Za Maksi milijarda, pare u agrar

Belgijska kompanija Delez (Delhaize Group) saopštila je da je preuzela 100 odsto beogradske Delta Maksi grupe za 932,5 miliona evra.

Srbija

Izvor: B92, Beta

Četvrtak, 03.03.2011.

10:03

Default images

Na sajtu belgijske kompanije se navodi da su u kuporpodajnu cenu uključena neto dugovanja Maksija od 300 miliona evra.

Transakcija obuhvata vlasništvo u nekretninama nad više od polovine prodavnica u Srbiji i sedam distributivnih centara Delta Maksi grupe.

Prodaja Delta Maksija belgijskoj Delez grupi predstavlja veliku finansijsku podršku Delti za dalji razvoj agrara i sektora nekretnina, kaže predsednik i vlasnik kompanije Delta holding Miroslav Mišković. Miroslav Mišković je na konferenciji za novinare povodom prodaje Delta Maksija, poručio klijentima i dobavljačima Delte da će u Delezu imati dobrog partnera. On je izrazio uverenje da će, zahvaljujući dolasku ove kompanije u Srbiju, u poslovanje biti uvedeni i evropski standardi od kojih će svi imati koristi.

Mišković je istakao da potpisivanje ugovora između Delte i kompanije Delez i za Srbiju, ali i za region, znači prvi veliki korak ka Evropskoj uniji.

Ocenjujući da je Delta ovim pokazala da čini napore da dovede velike partnere u Srbiju, on je podsetio na njen doprinos dolasku osiguravajuće kuće "Delta đenerali" ali i drugih kompanija kao što su Najk, Zara, "Kosta kofi", "Interkontinental"...

Mišković je izjavio da sve to mnogo znači i za nastup naše privrede na evropskom tržištu i stvaranje boljih životnih uslova u Srbiji.

Prodaja trgovinskog lanca Delta Maksi jednoj poznatoj evropskoj kompaniji prvi put je bila najavljena pre mesec dana, na proslavi 20 godina poslovanja Delta holdinga, kada je Mišković izjavio da će strateški biznis tog holdinga ubuduće biti agrar.

"Izuzetno smo zadovoljni ovom transakcijom koja u potpunosti podržava ubrzani rast prometa naše kompanije. Delta Maksi grupa ima snažnu poziciju i ostvaruje veoma dinamičan rast u pet zemalja jugoistočne Evrope, regionu u kom je Delez do sada bio prisutan kroz trgovinske lance Alfa Beta u Grčkoj i Mega Image u Rumuniji", istakao je predsednik i generalni direktor Delez grupe Pjer-Olivije Bekers.

Delez od poslovanja u sedam zemalja jugoistočne Evrope očekuje ukupan prihod od oko 3,4 milijarde evra koji će biti ostvareni u mreži sa više od 800 prodavnica.

Pare od poreza ostaju u Srbiji

Generalna direktorka koroporativnih komunikacija Delta Holdinga Jelena Krstović kaže da će porez od prodaje Delta Maksija biti plaćen u Srbiji, ali je naglasila da će to biti realizovano tek kad bude završena cela transakcija.
Kako je ta kompanija ranije najavila očekuje se da cela transakcija bude završena u trećem kvartalu 2011. godine.

Prema rečima Krstovićeve, suma nije još poznata zato što će tek u narednih nekoliko meseci biti zatvoren finasijski okvir ove transakcije.

Nakon toga, biće poznati svi podaci i postupiće se u skladu sa finansijskim propisima Srbije, ali i drugih tržišta na kojima Delta posluje.

Propisi Srbije predviđaju da se transakcija zatvori tek kad Komisija za zaštitu konkurencije potvrdi da ne postoji monopolski položaj.

Krstovićeva je rekla da smatra da neće biti nikakvih problema kada je u pitanju pravni spor u vezi sa privatizacijom "C marketa", obaveštavajući javnost da je žalba akcionara neosnovana.

Ona je istakla da je sud zaključio da je "C market" kupljen u skladu sa tržišnim uslovima ne precizirajući koji sud je doneo tu presudu.

Spor sa Forcanovima

Oko prodaje Delta Maksija spekuliše se još od prošlog leta. Prvo je izbila afera zbog spora Miroslava Miškovića sa Milkom Forcan, njegovom bivšom najbližom saradnicom, i njenim suprugom Brankom Forcanom koji su tužbom pred sudom na Kipru tada blokirali prodaju Delta Maksija.
Mišković je osporavao vlasnički udeo Forcana u Delta Maksiju, ali Okružni sud u Nikoziji doneo je privremenu odluku o zabrani raspolaganja udela u Delta Maksiju Miškovićevoj firmi Hemslade trading limited.

"Mišković je nakon osnivanja Delta M preneo devet odsto udela u toj firmi Branku Forcanu i dokument o vlasništvu akcija je pred kiparskim sudom, kao i svi papiri koji dokazuju da je od firme Delta M nastala Delta Maksi. Oni potvrđuju prenos vlasništva Forcanovih akcija u odgovarajućem odnosu i na Delta maksi“, rekao je letos Aleksandar Lojpur, advokat porodice Forcan.

Delez: Delta je pravi partner za nas

Kupovina Delta Maksija, kako su naveli predstavnici Deleza, predstavlja "važan korak u uspostavljanju geografske ravnoteže našeg portfolija između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope i Azije". Izvršni potpredsednik Delez grupe i generalni direktor za jugoistočnu Evropu Kostas Makjeras (Kostas Maćeras) izjavio je da "izuzetno poštuje rezultate koje je Delta Maksi grupa ostvarila u prethodnoj deceniji".

"Milioni potrošača Delta Maksija mogu da budu sigurni da ćemo nastaviti da im pružamo prvoklasnu uslugu kakvu su i do sada imali u svojim omiljenim radnjama. Pored toga, zadovljstvu kupaca će svakako doprineti ekspertiza naših kompanija u pogledu asortimana i robe", istakao je Makjers.

Odgovarajući na pitanje novinara zašto je "Delez grupa" došla u Srbiju baš u trenutku kada je kupovna moć stanovništva mala, Beker je rekao da oni imaju dugoročne planove za investiranje u Srbiji, a ne za kratkoročno ubiranje profita. "Srbija je dobro tržište i uvereni smo da je ovo evropska zemlja koja će postati deo EU", istakao je on.

Predstavnici te kompanije navode da u regionu ima prostora za širenje „jer se radi o prostoru na kojem živi 55 miliona ljudi što je skoro kao Velika Britanija ili Italija. To je region koji se ubrzano razvija i u kojem se u periodu između 2010. i 2014. očekuje rast od oko 60 odsto".

Delta Maksi grupa, čije je sedište u Beogradu, osnovana je 2000. godine. Taj lanac sada ima oko 450 maloprodajnih objekata u Srbiji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji. U Srbiji poseduje oko 350 radnji.

Procenjeni godišnji prihodi Maksi grupe za 2011. godinu iznose od 1,35 do 1,4 milijardi evra, dok se vrednost dobiti pre odbitka kamata i poreza i amortizacije (EBITDA) za 2011. godinu procenjuje na 85 do 90 miliona evra.

Delez je saopštio da je za prezuimanje Maksija dobio odobrenje nadležnih institucija u Srbiji, Bugarskoj, Crnoj Gori i Albaniji i očekuje da cela transakcija bude završena u trećem kvartalu 2011. godine.

Delez u svom lancu ima 2.800 prodavnica, u 2010. godini imao je prihod od 20,8 milijardi evra, a u 2009. neto dobit od 514 miliona evra. Zapošljava oko 137.000 ljudi. Akcije Delez grupe su na berzi Euronekst Brisel i Njujorškoj berzi čija je trenutna cena 56,5 evra, odnosno 78,4 dolara po akciji.

Vreme: Mišković se odrekao titule "maloprodajnog cara Srbije"

Inače, nedeljnik Vreme piše u današnjem broju da „Delta holding već dugo najavljuje ovu transakciju i ona bi verovatno bila brže obavljena da celom poslu nisu podmetani klipovi pod točkove, što ne samo da je obaralo cenu regionalno moćnog maloprodajnog lanca već je to podmetanje napravilo političko pitanje u koje se, svojevremeno, umešao i Boris Tadić, predsednik Srbije.
Porez na dobit iz ove transakcije biće uplaćen u budžet Srbije čime je Mišković izašao u susret zathevima predsednika Tadića da se tako krupne transakcije ne obavljaju preko of-šor firmi.

List navodi da „Mišković više nije u poslu koji je donosio ozbiljan profit i ozbiljne optužbe da je monopolizovao tržište i obogatio se na narodnoj grbači“.

Miroslav Mišković nije krio da bi se rado otarasio titule maloprodajnog cara Srbije. Šteta je u jednom trenutku bila veća od očekivane dobiti i to ga je, verovatno, prelomilo da proda ceo taj biznis za sumu koja dotiče vrednost od 950 miliona evra“, dodaje se u tekstu nedeljnika Vreme.

Delez nije ni “narodna majka“ ni “narodna kuhinja“

Mišković je ranije saopštio da je rešen da napravi zaokret u biznisu. Glavni biznis Delte ubuduće biće agrar, za koji Mišković veruje da je „srpska nafta“.
On je ranije rekao da Srbija ima dobru priliku da zauzme značajno mesto u proizvodnji hrane i dodao da je za to potrebno da agrarni budzet države bude izjednačen sa zemljama u regionu od kojih je manji čak i deset puta.

Nedeljnik Vreme dalje u tekstu piše da niko ne bi smeo da se preterano raduje što je Mišković prodao Maksi, jer „Delez nije ni ’narodna kuhinja’ ni ’narodna majka’“, kao i jer ta kompanija ima čvrste ugovore sa svetskim proizvođačima i da će oni biti privilegovani u odnosu na domaće.

Dodaje se i da će, „kad Delez preuzme Maksi, neke od roba biti najurene bilo zato što nemaju određeni standard ili iz nekog drugog razloga... Ne može se ni očekivati da će samarićanski obarati marže i učiniti robu jeftinijom“.

Ko je novi vlasnik Maksija

Prema podacima sa internet sajta Deleza, reč je o trgovinskom lancu koji svoje prodavnice pod različitim imenima ima u matičnoj Belgiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Grčkoj, Rumuniji i Indoneziji. U prošloj godini ostvarili su rast prihoda od 4,6 odsto, a za 2011. planirali su investicije od 900 miliona evra u šta je uključeno otvaranje 120-130 novih prodavnica i renoviranje još oko 120.

Operativni profit Deleza od 2006. do 2009. uvek je bio iznad 900 miliona evra dok je udeo grupe u neto profitu u 2009. premašio 514 miliona evra. Prihodi su od 2006. redovno premašivali 19 milijardi evra.

Čak 68 odsto prihoda donosi tržište SAD, 23 odsto tržište Belgije, sedam odsto Grčka, a tek 1,2 odsto ostale zemlje. U operativnom profitu SAD učestvuje sa 75 odsto, Belgija sa 19 odsto, a Grčka sa šest odsto.

Delez zapošljava čak 138.000 ljudi. Neto dug kompanije u 2009. bio je nešto iznad dve milijardi evra. Interesantno je da su 2007. napustili češko tržište prodajom svih objekata, a isto su učinili 2009. u Nemačkoj.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

215 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: