Tadić: Loše se osećam zbog dugova

Državne institucije najveći su dužnik u zemlji. Dugovanja za struju, grejanje, vodu, telefone, gradsko građevinsko zemljište dostižu oko dva miliona evra.

Srbija

Izvor: B92

Ponedeljak, 08.11.2010.

13:53

Default images

Predsednik Srbije Boris Tadić kaže da je za dugovanja čuo iz medija i odmah platio račune zdanja na Andrićevom vencu u kojem je Predsedništvo.

Predsednica Skupštine Slavica Djukić Dejanović za B92 priznaje da parlament duguje za građevinsko zemljište, ali da su taj dug nasledili od Vlade koja nije ispunila deo svojih obaveza.

Da li vas ikada iko prvog pita imate li da platite struju, telefon, komunalije, ratu za kredit ili stanarinu ako ste podstanar? Ako vam kažu da nema veze što nemate, platićete drugi put, onda ste verovatno srećnik povlašćenog položaja poput pojedinih državnih institucija.

Jer, kako su novinari sračunali, država duguje oko dva miliona evra i za to je niko ne tereti. Predsednik države priznaje da je iz medija saznao da njegovo Predsedništvo duguje za račune. Zašto država ne plaća račune? Zato što nema novca, kaže Boris Tadić.

"Država ne plaća komunalije zato što nema novca.., a nema novca zato što je slaba privreda, a privreda je slaba zato što je slabljena u mnogim decenijama u prošlosti", naveo je Tadić.

"Sad se postavlja pitanje zašto i to što ima novca država ne usmerava na plaćanje komunalija? Ja se slažem sa tom primedbom i evo predsedništvo je odmah intervenisalo da bi bilo izvršeno plaćanje od strane institucije u kojoj ja radim", kaže on.

"Loše se osećam kada saznam iz medija da se to nije desilo. Imaću razgovor sa službenicima u predsedništvu o tome zašto se tako nešto desilo, zašto sam ja tu informaciju dobio preko medija. Šta je sa dugovanjima? Platili smo, platili smo. Nisam platio ja, platile su stručne službe jer one obavljaju svoje deo posla. Ali je veoma važno da svi posao obavimo valjano, a ne da saplićemo jedni druge jer onda nigde nećemo doći sapleteni", objasnio je Tadić.
Prema saznanjima medija ubedljivo se najviše duguje za struju, oko 80 miliona dinara. Ipak, iz EDB-a se nerado upuštaju u kritiku države kao dužnika. Za razliku od predsednika države koji je o dugu informisan iz novina, zamenik direktora EDB-a Stevan Milićević iznenađen je novinarskim pitanjem koliko njegovom preduzeću za struju duguje država, a koliko građani.

"Mi smo uvek otvoreni za javnost, ali ja jednostavno nespreman sam u ovom momentu i iznenađen sam pitanjem", kaže Milićević.

Račune za struju plaća Skupština, kaže predsednica parlamenta Slavica Đukić Dejanović. Ona u razgovoru za B92 kaže da parlament nikom ništa ne duguje, osim naknade za gradsko građevinsko zemljište – poslednje četiri godine.

"Skupština nikad nije raspolagala novcem, prvi put će to biti 2011. te Skupština nije mogla ni 2006, 2007, 2009 ili 2010. da plaća bilo kome. Sva ta dugovanja su prosleđivana vladi. Dakle Skupština u tom formalnom smislu nije mogla izmiriti ni jedan dug, ali će se stvari promeniti od 2011. Tada ćemo prvi put imati naš budžet i tada ćemo sami morati da vodimo računa o svim komunalijama i o građevinskom zemljištu. Dogovor je da se rebalansom budžeta izmire ta dugovanja", navodi ona.
Zašto je državi dozvoljeno da duguje, a nama ostalima nije? Ekonomista iz Centra za slobodno tržište Aleksandar Stevanović kaže da "država ima nešto što se zove monopol sile i državi se jednostavno može da radi neke stvari. S druge strane, ako razložite taj pojam vidite da se država postavlja kao bog koji će da rešava sve probleme ovog društva".

"Upravo ta infatilna očekivanja građana dovode do toga da se političari osećaju da se njima može, jer odgovornost za svoje postupke nikad nisu doživeli u praksi. I imate jednu sadašnju tranziciju sa vlasti u opoziciju i obrnuto, i to da se kod nas niko od političara ne plaši da će na bilo koji način biti odgovoran za ono što čini u ime tog metafizičkog entiteta zvanog država u Srbiji", objašnjava Stevanović.

Ono što država duguje ne svodi se samo na dugovanja sopstvenoj privredi. Spoljni dug naše zemlje dostigao je skoro 24 milijarde evra, a kao uzrok redovno se navode novi krediti, ali i kursne razlike zbog pada evra.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

132 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Puca prijateljstvo: Kina okreće leđa Rusiji?

Kineski izvoz u Rusiju opao je u martu, prvi put od sredine 2022. godine, zbog sve većih pretnji Vašingtona da će uvesti sankcije Pekingu ako kineski izvozni proizvodi pomognu Moskvi u ratu protiv Ukrajine.

8:11

18.4.2024.

1 d

Podeli: