To je za 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018. Kako prenosi Poslovni dnevnik, to povećanje je posledica emisije 1,5 milijardi evra vredne evroobveznice u junu, kojom je država obezbedila sredstva za otplatu obveznice koja dospeva u novembru.
Kad je reč o strukturi javnog duga prema komponentama, unutrašnji dug opšte države je krajem jula iznosio je 186,7 milijardi kuna (25 milijardi evra), što je rast od 3,5 procenata u odnosu na kraj 2018. godine, dok je spoljni dug, uz povećanje za 4,4 posto, bio na nivou od 110,4 milijardi kuna (oko 14,8 milijardi evra).
Hrvatskoj u novembru dospeva na naplatu 1,5 milijardi dolara duga po evroobveznici izdatoj 2009. godine, koji će biti namiren sredstvima iz julske emisije evroobveznice.
Pored toga, u istom mesecu dospeva i milijardu evra po obveznici emitovanoj 2004. godine na domaćem tržištu uz valutnu klauzulu.
Analitičari Rajfajzen banke Austrije kažu da se u Hrvatskoj očekuje još jedna emisija duga na domaćem tržištu, s kojom će vlada zatvoriti (re)finansiranje za 2019.
Procenjuju da, s obzirom na ekonomsko okruženje, solidna fiskalna poboljšanja i investicioni rejting, nije isključeno dalje blago sužavanje spredova, te da će prinosi i kuposke kamatne stope "dostići nove istorijske minimume".
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare