To bi se moglo zaključiti sudeći i po zatišju koje na političkoj sceni traje od usvajanja pokrajinskog Statuta, ali i po političkim kampanjama koje se trenutno vode.
Unija regiona Srbije temu decentralizacije izmestila je sa političkog na ekonomski teren. Međutim, sa brojkama i procentima ne barataju samo u stranci Mlađana Dinkića, koja se do sada, inače, nije bavila vertikalnom podelom vlasti.
Na poražavajućim ekonomskim pokazateljima ispravnost svojih političkih ideja dokazuju i drugi politički akteri, koji su u prethodnim godinama bili mnogo prepoznatljiviji nego danas po zalaganjima za jačanje vojvođanske autonomije.
No, biće da nije tome razlog samo statistika koja ukazuje na zaostajanje BDP-a Vojvodine ne samo za Beogradom, već i za centralnom Srbijom. Vojvođanska autonomija, naime, bila je i do sada na listingu predizbornih tema, gde je rabljena uglavnom u političke svrhe – bilo kao obećanje ili, pak, kao pretnja.
Šef vojvođanskih demokrata Dušan Elezović tvrdi da će i vojvođanska autonomija i jačanje lokalnog nivoa vlasti nakon narednih izbora sve više biti ekonomsko, a sve manje političko pitanje.
"Uveren sam da će u perspektivi u Srbiji generalno biti sve više ekonomskih, a sve manje političkih tema. U tom pogledu i pitanje vojvođanske autonomije, kao i funkcionisanje lokalnih samouprava, posmatraće se iz tog ugla", kaže Elezović za “Dnevnik”.
Potpredsednik Socijalističke partije Srbije Dušan Bajatović smatra, međutim, da je autonomija Vojvodine “bila i ostala prevashodno političko pitanje, čije tretiranje zavisi od partijske opredeljenosti“. On je naveo da u tom pogledu postoje dva suprostavljena zahteva: Vojvodina kao federalna jedinica i, s druge strane, negiranje potrebe za autonomijom.
"Po meni, oba su nerealno i neadekvatno rešenje za Srbiju", kaže Bajatović, dodavši da ipak ne spori da je Vojvodina zaista sve više ekonomsko pitanje, „jer sve se prelama preko ekonomije u smislu stepena razvijenosti društva i životnog standarda građana“.
I po rečima predsednika pokrajinskog parlamenta Šandora Egerešija, socijalno-ekonomska kriza biće ključna tema narednih izbora.
"One stranke koje budu imale strateška rešenja, pa i kad je reč o procesu decentralizacije, imaće i uspeh", ocenio je Egereši.
On ukazuje i da autonomija više ne sme da bude tabu, već da je zadatak političkih elita da razveju starhove od narušavanja integriteta zemlje.
"Vojvodina mora da bude tema, jer je njena autonomija, kao i formiranje drugih regiona, u interesu cele Srbije i u ekonomskom i u političkom smisluU političkom smislu, pre svega zato što Srbija s autonomnom Vojvodinom ima veće šanse za brži put do Evropske unije", rekao nam je Egereši.
Republički poslanik i zamenik predsednika Lige socijaldemokrata Vojvodine Bojan Kostreš smatra da će centralna tema sledeće kampanje ipak biti unapređenje životnog standarda građana Srbije. On je za “Dnevnik” kazao da će Vojvodina u izbornoj kampanji „biti onoliko prisutna koliko se bude insistiralo na tome da decentralizaciji i regionalizaciji mogu da doprinesu kvalitetu života građana”.
"Sve razvijene zemlje u Evropi, ali i u svetu, su decentralizovane", naveo je naš sagovornik, dodajući da će građani Vojvodine na narednim izborima imati mogućnost da biraju „između onih koji autonomiju uzimaju kao prioritet i onih koji se tom temom bave samo od izbora do izbora”.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Podizanje gotovine za kupovinu postaje sve popularnije među potrošačima u Nemačkoj. Ukupni obim gotovinskih plaćanja prošle godine je porastao 20 odsto na 12,31 milijardu evra.
Nemačke kompanije planiraju da smanje investicije u 2024. godini, zaključak je danas objavljenog izveštaja Instituta za ekonomska istraživanja IFO iz Minhena.
Telekom Srbija će od 15. maja početi sa akcijom koja će obradovati lojalne korisnike ove mreže, a u okviru koje će oni dobijati poene koje će moći da menjaju za veoma kvalitetne nagrade, izjavio je danas generalni direktor Telekoma Srbija Vladimir Lučić.
Američka firma Regulus Global početkom nedelje preuzela je 33 odsto deonica kompanije Pretis iz Vogošće i manjinski deo deonica firme Binas iz Bugojna, prenosi portal Istraga.ba.
"Imamo velike ekonomske projekte", rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nakon sastanka sa pomoćnikom sekretara Biroa za evropske i evroazijske poslove Stejt departmenta Džejmsom O'Brajanom.
Prosečna februarska neto plata u Hrvatskoj iznosila je 1.248 evra, što je nominalno više za 0,7 odsto, a realno za 0,5 odsto u odnosu na januar, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS) na svom vebsajtu.
Komentari 4
Pogledaj komentare