Srbija i BiH bez prava na "Janaf"?

Pomoćnik hrvatskog ministra privrede Željko Tomšić je rekao da ni političari ni privrednici iz BIH, koji su ovih dana ponovno otvorili pitanje navodnog vlasničkog prava te zemlje ili "Energoinvesta" na trećinu "Janafa", kao ni pre nekoliko godina predstavnici Srbije, nemaju nikakva vlasnička prava.

U početku su "Energoinvest" i "Naftna industrija Srbije" kao osnivači "Janafa", uz hrvatsku "Inu", uložili vrlo malo novca, što im je "Janaf" vratio i kasnije otplaćivao sve kredite za gradnju naftovoda, tvrdi "Vjesnik" pozivajući se na Tomšićevu izjavu.

On upozorava da su prilikom registracije "Janafa" svi osnivači izjavili da ničim ne odgovaraju za realizaciju projekta, zbog čega su svi njihovi zahtevi neosnovani, kao i mišljenja pravnih stručnjaka.

Neosnovane su, kaže Tomšić, i tvrdnje "Elektroprivrede Srbije" da se ugovoreni povratak predratnih ulaganja "Hrvatske elektroprivrede" (HEP) u elektrane u Srbiji isporukama struje ne može rešavati bez razmatranja NIS-ovih ulaganja u "Janaf".

Ugovori o velikim hrvatskim ulaganjima u termoelektranu Obrenovac i rudnik Tamnava su, prema stavu hrvatske strane, puno jasniji.

HEP je, podseća "Vjesnik", podigao kredit koji još vraća i dao novac za elektranu i rudnik "Elektroprivredi Srbije", dok NIS to, osim malog dela koji im je "Janaf" vratio, nije učinio, nego "Janaf" još vraća sve kredite za gradnju naftovoda.

Zato ni BiH ni Srbija, po rečima stručnjaka, nemaju nikakvih argumenata za dokazivanje svog navodnog ravnopravnog suvlasništva u "Jadranskom naftovodu".

Predstavnici hrvatske i srpske vlade dogovorili su rešavanje otvorenih energetskih pitanja, ali zasad nema nikakvih pomaka, tvrdi "Vjesnik" i objašnjava da srpska strana ceo problem želi da rešava u paketu, a ne pojedinačno, čime odugovlači stvar.

"Vjesnik" tvrdi da "Elektroprivreda Srbije" dobro zarađuje izvozom struje, i navodi podatak da je samo od avgusta 2006. od izvoza električne energije ta firma zaradila 19,5 miliona evra.

Istovremeno "Elektroprivreda Srbije" HEP-u duguje 31,2 teravatsati na osnovu predratnih ulaganja u termoelektranu Obrenovac i rudnik Tamnava.

U isto vreme, piše dalje "Vjesnik", na HEP-ove zahteve da im, kako je predviđeno ugovorom o ulaganju, njihovu investiciju vrate isporukama struje, odgovaraju da se sva otvorena energetska pitanja moraju rešiti u paketu na državnom nivou.

Tomšić "Vjesniku" navodi da je ugovorom o sukcesiji bivše države određeno da takvi dugovi nisu deo sukcesije pa firme treba da ih rešavaju međusobno.

On navodi i, kako je rekao, apsurdan zahtev "Elektroprivrede Srbije" da im HEP vrati struju koju je ta srpska firma tokom rata isporučivala potrošačima na teritoriji koja nije bila pod hrvatskom upravom.