Još samo šljive nismo uvozili

Samo smo za prva četiri meseca 2010, uvezili oko 9.500 tona krompira, 4.300 tona paradajza, 1.000 tona paprike, više od 18.000 tona jabuka i 800 tona jagoda.

Srbija

Izvor: Dnevnik

Nedelja, 24.07.2011.

00:05

Default images

Godišnje uvezemo oko 26.000 tona jabuka, po 8.000 tona kupusa i crnog luka, gotovo hiljadu tona belog…

Prema podacima Privredne komore Srbije, uvoz voća i povrća meri se desetinama miliona dolara. Naime, vrednost uvezenog krompira je oko 6,8 miliona dolara, jabuka oko šest miliona dolara, paradajza 3,9 miliona, crnog luka 2,1 milion...

Zanimljivo je i gde kupujemo voće i povrće. Krompir nam uglavnom stiže iz Holandije, najviše volimo paradajz iz Turske, pasulj iz Kirgistana, krastavace, paprike, kupus i jabuke uvozimo iz Makedonije, crni luk iz Holandije, beli iz Kine, jagode iz Turske, a kruške i dunje iz Argentine. Sve bi to trebalo da nas brine, ali ne zbog toga što uvozimo hranu jer je to potvrda da smo deo svetskog tržišta, da imamo sporazume o slobodnoj trgovini s međunarodnim organizacijama, državama, kao i da liberalizujemo carine sa EU i pripremamo se za dane kada one neće ni postojati ili će biti svedene na najmanju meru. Pitanje je, međutim, šta je s našom proizvodnjom i da li možemo da budemo zadovoljni rezultatima koje postižemo na svetskoj pijaci.

Gledajući statistički, i ne stojimo tako loše. U razmeni poljoprivredno-prehrambenim proizvodima sa svetom Srbija je lane ostvarila suficit u iznosu od 1,2 milijarde dolara, što je rast od 28 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Na svetskom tržištu prodali smo hrane za 2,24 milijarde dolara, dok je uvoz iznosio 1,04 milijarde dolara.

Ipak, valja imati na umu i to da suficit u razmeni nije posledica velikog izvoza već i relativno malog uvoza usled niskog standarda. Upravo u potrošnji voća po stanovniku (62,1 kilograma) i povrća (136,1 kilograma) Srbija zaostaje dva do tri puta u odnosu na prosek potrošnje u EU.

"Kada bismo imali potrošnju citrusa, kvalitetne kafe, švajcarske čokolade, parmezana, kvalitetnih vina i drugih artikala približnu potrošnjama u zemljama EU, Srbija ne bi imali suficit u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Mala kupovna moć utiče loše na stanovništvo, ali dobro na trgovinski bilans u poljoprivredi. Znači, gledajući iz tog ugla, Srbija mora još mnogo da unapredi svoju trgovinu ukoliko želi da, makar, stigne zemlje koje su joj osnovni konkurenti", ukazuje konsultant SEDEEV-a Goran Živkov.

Recimo, pasulj naši trgovci uvoze, a lane smo za 12.485 tona dali 12,7 miliona dolara. I sve su prilike da ćemo ga još dugo kupovati u svetu, jer su naši prinosi od jedne tone po hektaru niski i nedovoljni.
S druge strane, teoretski beležimo značajne uspehe u trgovini voćem, ali je činjenica da smo, pre svega, orijentisana na mali broj tržišta: nema malina u evropskim supermarketima pod našim brendovima, tržište višnje ne može da se ustali u količinama...

"Nažalost, Srbija se nalazi na samo začelju gledano prema visini izvoza po obradivoj površini. U poređenju čak i sa CEFTA partnerima, Srbija ostvaruje najlošije izvozne rezultate, a bilo kakvo naše upoređivanje sa Holanijom, Danskom, Francuskom, Belgijom i drugim starim zemljama članicama EU koje ostvaruju na desetine milijardi izvoza na relativno malim površinama – nažalost, nema smisla", kaže Živkov.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 8

Pogledaj komentare

8 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: