Cena "migova" će biti kao i za Ruse

Ako želite da budete deo EU onda morate da štitite svoje nebo, kaže Sergej Sergejević Korotkov, generalni direktor koncerna „MiG” u razgovoru za Politiku.

Izvor: Politika

Nedelja, 01.09.2013.

13:31

Default images

Ne zbog nekog rata, već zbog reda u vazduhu. Hoćete li to uraditi svojim avionima ili stranim to je već vaš izbor.

Kako piše specijalni izveštač Politike iz Moskve, Iznajmljivanje stranih vazduhoplova obično je skup posao. Dakle, Srbija s postojećom vojnom avijacijom taj posao može da obavlja još najviše godinu do dve jer su postojeći avioni stariji od pilota koji na njima lete. Šta možemo od modernih borbenih aviona da dobijemo na kredit?

Iskustva istočnoevropskih država koje su nabavile zapadne borbene avione dosta su negativna. Poljska, Mađarska i Češka suočavaju se s velikim problemima u održavanju kupljenih aviona. Poljaci sve rezervne delove za svoje „F-16” moraju da uvoze iz Holandije ili SAD, pa glavnu lovačku snagu poljskog ratnog vazduhoplovstva i danas čine lovci „mig-29”. Slovačka je svoje „migove-29” modernizovala na verziju „mig-29AS”, nešto oko toga planiraju i Bugari pa je „mig-29”, zapravo, postao „natovski” avion. Na ovu primedbu novinara Politike Miroslava Lazanskog, generalni direktor koncerna „MiG” Sergej Sergejevič Korotkov samo se nasmešio. Razgovarali su na aerodromu „Žukovski” tokom međunarodne izložbe avijacije „Maks 2013”.

Gospodine direktore, nedavno su ruske novine pisale da je ministarstvo odbrane Rusije otkazalo porudžbinu aviona „mig-35” i da nećete imati posla.

Vidite kakvi ste vi novinari, to je napisao list „Komersant” na prvoj strani. Već sledećeg dana isti list je imao demanti te svoje informacije, opet na prvoj strani. Ministarstvo odbrane Rusije interesuje samo kada će prvi „migovi-35” ući u operativne jedinice. I ne samo to, interesovanje za naše avione raste, prethodnih godina više smo radili za inostrane kupce, sada je Ministarstvo odbrane Rusije poručilo veći broj aviona „mig-29SMT”, potpisali smo i dva ugovora za palubnu verziju aviona „mig-29K”. Našoj avijaciji isporučićemo 37 aviona „mig-35”, sva dokumentacija oko toga već je u Ministarstvu odbrane Rusije i očekujemo da prvi aparati uđu u sastav ruske borbene avijacije 2015. godine.

Hajde da razrešimo dilemu da li je avion „mig-29M2” drugačiji avion od aparata „mig-35”. Ili je to, zapravo, isti avion? Ima dosta polemika oko toga.

„Mig-29M2” i „mig-35” su isti avioni po težini, po dimenzijama, po radaru, po motorima, po rasporedu elektronike i avionike, po broju podvesnih tačaka, po naoružanju, po vizuelnom izgledu. Nikakve tu razlike nema. Istina, imamo i jednosedu varijantu koju smo do sada označavali kao „mig-29M”, dok smo dvosedu verziju aviona označavali kao „mig-29M2”. U stvari, „mig-29M2” jeste verzija za izvoz, a „mig-35” avion za rusku borbenu avijaciju. Evo, da vam kažem od ovogodišnje izložbe „Maks 2013” odustajemo od naziva „mig-29M2” i usvajamo samo ime „mig-35”. Da ne zbunjujemo više kupce, ali i naše protivnike. Znači, ubuduće samo „mig-35”, istina on će se razlikovati po opremi u zavisnosti od želje kupca. Recimo, Indija razvija svoju elektroniku za taj avion i mi je ugrađujemo.

Za koje države trenutno radite avione „mig-35”?

Za Rusiju i za Indiju. Indija kupuje palubnu verziju „mig-29K”, odnosno palubnu verziju „mig-35”. Recimo, razlika između bazne verzije „mig-29” i „mig-29K”, odnosno palubne verzije „mig-35” je ogromna, čak su i gume na točkovima stajnog trapa različite.

Koliko ciljeva „mig-35” istovremeno prati, a koliko istovremeno gađa?

Prati deset ciljeva istovremeno, a gađa četiri cilja istovremeno.

Domet radara „žuk” na avionu „mig-35”?

Krajnji je domet otkrivanja cilja na 250 km, ali je krajnji domet rakete vazduh-vazduh R-27 oko 80 km. No, imamo i modernije rakete vazduh-vazduh većeg dometa.

Srbija je potencijalni kupac aviona „mig-35”. Govorilo se da ćete nam dati već napravljene avione za Siriju, koje sada zbog situacije ne možete da isporučite?

Imamo zaključen ugovor sa Sirijom za te avione i predsednik Vladimir Putin je rekao da se taj ugovor mora poštovati. Sirijske „migove” nećemo prodavati nikome.

Ali ih niste isporučili?

To nije pitanje za mene. To je stvar između nas i Sirije.

Ako Srbija odluči da kupi „mig-35” koja će biti cena aviona?

Daćemo vam te avione po ceni kakva je i za rusku borbenu avijaciju.

Znači fabrička cena?

Da, kako za Rusiju tako i za Srbiju.

Šta nudite od podvesne opreme na avionu, opreme za izviđanje i za elektronsku borbu?

Imamo sve što želite od te opreme u serijskoj proizvodnji i sve je već integrisano na avionu „mig-35”.

Rakete vazduh-vazduh srednjeg i velikog dometa?

Sve rakete vazduh-vazduh koje proizvodi Rusija možemo da integrisati na avione „mig-35” za Srbiju. Čak možemo da integrišemo i rakete zapadne proizvodnje ako to želite, avion „mig-35” ima potpuno otvorenu arhitekturu i za sve postojeće, ali i za neke nove projektile.

Kakva je mogućnost dvosmernog prenosa podataka u realnom vremenu između aviona i zemaljske stanice?

Postoji takva mogućnost i to je realizovano u praksi.

Ko proizvodi krila i trup aviona „mig-35”?

Naša kompanija ima celokupan ciklus proizvodnje aviona, od konstrukcionog biroa, preko izgradnje aparata, ispitivanja tehnike, pa do dostave i održavanja aviona. Istina, motor, radar i agregate kupujemo od drugih firmi i onda ih integrišemo na avion. Nekada je u Sovjetskom Savezu kompanija „mig” samo konstruisala avione, a onda su na temelju dokumentacija ti avioni pravljeni širom SSSR-a. Sada je to drugačije.

Koliki procenat kompozita ugrađujete na „mig-35”?

Oko 16 odsto, ali tu je i specijalni premaz koji avionu „mig-35” daje vrlo mali radarski odraz, pa se za njega može reći da je to, zapravo, „nevidljiva” letelica ili avion sa smanjenim radarskim odrazom. Zbog toga, ali i ostalih karakteristika, „mig-35” je generacija aviona „4-plus-plus”. Prednost „miga-35” jeste i što je projektovan da poleće i sleće i na lošije aerodrome, može da koristi običan asfaltni put kao pistu. Kao dvosed ima mogućnost da operator bira ciljeve i oružje koje će koristiti, s „migom-35” možete brzo da obučite veči broj pilota. Vaši piloti su leteli na „migovima-29”, prelazak na „mig-35” neće biti ni skup ni komplikovan, ni dug proces.

Ipak, zašto „mig-35” zovete generacijom aviona „4-plus-plus”?

U svetu ne postoji zajednički stav šta je to generacija „pet” aviona, pa mi „mig-35” zovemo „4-plus-plus”.

Konkurentni avioni zapadne proizvodnje?

Mi se borimo u konkurenciji sa „tajfunom”, „rafalom”, „gripenom”, bolji smo od aviona „F-18”. Od svih njih smo mnogo jeftiniji. Naravno, cena zavisi od opreme aviona.

Koliko država danas u svetu koristi avione tipa „mig”?

Na našim avionima danas lete piloti iz 29 država u svetu. „migove-29” koriste čak i Amerikanci za obuku svojih pilota. Znate, za obuku u vazdušnim borbama, „agresor skvadron”.

Postoji li mogućnost saradnje oko remonta „migova-29” i drugih država u našem vazduhoplovnom zavodu „Moma Stanojlović” u Batajnici?

Bili smo u tom zavodu, možete da budete regionalni centar za remont „migova-29” ne samo susednih država, već i za Alžir i za druge arapske zemlje koje imaju u svom naoružanju taj tip aviona. Zašto da ih dovoze u Rusiju kada to mogu da urade kod vas, a mi bismo preuzeli obavezu da te avione prebacimo do Batajnice. Predložili bismo i Kubi da svoje „migove-29” remontuje kod vas. Znate, nije dovoljno samo kupiti moderan avion, treba ga i održavati.

Kada bi Srbija danas potpisala ugovor o kupovini aviona „mig-35” koliko bi vremena prošlo do dolaska prvog aparata?

Avione radimo po porudžbini, posle potpisanog ugovora i uplaćenog avansa biće potrebno od 18 meseci do dve godine do isporuke prvog aviona. U pitanju je tehnologija i zato svima kažemo dve godine, ali za Srbiju bi se potrudili da taj rok ipak bude kraći.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

104 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: