Propast nekadašnjeg jugoslovenskog giganta: Nerazjašnjena "smrt" Hidrogradnje

Hidrogradnja i druge sarajevske kompanije poput Energoinvesta, TAS-a, Famosa, i drugih, pozicionirali su jugoslovensku privredu u sam vrh evropske ekonomije.

Region

Izvor: Al Jazeera

Nedelja, 13.10.2019.

13:49

Propast nekadašnjeg jugoslovenskog giganta: Nerazjašnjena
Foto: Depositphotos, boggy22

Jasmin Arifić je 1988. godine dobio posao mehaničara u jednoj od najvećih evropskih građevinskih kompanija - Hidrogradnji u Sarajevu. Danas, 31 godinu kasnije, on je član stečajnog odbora koji rasprodaje imovinu posrnule Hidrogradnje, kako bi se pokrili nagomilani dugovi.

Arifić kaže da je njegov primarni cilj danas izboriti se da od prodaje ostataka nekadašnjeg građevinskog giganta njegove radne kolege i on dobiju novac koji im kompanija duguje, ali sve ide dosta teško jer se veliki poverioci, poput banaka, takođe bore za ostatke Hidrogradnje.

Od nekadašnjih 5.000 radnika u Hidrogradnji, danas ih je ostalo tek nešto više od stotinu koji rade u nekoliko ogranaka preduzeća koji su još uvijek u funkciji i prave profit, poput kamenoloma ili Hidrogradnjine firme za proizvodnju betonske galanterije.

"Nekada smo u Hidrogradnji zarađivali pristojne plate, dok nam kompanija danas duguje u proseku oko 40 plata, i mnogo više od toga na ime poreza za penziono i zdravstveno osiguranje", kaže Arifić za Al Džaziru.

Gigant na javnoj aukciji

Sarajevska Hidrogradnja je samo jedno od brojnih javnih preduzeća u Bosni i Hercegovini koja su tokom rata u zemlji devedesetih godina devastirana, a onda su dokrajčena postratnom privatizacijom i lošim odnosom prema njima od strane dve entitetske vlade u Bosni i Hercegovini, koje su nasledile vlasništvo u javnim preduzećima nakon raspada Jugoslavije i okončanja rata.

Imovina Hidrogradnje koja se nalazi u BiH i inostranstvu početkom sedmice je ponuđena na javnoj licitaciji za nešto više od 100 miliona KM (50 miliona evra). Prodaju se kamenolomi kompanije u Hadžićima i Kaknju, poslovne zgrade u Sarajevu, hale i zemljište u Mostaru, motel kod Sarajeva, imovina kompanije u Libiji kao i neke druge nekretnine Hidrogradnje.

Tri godine ranije Vlada Federacije BiH, kao većinski vlasnik Hidrogradnje, dala je zeleno svetlo upravi za pokretanje stečajnog postupka. Radnici to razumeju kao potez kojim federalne vlasti zauvek žele da raskrste sa nekadašnjim gigantom i pošalju ga u istoriju. Vlada pak govori o racionalizaciji i gašenju onih Vladinih kompanija koje ne donose novac.

"Nadam se da bi se u poslednjem trenutku mogla pojaviti neka međunarodna građevinska korporacija koja bi kupila Hidrogradnju i nastavila proizvodnju", kaže Arifić, mada je, kaže, svestan da su izgledi za tako nešto mali.

Ukupan dug Hidrogradnje prelazi stotinu miliona KM (50 miliona evra), koliko se procjenjuje i vrednost nekretnina Hidrogradnje koje su sada na prodaji.

"Traži se računica da se prodajom kompanije izmire sva dugovanja. Videćemo koliko će se u tome uspeti", kaže Arifić, svega nekoliko dana nakon što je stečajni upravnik raspisao oglas za prodaju imovine Hidrogradnje.

Svetski brend

Foto: Depositphotos, Steve_Allen
Osnovana dve godine nakon završetka Drugog svjetskog rata 1947. godine odlukom tadašnje vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine, Zemaljsko građevinsko preduzeđe Bosne i Hercegovine Hidrogradnja vrlo brzo je izrasla u jednu od vodećih evropskih i svjetskih građevinskih preduzeća, sa godišnjim prometom od više stotina miliona američkih dolara, što je za uslove pedesetih godina prošlog stoljeća ali i kasnije značilo sam svjetski vrh.

Nakon svojih prvenaca – hidroelektrane Jajce i Jablanica u BiH, kompanija je izašla na međunarodno tržište.

Potpis Hidrogradnje danas nose neki od najvećih tadašnjih građevinskih poduhvata na istoku, poput hidroelektrane Al Kadisi u Iraku ili distributivna mreža u regiji Sirt u Libiji, ali i neki drugi mega projekti poput brane Lipkovo u Makedoniji.

Hidrogradnja, kao i neke druge kompanije poput Energoinvesta, TAS-a, Famosa, UNIS-a i drugih pozicionirali su tadašnju jugoslovensku privredu u sam vrh evropske ekonomije.

U portfoliju Hidrogradnje stoji da su 1986. godine osvojili šesto mesto na listi deset vodećih kompanija na srednjeistočnom tržištu, a 1990. osmo mesto na listi deset vodećih kompanija u oblasti hidro-projekata.

Irački dug

Foto: Depositphotos, Viz-arch
Senad Hafizović, nekadašnji generalni direktor Hidrogradnje, kaže za Al Džaziru da je cena onoga što je ostalo od Hidrogradnje i što se sada prodaje verovatno realna, ali je za njega apsurdna činjenica da federalna Vlada Hidrogradnju uopšte prodaje. Čak i sada kada se očekuje gašenje kompanije, on veruje da u div vredi uložiti novac i da se on može oporaviti, što bi, uveren je Hafizović, moglo pokrenuti kompletan građevinski sektor u zemlji, i podići ekonomiju Bosne i Hercegovine koja je jedna od najlošijih u Evropi.

Kaže i da sama činjenica da je Vlada Federacije BiH odobrila prodaju ostataka Hidrogradnje, a da prethodno nije izvršena detaljna analiza dugovanja i potraživanja Hidrogradnje, govori da tu ima dosta propusta. Praktično, Hafizović više nije siguran da uopše postoji kvalitetna procena vrijednosti kompanije. On sve to vidi kao ciljani proces urušavanja Hidrogradnje, kako bi se prikrila višemilionska pljačka u Hidrogradnji, koja se odvijala u kontinuitetu od završetka rata u BiH do danas.

Kao primjer Hafizović navodi dug iračke vlade prema Hidrogradnji, nastao nakon rata u Iraku, koji iznosi oko 320 miliona dolara. Osim da je taj dug evidentiran, kaže Hafizović, ne postoji nikakva druga informacija o tome da li je taj dug naplaćen ili otpisan.

"Ako jeste naplaćen, trebalo je predstaviti jasan dokaz o tome gde je taj novac završio, ili, ako je otpisan, trebalo je da postoje dokazi i o tome", kaže Hafizović, dodajući da je dug Iraka prema Hidrogradnji priznala i Vlada Iraka kao i komisija Ujedinjenih naroda, ali da je sudbina tog novca danas nepoznata.

Za Hafizovića je apsurdno da je Hidrogradnja delom radila i tokom rata u BiH devedesetih, ali ne može da posluje skoro 30 godina kasnije, kada je tržište otvorenije.

Kriminal pred očima pravosuđa

Hafizović je Al Džaziri rekao da ga zabrinjava to što je Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine, kao i Agencija za istragu i zaštitu BiH (SIPA) izuzela ogromnu dokumentaciju iz Hidrogranje, ali posle toga nije otvorena nijedna istraga.

"Mislim da je interes da se kompanija što pre ugasi, i da se sakriju razmjere kriminala u Hidrogadnji", kaže Hafizović.

Stotine radnika Hidrogradnje su 2013. godine proveli 45 dana u protestima pred zgradom Vlade Federacije BiH i drugih državnih institucija u Sarajevu, ali su pomaci u njihovim zahtevima bili minimalni.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

21 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Propao pokušaj: Nemačka u haosu

Nemačke mašinovođe od utorka rano ujutro ponovo su u štrajku, samo nekoliko dana po okončanju prethodnog štrajka. Sudovi su odbacili pokušaj Nemačke železnice (DB) da zaustavi štrajk.

17:25

12.3.2024.

6 d

Svet

Sledi zabrana: Nova pravila za iznajmljivanje stana

Američka digitalna platforma za iznajmljivanje smeštaja Airbnb saopštila je da će do kraja sledećeg meseca zabraniti upotrebu unutrašnjih sigurnosnih kamera u zajedničkim prostorima smeštajnih objekata širom sveta.

8:21

12.3.2024.

7 d

Podeli: