Ljuta borba za svakog radnika u gejming industriji: "Kadrove ili kradete ili gradite"

Praviš igre, radiš odakle hoćeš i kad hoćeš, kompanije se "tuku" za tebe, zarađuješ i više od hiljadu evra mesečno. Uz to, ponovimo, posao ti je da praviš igre.

Srbija

Izvor: B92

Nedelja, 02.08.2020.

13:06

Ljuta borba za svakog radnika u gejming industriji:
Foto: Depositphotos, Vadymvdrobot

Foto-robot zaposlenog u srpskoj gejming industriji, priznaćete, uopšte ne zvuči loše.

Razlog zbog čega je to tako zapravo je vrlo jednostavan – sada već hronični nedostatak kadrova na tržištu. A to niko ne zna bolje od onih koji tek pokušavaju da se na tom tržištu probiju.

"Ne znam kako da ovo kažem, a da prenesem ljudima pravo stanje - konkurencija je oštra da oštrija ne može biti", kaže za B92.net Marko Dimitrijević iz kompanije Sozap iz Niša za koga konkurencija nisu samo gejming kompanije u Srbiji, već širom sveta.

"Konkurencija je bukvalno ceo svet, od malog studija u Poljskoj do ogromnih kompanija u Kini i Americi, tako da se takmičite sa svima", objašnjava Dimitrijević.

Dodaje i da je, zbog jakih konkurenata, mladim timovima sa skromnim budžetima za razvoj i marketing izuzetno teško, ali ne i nemoguće, da se probiju na tržištu.
Foto: Sozap
Da je tako potvrđuju za B92.net i iz Startap centra Niš.

"Ukoliko želite da zaposlite nekog možete ga ili ‘ukrasti’ iz druge kompanije, nudeći mu bolje uslove ili edukovati od samog početka i raditi na njemu u narednih godinu dana. Ali vam niko ne garantuje da ta osoba neće otići u drugu firmu koja mu sutradan ponudi bolje uslove", objašnjava Miloš Grozdanović iz Startap centra Niš.

Direktor kompanije Aparteko, poznatoj po igri "Slagalica", Vladimir Jovanović za B92.net objašnjava da se konkurencija na gejming tržištu može podeliti na dva dela - borbu oko resursa, odnosno ljudi, koji su u celoj IT industriji najbitnija karika, i borbu oko korisnika.

"Borbu oko resursa uglavnom vodite protiv domaćih rivala i to nisu samo gejming kompanije, već IT kompanije ili sve one koje imaju IT sektor u svom sklopu", kaže Jovanović i dodaje da su velike kompanije dobile vetar u leđa donošenjem Zakona o paušalnom oporezivanju koji je ove godine stupio na snagu.

On je negativno uticao na mnoge manje IT kompanije, samim tim i gejming studije - kako na one koje rade na kreiranju svog sadržaja, tako i na one koji svoje usluge nude drugim, mahom inostranim kompanijama.

"Sveukupno, zakon je smanjio konkurentnost domaćih IT kompanija na međunarodnoj sceni", kaže Jovanović.

Kada je u pitanju borba oko korisnika, dodaje, "ona se na lokalnom tržištu vodi samo ako je sadržaj lokalizovan, kao što je slučaj sa jednom od naših igara – Slagalicom".

Zarada - ima li razlike u odnosu na svet?

Kada je u pitanju industrija igara, tokom proteklih 10 godina se smanjila razlika između plata u Srbiji i plata koje se očekuju na većim tržištima, kažu iz kompanije 3lateral za B92.net. Preostali jaz u primanjima je uglavnom posledica većih troškova življenja u inostranstvu i ostalih poslovnih troškova kompanija.
Foto: 3lateral
U Srbiji se plate u razvoju igara mogu uporediti sa čitavim IT sektorom jer se veštine u određenoj meri i prepliću – a plate su uglavnom nekoliko puta veće od nacionalnog proseka.

Naravno, i ovde raspon plata zavisi od vrste posla kojim se bavite, stečenog iskustva, zemlje u kojoj ste, za koju kompaniju radite...

Vladimir Jovanović iz Aparteka objašnjava da "kod nas IT inženjeri često imaju i dva puta veće plate od drugih inženjera, a često i više od dva puta poredeći sa stručnjacima sa istim stepenom obrazovanja iz drugih oblasti".

"U svetu to nije slučaj. Naši IT stručnjaci mogu u inostranstvu dobiti višu platu nego ovde, ali ta plata će da bude vrlo često približna platama drugih inženjera, pravnika, ekonomista, lekara... Uz troškove koji su uglavnom veći u drugim zemljama, vrlo često naši IT stručnjaci mogu postaviti pitanje ekonomske isplativosti rada u inostranstvu. Ipak, mnogi drugi kriterijumi – zdravstvo, socijalna sigurnost, obrazovanje, budućnost dece i mnogi drugi, često će prevagnuti na drugu stranu, pa je i u IT sferi odliv mozgova izuzetno vidljiv", kaže on.

Miloš Grozdanović iz Startap centra Niš kaže da veliki uticaj na tržište ima rad od kuće i "remote" rad, koji omogućavaju ljudima iz Srbije da rade i za kompanije koje nisu u našoj zemlji.

"Vaši radnici mogu da budu bilo gde u svetu i da svoje zadatke ispunjavaju pravovremeno i adekvatno. S tim u vezi, sve je manje onih koji su u IT industriji, a odlaze da rade u inostranstvo", objašnjava Grozdanović.

"Ubaciti" gejming na univerzitete

Ono što Grozdanović posebno naglašava za dalji razvoj gejminga u Srbiji jeste saradnja nauke, odnosno univerziteta u Srbiji i privrede.

"U formalnom obrazovanju još uvek ne postoji predmet koji se bavi ovom oblašću, zato se edukacije rade stihijski i samoinicijativno", navodi on.

I za ostale naše sagovornike ovo je veoma važno.

"Nadam se da će i obrazovne institucije prepoznati ovu priliku i aktivnije se uključiti u obuku potrebnih kadrova za ovu specifičnu IT granu”, tvrdi Marko Dimitrijević iz Sozapa, dok iz 3laterala poručuju da fokus treba da bude na obrazovanju, povećavanju broja programera i umetnika za razvoj igara, kao i na finansiranju, "da obezbedimo resurse koji će oživljavati sveže ideje".

Veoma je bitno i obrazovanje uskladiti sa potrebama tržišta.

"Postoji interesovanje mladih, pogotovo za gejming stvaralaštvo. Ali upisne kvote na fakultetima su u proteklih dvadeset godina neznatno promenjene u korist fakulteta i smerova koji će proizvesti IT stručnjake. To je moralo da bude znatno osetnije, jer se potražnja povećala nekoliko puta u odnosu na to vreme", tvrdi Jovanović, prvi čovek kompanije Aparteko.

Kao posledicu toga, on vidi sve veći broj IT akademija, kurseva i raznih škola koje su se pojavile.

"Veliki broj ljudi više i visoke stručne spreme na taj način se manje ili više uspešno prekvalifikovao za rad u IT industriji", kaže Jovanović. Međutim, kako on upozorava, ovo će loše uticati na našu konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

11 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Sprema se "apokalipsa"

Razvoj veštačke inteligencije (AI) bi mogao da dovede do ukidanja skoro osam miliona radnih mesta u Velikoj Britaniji.

15:36

27.3.2024.

1 d

Podeli: