te preporuke trebalo da usvoje i sprovode političari na svim nivoima.

Predviđanja su da će u narednih 50 godina temperatura povećati za pola stepena Celzijusa, ali da je Balkan tu izuzetak.

Promena klime najviše ugrožava zemlje u razvoju

Trećina čovečanstva, uglavnom u Africi i Južnoj Aziji, je suočena sa najvećim rizicima od klimatskih promena, dok će bogate, severnoevropske nacije biti najmanje izložene negativnim efektima tih promena. Od 193 zemlje obuhvaćene izveštajem, 30 su ocenjene kao ekstremno izložene negativnim efektima promene klime bilo zbog češćih suša, mogućnosti požara, poplava, rasta morskih površina, ciklona ili jačanja tropskih oluja.

Dve trećine ovih država su u Africi, a od azijskih na toj listi su Bangladeš, Indija, indonezija, Mjanmar, Vijetnam, Filipini, Kambodža itd. Svih 30 najugroženijih država spadaju u zemlje u razvoju.

Među gradove pod najvećim rizikom od klimatskih promena spadaju Daka, Adis Abeba, Manila, Kalkuta i Čitagong. Visoko ugroženim smatraju se i područja još tri indijska grada - Čenaja, Mumbaija i prestonice Nju Delhi.

Na drugoj strani liste su Island, Finska, Irska, Švedska i Estonija - zemlje za koje je ocenjeno da su pod najmanjim rizikom od klimatskih promena. Među dvadeset zemalja najmanje ugroženih klimatskim promenama, čak je sedamnaest u severnoj i centralnoj Evropi.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

112 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: