Država tera vozače na šverc benzina

Nakon povećanja akciza i novih cena goriva, Srbija se ponovo našla u vrhu liste zemalja regiona sa najskupljim derivatima.

Srbija

Izvor: Blic

Četvrtak, 13.01.2011.

00:10

Default images

Mnogi građani, pogotovu oni koji žive u pograničnim krajevima, radije se odlučuju za snabdevanje gorivom u susedstvu, gde je litar evrodizela jeftiniji za 17 dinara.

Očekuje se i da će vrlo brzo proraditi crno tržište, odnosno da će se kvalitetnije i jeftinije gorivo prodavati u kanisterima na ulici.

Akcize su povećane od 1. januara, ali se prvi put desilo da je napravljena razlika u visini nameta za goriva evropskog kvaliteta i onih koja izlaze iz NIS-ovih rafinerija, pri čemu su akcize na derivate evropskog standarda više. Ovako nešto omogućeno je nakon što je vladajuća većina u Skupštini Srbije usvojila amandman jednog poslanika SPS, čime je, kako tvrde naftaši, zaštićen monopolski položaj NIS-a.

Odluka vladajuće većine u Skupštini da od 1. januara 2011. godine poveća akcize na gorivo je – presedan. Akcize su se po Zakonu o akcizama do sada menjale početkom ili sredinom februara, odnosno tek pošto zvanična statistika objavi podatke o rastu inflacije za proteklu godinu.

Ovoga puta s tim se požurilo i državni nameti na gorivo su povećani odmah od nove godine, što znači da se država grčevito bori da napuni budžet koji ima i te kakve probleme s likvidnošću, a što građani plaćaju kroz znatno skuplje gorivo, kaže Ivan Nikolić, odgovarajući na pitanje da li je država izneverila liberalizaciju tržišta derivata

Biće dobro ukoliko država još jednom ne poveća akcize u toku godine, kao što je to bio slučaj 2008. godine, dodaje Nikolić koji veruje da će taj scenario biti izbegnut samo zato što je dobar politički momenat, jer se pripremaju izbori.

Upitan da li neke od okolnih zemalja imaju dvojne akcize, Nikolić kaže da tu praksu nema nijedna država u okruženju i pita zašto uskraćivati vozačima evropski kvalitet benzina kada je osnovna ideja liberalizacije bila upravo to da se troši evropski benzin.

Gorivo će kod privatnika biti skuplje bar za troškove transporta, a o zagarantovanoj zaradi od po pet dinara po litru (koju su imali do liberalizacije) više nema govora.

"Gledajući tako, NIS je ponovo privilegovan u odnosu na ostale", kaže Nikolić i dodaje da se zbog stalnog rasta cene sirove nafte uskoro može očekivati novo poskupljenje goriva.

NIS-u godišnje poklanjamo 400 miliona dolara

Saša Mileusnić, direktor u privatnoj naftnoj kompaniji Petrobart-AVIA, kaže da je država izigrala liberalizaciju i zbog toga što je, umesto da favorizuje evropski kvalitet goriva koji nismo imali svih ovih godina, naterala privatnike da ponovo kupuju kod NIS-a i benzin i dizel koji je daleko od evropskog.
foto: Politika
Pri tom, dodaje, ne treba gubiti iz vida ni činjenicu da NIS godišnje samo na domaćoj nafti koja mu je poklonjena (budući da je renta na rudna blaga vrlo mala) čisto zaradi oko 400 miliona dolara i to ako se odbiju troškovi eksploatacije nafte, inače bi zarada bila veća za oko 50 miliona dolara. NIS, kaže Mileusnić, godišnje preradi 5,1 milion barela domaće nafte. Ako se to pomnoži s cenom uralske nafte od 94,58 dolara jasno je koliko kompanija samo iz domaće nafte zaradi, a to bi inače morala da kupi i plati na svetskoj berzi. Na sve to država im uvede niže akcize, pa kako onda govoriti o slobodnom formiranju cena, pita on.

Upitan kako će se ubuduće snabdevati i da li će pratiti cene NIS-ovog goriva na pumpama, Mileusnić kaže da će gledati da se približe maksimalno koliko mogu NIS-u, ali da ne mogu prodavati po njihovih cenama, jer bi onda u startu imali gubitak.

Niko od privatnika još nije uvozio benzin, ali će u narednim danima biti i tog uvoza i to samo za eksperiment, da se vidi kolika je tražnja za evropskim, kvalitetnim, benzinom koji bi bio skuplji za oko šest dinara od domaćeg.

U NIS-u i dalje tvrde da nema dvojnih akciza, nego da su akcize za sve iste, dodajući da je cena nafte posebno u četvrtom kvartalu znatno poskupela zbog čega su oni morali od juče da povećaju svoje cene. Oni koji ne misle da je država favorizovala NIS uvođenjem dvojnih akciza to objašnjavaju time da je glavni efekat liberalizacije što je cena na tržištu Srbije postala ista kao i u regionu, da se na tržištu prodaju isti derivati koji se mogu slobodno uvoziti iz susednih zemalja.

Rezultat je da je cena derivata sada prosečna u odnosu na region i na tržištu postoje isti proizvodi kao i u okruženju. Kao rezultat konkurentne borbe igrači mogu snižavati cene u odnosu jedne na druge, ali to ne vodi realnom sniženju na pumpama, pošto cena nafte ima tendenciju rasta.

Milan Budimir, savetnik za medije u Ministarstvu energetike, kaže da je tržište potpuno liberalizovano u roku koji je za to bio predviđen.

"Danas država više ne propisuje cene naftnih derivata, a tržište goriva u Srbiji je deo opšteg otvorenog tržišta regiona. Cene naftnih derivata u Srbiji su u nivou cena u regionu. Kada govorimo o trenutnim cenama one su visoke u celom regionu. Na rast maloprodajnih cena uticali su objektivni faktori – rast cene nafte koji je počeo prošle godine i koji se i dalje nastavlja, usklađivanje akciza kao i devalvacija dinara", kaže Budimir.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

72 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Haos u Grčkoj FOTO/VIDEO

Grčki radnici u sektoru prevoza stupili su danas u štrajk za veće plate, tako da su brodovi ostali usidreni u lukama, a železnički saobraćaj je obustavljen.

11:16

17.4.2024.

1 d

Podeli: