Šta osta iza Radovana

Poslednjeg radnog dana guvernera Jelašića srednji kurs evra bio je oko 106 dinara, devizne rezerve iznose oko 11 milijardi evra, dok je inflacija oko šest odsto

Srbija

Izvor: B92

Četvrtak, 29.07.2010.

00:20

Default images

Kada je Radovan Jelašić 25. februara 2004. godine prvi put seo u guvernersku fotelju sačekala ga je kursna lista po kojoj je evro vredeo oko 70 dinara, devizne rezerve od oko tri milijarde evra i međugodišnja inflacija od 7,9 odsto.

Da li kroz ove brojeve može da se meri njegov rad i šta je Radovan Jelašić ostavio u amanet novom guverneru?

Iako su kritike na njegov račun utihnule onog dana kada je podneo ostavku, u prethodnih šest godina Jelašić je, s vremena na vreme, u poslednjih šest godina često bio na meti kritičara.

Članovi Cvetkovićevog kabineta nisu krili da ih nervira njegovo „zvocanje” zbog velike javne potrošnje, a građani i privrednici zamerali su mu što je ćutao dok je dinar padao. Sa druge strane, ekonomisti su mu na dušu stavljali period pre krize kada je dinar jačao, dok su bankari pre nekoliko godina negodovali zbog restriktivne monetarne politike, naročito kada je reč o izdvajanjima za obavezne rezerve.

Istovremeno, stručnjaci za oblast monetarne politike u tom periodu prebacivali su mu kako restriktivna politika (misleći na referentnu kamatnu stopu koja je u jednom periodu bezmalo dostigla 18 odsto) pogoduje bankama jer im omogućava da dobro zarade kupujući hartije od vrednosti. Nebojša Savić, profesor na FEFA, je istakao da se kada je reč o padu dinara ne može Jelašiću stavljati na dušu to što je privreda nekonkurentna.

"Za to su krivi privrednici i država, a on u tom smislu samo deli odgovornost kao deo države. Jednostavno, mi nemamo šta da izvezemo i nemamo šta da prodamo u svetu. U situaciji kada kurs određuje ponuda i tražnja i kada više nema priliva kapitala od stranih investicija, a nema ni prihoda od izvoza, onda je logično da dinar slabi", objašnjava Savić.

Kada je o inflaciji reč, Jelašić je u dobroj meri uspeo da se zadrži u planiranim okvirima, dodaje naš sagovornik. "Vidi se trend pada, što je dobro. Guverner je doprineo suzbijanju tog problema. Međutim, taj problem je i dalje opasan jer i dalje imamo najveću inflaciju u regionu", konstatuje Savić.

Bankarski sektor je, kako kaže, u poslednjih šest godina značajno unapređen, pa sada imamo stabilan, snažniji i moderniji finansijski sektor. "Sa druge strane, opet u poređenju sa regionom, on je cenovno nekonkurentan, jer su kamate visoke. Razlika između kamata na štednju i kamata na kredite, odnosno novca koji bankari prikupljaju i pozajmljuju i dalje je velika", ocenjuje Savić.
Ivan Nikolić, saradnik Ekonomskog instituta, ocenjuje da je kursna lista sada samo rezultat prilagođavanja na novonastalu situaciju. On ne misli da aktuelna politika dinara nije dobra, već da je prethodna bila loša.

"Mislim da su se godinama akumulirali rizici nestabilnosti koji su se sada ispoljili. Ponekad sam se pitao da li je on predsednik udruženja banaka ili guverner. Naročito kada je referentna kamatna stopa bila neprimereno visoka. Špekulativni kapital koji je tada ušao, sad se povlači sa tržišta, i to je jedan od uzroka poslednjeg slabljenja dinara", kaže Nikolić i dodaje da je inflacija manja nego što je bila, ali je i dalje relativno visoka u odnosu na EU i region.

Vladimir Vučković, profesor na Megatrend univerzitetu, kao jedan od dobrih poteza Radovana Jelašića vidi prelazak na targetiranje inflacije u jesen 2006. godine.

"Da se NBS tada odlučila da brani kurs sada bismo imali mnogo veće probleme. Verovatno bismo imali devalvaciju i mnogo manje devizne rezerve. Cena drugačijeg modela bila bi visoka", kaže Vučković koji takođe zamera odlazećem guverneru što je bio previše bojažljiv pa je pre krize do nebesa dizao referentnu kamatnu stopu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

1 d

Podeli: