Bila je sporna samo jedna reč - sve su vratili

BiH je paralelno imala i velike probleme u vezi s plasmanom vina na susedno tržište zbog pojedinih propisa donetih u Hrvatskoj, a koji su, prema mnogima, ništa drugo do necarinska barijera kojom su komšije zaštitile domaće proizvođače.

Kako navode iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, problemi su krenuli sa početkom prošle godine kada su proizvođači vina iz BiH obavijestili bh. institucije o otežanom stavljanju u promet vina na tržište Hrvatske s oznakom geografskog porekla te oznakom kvaliteta vina, kao što je "vrhunsko" i "kvalitetno".

"Manifestovani su kroz obavezu naših vinara koji izvoze da menjaju oznake koje stoje na etiketama vina. Otežano stavljanje u promet vina nastalo je i kao rezultat primene novih pravila o vršenju kontrole vina u rinfuzu i prepakovinama poreklom iz trećih zemalja, a koja stavljaju na raspolaganje poljoprivrednom inspektoru i ovlašćenom kontrolnom organu neuobičajeno dug period u kojem se uzorci za analizu i rezultati analize vina iz uvoza trebaju uzeti i dostaviti osobi koja se bavi prometom vina, a što je uslov za svaku dalju aktivnost s uvezenim vinima", kažu u resornom ministrarstvu.

Od tada je usledio i niz aktivnosti kako bi se prijavljeni problemi rešili, a kako hrvatska strana nije bila zainteresovana za to, BiH je o svemu obavestila Evropsku komisiju, što su uradile i ostale zemlje u regionu koje su se suočile s istim problemom.

Iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH poručili su kako će, iako trgovina vinom nije prekidana, nastaviti da se zalaže za rešenje ovog problema.

U Spoljnotrgovinskoj komori BiH kažu kako hrvatska strana zagovara da se na uvezenim proizvodima ne može pisati na hrvatskom jeziku, jer se navodno njihovi potrošači dovode u zabludu da je u pitanju domaći proizvod.

"Zbog toga smo preko Odbora Evropske komisije tražili tumačenja gde smo kazali da je jedan od tri jezika u BiH i hrvatski te da se takav proizvod ne može vraćati jer smo napisali na jednom od svojih jezika", kažu u Komori.

Zoran Obren Vukoje, predsednik Udruženja vinogradara i vinara Istočne Hercegovine i vlasnik vinarije "Vukoje" iz Trebinja, kaže kako on nije imao problema s izvozom, ali da jeste nekoliko vinarija iz Mostara, koje su povlačile vino i menjale etikete. Prema njemu, problem bi se lako rešio reciprocitetom.

"Tražim samo da ono što oni rade nama mi vratimo njima istom merom. Oni pet puta izvoze više vina u BiH, a trude se da ga iz zemalja u okruženju uđe što manje u njihovu državu", kazao nam je on.

Sa druge strane, Hrvatska je bez problema prošle godine uvozila vino u BiH, što pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Do kraja novembra u BiH su izvezli vino vredno 7,7 miliona maraka, dok je sa druge strane BiH, i pored barijera, uspela da izveze u Hrvatsku vina u iznosu od 1,95 miliona KM.

Iz hrvatskog Ministarstva poljoprivrede ranije su, odgovarajući na optužbe Makedonije, koja je najavila kontramere, poručili kako nikome nisu zabranili uvoz vina, već da su izjednačili postupke kako za domaće proizvođače, tako i za sve ostale.

"Jednakim tretmanom svih vina pri stavljanju u promet postiže se kontrola kvaliteta, uređuje tržište i štite interesi potrošača", poručili su tada oni.