Mladić koštao Srbiju milijarde evra

Hapšenjem odbeglog haškog optuženika Ratka Mladića, država više neće morati da troši milijarde na njegovu potragu.

Srbija

Izvor: B92

Četvrtak, 26.05.2011.

12:48

Default images

Istovremeno, Srbiji će biti mogućeno brže pristupanje EU, što će doneti posebnu finansijsku korist, a i investitori bi u našoj zemlji trebalo da vide kao sigurnije mesto za ulaganja.

Prema dosadašnjim izjavama srpskih zvaničnika, svaki građanin Srbije mesečno je gubio po 159 evra zato što haški optuženik Ratko Mladić još nije bio uhapšen i isporučen Međunarodnom sudu pravde.

Kako je u ranijim izjavama tvrdio srpski državni vrh, bivši komandant Vojske RS košta državu ukupno 1,2 milijarde evra godišnje, jer je zbog njega blokiran prijem Srbije u EU.

A samo neposredni trošak angažovanja 10.000 operativaca koji su svakodnevno u potrazi za Mladićem iznosi godišnje između 10 i 12 miliona evra.

Nacionalni savet za saradnju sa haškim tribunalom nema konkretan podatak koliko državu košta Mladić u finansijskom smislu, ali je sigurno da je ta šteta ogromna, tvrdio je pre hapšenja prvi čovek tog tela Rasim Ljajić.

„Neposredni trošak je plaćanje 10.000 operativaca koji tragaju za njim svaki dan. Rasim Ljajić je rekao da nas policajci koštaju 15.000-30.000 evra dnevno, odnosno 10 do 12 miliona evra godišnje. To je na nivou nagrade za informaciju koja bi dovela do hapšenja Mladića. Čak i da u trenutku date 10 miliona evra nekom informatoru, to je jeftinije od milijardi evra", kazao je ranije zamenik tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić.

Posredni ekonomski gubitak odnosi se na lošiju realizaciju spoljnopolitičkih ciljeva Srbije, pre svega pristupanje Evropskoj uniji.

"Srbija do sada nije dobila status kandidata samo zbog Mladića i Hadžića. Da su u Hagu, država bi sad imala pristup fondovima EU, čija se visina meri milijardama evra, što diže standard Srbije kao buduće članice na visinu standarda ostalih zemalja EU. Time bi Srbija imala neuporedivo pogodniji ambijent za strana ulaganja, bila bi otvorena nova radna mesta, koja donose novac od poreza budžetu... ", naveo je Vekarić u novembru prošle godine.

On je tada istakao da "mi ne dobijamo kandidaturu i nemamo pristup EU fondovima zbog Mladića. I dok imamo tu blokadu bazirani smo na MMF i razne manje povoljne kreditne aranžmane, inflacija premašuje očekivani rast, dinar svaki dan rekordno slabi, izvoz stagnira, troškovi su u poslednjih pet godina duplo porasli, a raste nezaposlenost..." .

"Privatizacija preduzeća i dolazak stranih investitora se odlaže jer investitori prilikom odlučivanja da li će ući na neko tržište najpre gledaju dokle se stiglo u procesu priključivanja EU i kakav je rejting zemlje u međunarodnim institucijama. Na osnovu svih tih parametara došlo se do računice da nas Mladić godišnje košta više od milijardu evra", nastavio je Vekarić.
Vekarić je tada naveo i da smatra da lociranje, hapšenje i transfer haških optuženika ima i moralni aspekt i predstavlja odnos građana prema nedužnim žrtvama.

"Istraživanja pokazuju da je 51 odsto naših građana protiv hapšenja Mladića, ali je 67 odsto njih za ulazak u EU. Ali, krivci moraju dobiti ime ne samo iz ekonomsko-političkih, nego i iz moralnih razloga. Teret ratnih zločina, najmasovnijih u Evropi posle Drugog svetskog rata, ne sme da padne na čitav narod. Nije moralno da se Mladić i Hadžić kriju, dok su svi njihovi generali i saborci u Hagu", zaključio je Vekarić.

Inače, analitičari su još 2006. upozoravali da neizručenje haških optuženika vodi ka „izolaciji Srbije od evropskih tokova", što će negativno uticati na standard stanovništva zbog smanjenog obima donacija, rasta kamata, povećanja inflacije, rasta nezaposlenosti jer u državi visokog političkog rizika opada dinamika privatizacije i priliv stranih investicija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

109 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: