Nećemo 131 agenciju, hoćemo banku

Vlada Srbije trebalo bi da ukine 131 državnu agenciju koju je osnovala u poslednjih pet godina, saopštila je Unija poslodavaca Srbije.

Izvor: B92

Utorak, 29.11.2011.

12:03

Default images

"Pored već 110 postojećih zavoda, uprava, instituta i direkcija bude osnovana još 131 agencija čije se nadležnosti preklapaju sa nadležnostima zavoda, uprava, instituta i direkcija. Umesto da državna uprava koja ima višak od 150.000 zaposlenih smanji birokratiju, znatno je uvećala birokratski aparat", stoiji u saopštenju Unije.

U saopštenju se navodi i da "sve poslove koje danas obavljaju ove skupe agencije nekad u bivšoj Jugoslaviji obavljala su nadležna ministarstva zbog čega je cela administracija bivše SFRJ, sa šest republika i dve pokrajine, brojala 28134 lica, a danas državna uprava samo u Srbiji broji 29 834 zaposlena".

"Izgovor pod kojim je Vlada Republike Srbije otvorila ove agencije da se bez njih ne može apsolutno ne stoji jer Nemačka kao vodeća privredna sila sveta ima svega 6 takvih agencija, Slovačka 8, Finska 9, Češka 11, a susedna Hrvatska je najavila da će se broj sadašnjih 47 prepoloviti u cilju smanjenje birokratije i troškova poslovanja. Za razliku od njih Srbija je sa 131 agencijom ubedljivi evropski rekorder po broju državnih agencija", navodi se u saopštenju Unije poslodavaca Srbije koju potpisuje predsednik Dragan Marjanović.

Državne agencije godišnje građane Srbije i privredu koja novac uplaćuje u budžet koštaju 820 miliona evra, a to je dobar kapital za osivanje Razvojne banke Srbije. Unija poslodavaca Srbije traži da se prestane sa praksom osnivanja i gomilanja kadrova u agencijama, čime se izvlače ogromna sredstva iz džepa svih poreskih obveznika i da se usvoje principi stroge štednje i usmeravanja novca u razvoj, umesto u kandže birokratije.

Pravi primer parazitizma državnih agencija je obaveza upisa i podnošenja dokumentacije za registraciju biocidnih proizvoda (praškovi, detardženti, šamponi, kozmetika, drugi hemijski prozvodi) kod Agencije za hemikalije koja po proizvodu košta od 560 000 do neverovatnih milion dinara (kada treba prikupiti veći obim dukumentacije). Jedno malo/srednje preduzeće sa 15 zaposlenih upis 20 ovakvih proizvoda u registar treba da košta skoro 10 miliona dinara, što predstavlja fond zarada u ovom preduzeću za 8 meseci rada. Čitava procedura, pre uvođenja ove agencije, koštala je između 30 000 i 50 000 dinara po proizvodu.

"Pretežna većina državnih agencija u kojima je prosek zarada 2,4 puta veći od proseka u privredi, a koji je u septembru mesecu 2011. godine bio jedva 31 046 dinara, nepotrebna je i 820 miliona evra koliko one koštaju godišnje može se upotrebiti za osnivanje razvojne banke sa stimulativnim kamatnim stopama, do 2 do 3%, što će dugoročno uticati da i komercijalne banke koje posluju u Srbiji, zbog konkurencije, smanje svoje kamate na kredite, kao što se to desilo u Hrvatskoj, Sloveniji, Slovačkoj i Češkoj", navodi se u saopštenju.

Unija poslodavaca Srbije upozorava da će dalje finansiranje državne potrošnje i popunjavanje sve veće „budžetske rupe“ zaduživanjem u inostranstvu čitavu zemlju odvesti u bankrot, jer će zbog lošeg kreditnog rejtinga Srbije novac koji se pozajmljuje biti sve skuplji, a kamate sve veće i veće.

Vođenje ovakve politike dovešće do zaduživanja narednih generacija i značajno će usporiti i ograničiti privredni razvoj u narednim godinama i decenijama, jer će se, iz godine u godinu, sve veća sredstva iz budžeta Republike umesto u razvoj izdvajati za otplatu dospelih rata kredita i isplatu interesa na državne obveznice kupcima iz inostranstva. To znači da će za dugi niz godina prosečne zarade u Srbiji i životni standard stanovništva ostati na istom nivou ili i dalje stagnirati.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

31 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: