U studiji koju su izradili konzorcijum zagrebačkih kompanija Hotelsko i destinacijsko savetovanje, Urbanistički institut i Proficiscor, kao i Fakultet za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, navodi se da je crnogorski obalski pojas površine 58 kvadratnih kilometara i 2.540 kilometara kvadratnih akvatorijuma zakonom definisan kao zona morskog dobra, koja uživa posebnu zaštitu.
"Za kupanje i rekreaciju koristi se oko 270 hektara, koje čini 52 kvadratna kilometra prirodnih plaža i 100 kupališta nastalih izgradnjom ili adaptacijom sa procenjenim kapacitetom od 300.000 istovremenih kupača", navodi se u programu urađenom za potrebe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, piše Pobjeda.
Plaže Crne Gore već danas su, kako je saopšteno, manjeg kapaciteta u odnosu na tražnju.
"Čak i da realni smeštajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primenom normalnih standarda od pet kvadrata po korisniku, može se proceniti da će Crnoj gori u narednih pet godina nedostajati minimum 300.000 kvadrata plaža u glavnoj sezoni", procenjuje se u studiji.
Ta procena uključuje dodatnih 183.000 kvadratnih metara plaža koje su u procesu privođenja svrsi, ali nisu poznati precizni podaci ili metodološki utemeljene procene gde još mogu da se naprave plaže.
Što se tiče pritiska na obalski prostor u smislu korišćenja plaža, on nije jednak. Veliki pritisak je u severnim obalskim opštinama zbog nepristupačne obale, kao i u Budvi zbog velikog udela turističkog prometa, a posebno je povoljan u Ulcinju.
Pored manjka prostora za plaže, u programu se navode i drugi problemi morskog dobra, koji se odnose na broj turista, preopterećenost centralnih gradskih zona i zauzetost zaleđa plaža sadržajima koji nisu ni nužni, ni korisni.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 3
Pogledaj komentare