Međutim u Hrvatskoj se godišnje proizvede 50.000 tona, od čega se prikupi svega 3 odsto ili 1.500 tona, dok 97 odsto odlazi u glomazan otpad.
Zbog toga, kako navode, treba itekako raditi na promeni percepcije u prikupljanju i sortiranju tekstilnog otpada kako bi povećali količine i pretvorili ga u biznis i zaradu, istakla je predstavnica Udruženja tekstilne i odevne industrije HGK Jagoda Divić.
"U Mađarskoj i Sloveniji, posebno u Nemačkoj, u ovom se području radi ozbiljan posao. U Hrvatskoj količina prikupljenog otpada trenutno iznosi 0,5 kilograma po stanovniku, dok je u Sloveniji pet kilograma. Glavni cilj je ukinuti status otpada za tekstil, pružiti potporu sakupljačima, a prepreka je tome postojeća zakonska regulativa",kazala je Divić.
Alen Hadžić iz Zagrebačkog holdinga ističe kako je prema obvezama za jedinice lokalne samouprave u Zagrebu u planu postavljanje 300 kontejnera za odvojeno prikupljanje tekstila, a do kraja godine 550 kao i izgradnja reciklažnih dvorišta.
"Jedno je otvoreno u Klari, a do druge polovine 2018. otvoriće se na Žitnjaku i Sesvetama",najavio je Hadžić, dok Aleksandra Anić Vučinić.
"U Mađarskoj su otvorene sortirnice, a odeća koja se prikuplja plasira se na svetsko tržište. Pojedine kompanije dnevno u svet šalju i po 100 tona odeće i na tome zarađuju", kazao je Mato Grujo iz kompanije Kompis iz Osijeka, koja je postavila već 80 kontejnera za odeću u Osijeku.
Danci kao uzor Regeneracija iz Zaboka s recikliranjem tekstilnog otpada nimalo ne zaostaje za drugim uspešnim kompanijama u Evropi.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare