Mišković prodao Maksi za 932 mil.€

Miroslav Mišković prodao je kompletan trgovinski lanac Maksi belgijskom Delezu za oko 932 mliona evra, objavljeno je na internet sajtu belgijske kompanije.

Izvor: B92

Četvrtak, 03.03.2011.

08:07

Default images

Belez grupa je saopštila i da kupoprodajna cena uključuje i 300 miliona evra neto dugovanja Delta maksi grupe.

Transakcija obuhvata vlasništvo u nekretninama nad više od polovine prodavnica u Srbiji i sedam distributivnih centara Delta Maksi grupe.

Delez poseduje oko 450 prodavnica u pet zemalja jugoistočne Evrope.

"Izuzetno smo zadovoljni ovom transakcijom koja u potpunosti podržava ubrzani rast prometa naše kompanije. Delta Maksi grupa ima snažnu poziciju i ostvaruje veoma dinamičan rast u pet zemalja jugoistočne Evrope, regionu u kom je Delez do sada bio prisutan kroz trgovinske lance Alfa Beta u Grčkoj i Mega Image u Rumuniji", istakao je predsednik i generalni direktor Delez grupe Pjer-Olivijer Bekers (Pierre-Olivier Beckers). Delez od poslovanja u sedam zemalja jugoistočne Evrope očekuje ukupan prihod od oko 3,4 milijarde evra koji će biti ostvareni u mreži sa više od 800 prodavnica.

Kupovina Delta Maksija, kako je naveo Delez, predstavlja "važan korak u uspostavljanju geografske ravnoteže našeg portfolija između Sjedinjenih Američkih Država i Evrope i Azije".

Izvršni potpredsednik Delez grupe i generalni direktor za jugoistočnu Evropu Kostas Makjeras (Kostas Maćeras) izjavio je da "izuzetno poštuje rezultate koje je Delta Maksi grupa ostvarila u prethodnoj deceniji".

"Milioni potrošača Delta Maksija mogu da budu sigurni da ćemo nastaviti da im pružamo prvoklasnu uslugu kakvu su i do sada imali u svojim omiljenim radnjama. Pored toga, zadovljstvu kupaca će svakako doprineti ekspertiza naših kompanija u pogledu asortimana i robe", istakao je Makjers.

Delta Maksi grupa, čije je sedište u Beogradu, osnovana je 2000. godine. Taj lanac sada ima oko 450 maloprodajnih objekata u Srbiji, Bugarskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji. U Srbiji poseduje oko 350 radnji.

Procenjeni godišnji prihodi Maksi grupe za 2011. godinu iznose od 1,35 do 1,4 milijardi evra, dok se vrednost dobiti pre odbitka kamata i poreza i amortizacije (EBITDA) za 2011. godinu procenjuje na 85 do 90 miliona evra. Delta Maksi zapošljava približno 15.000 ljudi.

Delez je saopštio da je za prezuimanje Maksija dobio odobrenje nadležnih institucija u Srbiji, Bugarskoj, Crnoj Gori i Albaniji i očekuje da cela transakcija bude završena u trećem kvartalu 2011. godine.

Delez u svom lancu ima 2.800 prodavnica, u 2010. godini imao je prihod od 20,8 milijardi evra, a u 2009. neto dobit od 514 miliona evra. Zapošljava oko 137.000 ljudi.

Akcije Delez grupe su na berzi Euronekst Brisel i Njujorškoj berzi čija je trenutna cena 56,5 evra, odnosno 78,4 dolara po akciji. Nedeljnik Vreme je objavio da će prodaja Maksija biti zaokružena potpisivanjem 105 dokumenata koji pravno zaokružuju obaveze kupca i prodavca, a da će potpisivanje biti obavljeno u večernjim satima kada su berze zatvorene.

„Ugovorene strane će tokom noći obavestiti finansijska tržišta o obavljenoj transakciji a potom će i široj javnosti biti saopšteno da je Mišković prodao Maksi“, navodi Vreme.

„Delta holding već dugo najavljuje ovu transakciju i ona bi verovatno bila brže obavljena da celom poslu nisu podmetani klipovi pod točkove, što ne samo da je obaralo cenu regionalno moćnog maloprodajnog lanca već je to podmetanje napravilo političko pitanje u koje se, svojevremeno, umešao i Boris Tadić, predsednik Srbije, piše Vreme.

Porez na dobit iz ove transakcije biće uplaćen u budžet Srbije čime je Mišković izašao u susret zahtevima predsednika Tadića da se tako krupne transakcije ne obavljaju preko of-šor firmi.

List navodi da „Mišković više nije u poslu koji je donosio ozbiljan profit i ozbiljne optužbe da je monopolizovao tržište i obogatio se na narodnoj grbači“.

Miroslav Mišković nije krio da bi se rado otarasio titule maloprodajnog cara Srbije. Šteta je u jednom trenutku bila veća od očekivane dobiti i to ga je, verovatno, prelomilo da proda ceo taj biznis za sumu koja dotiče vrednost od 950 miliona evra“, dodaje se u tekstu nedeljnika Vreme.

On je ranije saopštio da je rešen da napravi zaokret u biznisu. Glavni biznis Delte ubuduće biće agrar, za koji Mišković veruje da je „srpska nafta“. On je ranije rekao da Srbija ima dobru priliku da zauzme značajno mesto u proizvodnji hrane i dodao da je za to potrebno da agrarni budzet države bude izjednačen sa zemljama u regionu od kojih je manji čak i deset puta.

Delez nije ni “narodna majka“ ni “narodna kuhinja“

Nedeljnik Vreme dalje u tekstu piše da niko ne bi smeo da se preterano raduje što je Mišković prodao Maksi, jer „Delez nije ni ’narodna kuhinja’ ni ’narodna majka’“, kao i jer ta kompanija ima čvrste ugovore sa svetskim proizvođačima i da će oni biti privilegovani u odnosu na domaće.

Dodaje se i da će, „kad Delez preuzme Maksi, neke od roba biti najurene bilo zato što nemaju određeni standard ili iz nekog drugog razloga... Ne može se ni očekivati da će samarićanski obarati marže i učiniti robu jeftinijom“.

Prema podacima sa internet sajta Deleza, reč je o trgovinskom lancu koji svoje prodavnice pod različitim imenima ima u matičnoj Belgiji, Sjedinjenim Američkim Državama, Grčkoj, Rumuniji i Indoneziji.

Ko je novi vlasnik Maksija

U prošloj godini ostvarili su rast prihoda od 4,6 odsto, a za 2011. planirali su investicije od 900 miliona evra u šta je uključeno otvaranje 120-130 novih prodavnica i renoviranje još oko 120.

Operativni profit Deleza od 2006. do 2009. uvek je bio iznad 900 miliona evra dok je udeo grupe u neto profitu u 2009. premašio 514 miliona evra. Prihodi su od 2006. redovno premašivali 19 milijardi evra.

Čak 68 odsto prihoda donosi tržište SAD, 23 odsto tržište Belgije, sedam odsto Grčka, a tek 1,2 odsto ostale zemlje. U operativnom profitu SAD učestvuje sa 75 odsto, Belgija sa 19 odsto, a Grčka sa šest odsto.

Delez zapošljava čak 138.000 ljudi. Neto dug kompanije u 2009. bio je nešto iznad dve milijardi evra. Interesantno je da su 2007. napustili češko tržište prodajom svih objekata, a isto su učinili 2009. u Nemačkoj.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

53 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: