Pitate li se i vi? Zašto beli luk koji kupujemo menja boju

Krupnije glavice belog luka, koji se u Srbiju uglavnom uveze iz Kine, često imaju neobično svojstvo – posle sečenja luk dobija tirkizno plavu ili zelenu boju.

Srbija

Izvor: B92

Nedelja, 20.01.2019.

09:39

Pitate li se i vi? Zašto beli luk koji kupujemo menja boju
(Foto: Thinkstock)

Redakcija „Potrošača” imala je, u poslednje vreme, više ovakvih primedbi, a većina čitalaca koji su se obratili pitala je da li je ovaj luk bezbedan za ishranu.

Prema rečima sagovornika lista Politika, interesantno je da se ovo ne događa sa domaćim sortama belog luka, koji je znatno sitniji od uvoznog kineskog koji je poslednjih godina preplavio domaće tržište. Nauka daje umirujuće objašnjenje, odnosno da se ovakav luk može slobodno konzumirati, ali jedina mana je to što sa promenom boje gubi svojstvo. Stručnjaci objašnjavaju da beli luk sadrži alicin, hemijsko jedinjenje koje se stvara kada se dve vrste njegovog enzima pomešaju tokom sečenja. Alicin mu daje oštar miris i prepoznatljiv ukus.

Promena boje može se dogoditi i kada ova sorta belog luka dođe u dodir sa sirćetom ili limunom (kiselinama). Slična reakcija može da nastane i kada se seče nožem ili priprema u šerpi ili tiganju zbog kontakta sa mineralima iz bakra, aluminijuma...

Luk koji je postao plav ili zelen tokom tokom sečenja ili kuvanja siguran je za jelo. On dakle oksidiše i boja nema nikakvog negativnog uticaja, osim što delimično gubi svojstvo – kaže Stevan Blagojević, direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju.

Prema pisanju stranih medija, neke kulture čak imaju i šareni beli luk. U Kini ga kisele kada postaje žad-zelen i konzumiraju ga tokom praznika.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

14 Komentari

Možda vas zanima

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

18 h

Podeli: