"Ako ne možemo da pravimo kola, možemo struju"

Sa postojećom strukturom privrede u Crnoj Gori teško se narednih godina može očekivati bitno veća pokrivenost uvoza izvozom.

Region

Izvor: cdm.me

Sreda, 31.01.2018.

14:09

Foto: Thinkstock

Ekonomski analitičar Predrag Drecun tvrdi da bi deo uvoza Crna Gora mogla da supstituiše većom proizvodnjom hrane i električne energije. U Ministarstvu ekonomije smatraju da to treba da se uradi razvijanjem ekonomskog patriotizma i izvozom usluga.

“Ukoliko zatvorimo energetski i bilans hrane, imali bi dugoročno održivu ekonomiju, jer ovako koncipirana zavisi od stranih investicija i turističke sezone, uz doznake iz inostranstva”, kazao je Drecun Pobjedi.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmena lani je iznosila 2,67 milijardi evra, 12 odsto više nego 2016. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,1 odsto i neznatno je porasla. Crnogorski izvoz je bio vredan 371 milion evra.

Crna Gora i dalje najviše izvozi aluminijum (72 miliona evra), gvožđe i čelik (17,9 miliona), a u poslednje vreme i rudu boksita (66,7 miliona evra).

U uvozu, međutim, prednjače mašine i vozila, za koja su lani dali 552 miliona evra, od čega 163 miliona za automobile. Na drugom mestu po uvozu je hrana, čiji je ukupan uvoz bio 425 miliona evra, dakle znatno veći od ukupnog izvoza. Od hrane je Crna Gora najviše uvezli mesa – za 103 miliona evra, za voće i povrće su platili 67 miliona, a za žito 58 miliona. Samo šest miliona manje dali su za uvoz mleka i jaja, iako Crna Gora ima srazmerno značajnu domaću proizvodnju jaja, kao i mlečnih proizvoda, ali je paleta svedena na jogurt, kiselu pavlaku i nešto sira.

Uvoz goriva koštao je 172 miliona evra, lekova 76 miliona, pića 64, a telefona 73 miliona evra.

Drecun smatra da Crna Gora nema održivu ekonomiju zbog spoljnotrgovinskog deficita, jer mora da ga pokriva iz tekućih prihoda, a oni prifale u jednom momentu.

“Nama se to po pravilu dešava da nam prifali, pa se svake godine zadužujemo jer nemamo dobru strukturu privrede”, istakao je Drecun, kojem je razumljivo da ne mogu da razvijaju proizvodnju vozila i mašina, ali mogu da se ogledaju u proizvodnji nameštaja i nekih manje komplikovanih proizvoda.

U Ministarstvu ekonomije smatraju da je rešenje u liberalizaciji trgovine uslugama.

“Obim usluga raste iz godine u godinu i što je najbitnije, u ovoj oblasti konstantno ostvarujemo suficit. Prema podacima Centralne banke, u 2016. godini ostvaren je visok priliv od izvoza usluga od 31,7 odsto BDP-a, što je 3,6 puta više od izvoza robe”, kazali su predstavnici ovog resora.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: