Za to za sada nema osnova, uzvraćaju u Ministarstvu finansija.
Na dan početka izgradnje stambenog naselja na mestu beogradske kasarne „4. jul”, koje je Oliver Dulić, ministar životne sredine i prostornog planiranja, najavio za 30. avgust, stari vlasnici zemljišta će izaći pred bagere i pokušati da spreče radove.
Razlog je, kako tvrde, to što polažu pravo na sva 42 hektara na kojima je planirana 131 zgrada ili oko 5.100 stanova. Oni traže obeštećenje, jer većini naknada za eksproprisane njive i voćnjake nikada nije isplaćena, dok je nekolicina dobila simbolične novčane iznose.
Radoslav Stanković, jedan od pedesetak bivših vlasnika, kaže da im je država 1953. godine oduzela zemlju da bi zidala kasarnu i uručila rešenja sa utvrđenim iznosima u vrednosti sadašnjih oko hiljadu evra po hektaru, ali im pare nisu isplaćene. Naš sagovornik kaže da je novac možda deponovan na računu Narodne banke, ali ga oni nisu videli.
"Pošto smo svi podneli zahteve za restituciju, kada smo čuli da će se graditi jeftini stanovi pisali smo svima. Od predsednika opštine Voždovac do predsednika države. Jedino nam je premijer odgovorio i uputio nas na Ministarstvo finansija, ali od njih odgovor ne stiže", navodi Stanković.
Svesni su, kaže, da teško mogu dobiti zemlju nazad i po tržišnoj vrednosti, prema kojoj ar vredi oko 30.000 evra.
"Mogu nam za uzvrat ponuditi izgrađene stanove. Nije u redu da država krši prava građana. Dok jednima obećava posao, drugima jeftine stanove, nas po drugi put ostavlja bez ičega", smatra Stanković.
Budući da je zemljište izuzeto za gradnju kasarne, pošto nje više nema, ističe advokat bivših vlasnika Vlastimir Janković, država bi trebalo da ga vrati inicijalnim vlasnicima.
" Ukoliko se promeni namena eksproprisanog zemljišta ili se placevi ne privedu nameni, posle propisanog vremena, prema Zakonu o eksproprijaciji se vraća prvobitnim vlasnicima. Znajući šta će se desiti u mnogim situacijama zakonodavac im je izmenom propisa od pre godinu dana faktički oduzeo tu mogućnost. Međutim, neki od bivših vlasnika parcela na mestu kasarne „4. jul” su pre izmene zakona podneli zahtev za poništaj rešenja o eksproprijaciji. Preciznije osnovni zahtev je podnet 1998. godine", objasnio je Janković.
Ministarstva: Nema osnova za obeštećenje
Sa druge strane, za Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja, koje je pokrenulo projekat izgradnje stanova, prepreka nema. Jer, kako kaže Aleksandra Damnjanović-Petrović, pomoćnica ministra, prema zemljišno-knjižnom stanju jedini korisnici su grad Beograd i Ministarstvo odbrane.
"Za taj problem ne znam. Država se sigurno ne bi igrala sa takvim stvarima. Zemljište je već eksproprisano za gradnju kasarne i tamo je postojalo oko 200 vojnih objekata. Njemu se sada menja namena, što ne znači da treba da bude vraćeno prvobitnim vlasnicima. Ali, ako tvrde da nisu obeštećeni, adresa na koju treba da se obrate je Ministarstvo finansija. Razumljivo je da se svako bori za svoja prava, ako za to ima osnova", kaže Damnjanović-Petrović.
U Ministarstvu finansija objašnjavaju da su bivši vlasnici do 27. marta prošle godine (kada je stupio na snagu Zakon o izmenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji) mogli pred opštinskim organom za imovinsko-pravne poslove da pokrenu postupak za poništaj rešenja o eksproprijaciji ukoliko zemljište nije privedeno nameni za koju je izuzeto.
"Kasnija promena namene zemljišta, shodno novim planskim aktima, nema uticaja na donošenje rešenja o utvrđivanju uslova za poništaj rešenja o eksproprijaciji. Za sada nema osnova za obeštećenje. Da li će zakon o restituciji pravno regulisati ovo pitanje to u ovom trenutku ne možemo da kažemo", navode u Ministarstvu finansija.
Dok se stari vlasnici bore za svoja prava, pripreme za gradnju uveliko traju. Ministar Dulić je nedavno rekao da je nedavno odobrena lokacijska dozvola za to gradilište na kome će raditi više hiljada građevinskih radnika. Cena stambenog prostora biće oko 1.200 evra po kvadratnom metru.
Na tom prostoru će nići 500.000 kvadrata, što osim stambenog prostora podrazumeva izgradnju škola, obdaništa, tržnih centara.
U tom „novom gradu”, kako je nazvao ovo naselje (koje je već dobilo kolokvijalno ime „Dulvil”) živeće skoro 20.000 ljudi, što će, prema njegovom mišljenju značajno doprineti razvoju Beograda i „nivelaciji cene kvadrata” u glavnom gradu.
„Mislim da je to najveće gradilište u Srbiji koje se otvara odjednom. Nikada se u Beogradu nije odjednom gradio tako veliki kompleks”, rekao je Dulić dodajući da će zbog toga u ovoj i sledećoj godini biti zaposlena bezmalo cela građevinska operativa u našem glavom gradu.
Ministar je kazao da je u Građevinskoj direkciji Srbije već oko 2.000 ljudi rezervisalo stanove koji će se graditi na pomenutoj lokaciji.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
U noći između 13. i 14. aprila oružane snage Irana izvele su masovni vazdušni napad na Izrael, u kome je korišćeno na stotine komada lutajuće municije, krstarećih i balističkih raketa.
Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.
Trener fudbalera Reala Karlo Ančeloti izjavio je da je srećan zbog plasmana madridskog kluba u polufinale Lige šampiona i istakao da je njegov tim imao veliki izazov protiv Mančester sitija.
Najveća pretnja potencijalnom smanjenju kamatnih stopa u Evrozoni su tenzije na Bliskom istoku, izjavio je danas član upravnog odbora Evropske centralne banke (ECB) Robert Holcman.
Ana Brnabić obratila se javnosti i rekla da su prihvaćeni svi zahtevi opozicije vezani za izbore, pa će lokalni izbori biti održani kada i gradski, 2. juna.
Najavljivano zahlađenje, kiša, pa i sneg stigli su u Srbiju. Što se tiče poljoprivrede, po oceni svih ova godina biće teška, tako da im i svaka kap kiše mnogo znači.
Ana Brnabić obratila se javnosti i rekla da su prihvaćeni svi zahtevi opozicije vezani za izbore, pa će lokalni izbori biti održani kada i gradski, 2. juna.
Geopolitički analitičar Mihail Zvinčuk, govorio je za TV Prva o značaju povratka Vagnerovaca na Istočni front, kao i o tome zbog čega se sukob u Ukrajini inicijalno proširio.
Vlada vojne hunte, koja upravlja Burkinom Faso, proterala je troje francuskih diplomata zbog navodnih subverzivnih aktivnosti, navodi se u pismu Ministarstva spoljnih poslova.
U Briselu je završen sastanak delegacije Beograda predvođene direktorom Kancelarije za KiM Petrom Petkovićem, u kojoj su i finansijski eksperti, sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom i njegovim timom.
Kvadrat koji je na požutelom komadu papira nacrtao renesansni genije Mikelanđelo prodat je za 201.600 dolara, 33 puta više od njegove procenjene vrednosti, objavila je u sredu aukcijska kuća Christie's.
Čuveni srpski muzičar Momčilo Bajagić Bajaga, glavna je tema mnogih na društvenim mrežama zbog svog obraćanja publici povodom reizdanja prve ploče Bajage i Instruktora "Pozitivna geografija"
Nakon što je imao 10 nominacija za Oskara u prethodnoj godini, Martin Skorseze ima u planu dva nova projekta, a jedan od njih je biografski film o Frenku Sinatri.
The former director of intelligence at Israel's Mossad intelligence agency says that targeting nuclear facilities in Iran is one of the options to respond to an attack on Israel, writes Sky News.
Today at 18:00 at Trg Krajina in Banjaluka, a large rally "Srpska is calling" will be held, from which it will be announced that no one can and will not humiliate the Republic of Srpska and the Serbian people, no matter where and what decisions they make.
The Supreme Commander of the NATO Forces for Europe and the Commander of the European Command of the US Army, Christopher Cavoli, stated that NATO has made a decision to strengthen the reserve forces within the mission in Kosovo and Bosnia and Herzegovina.
Motorola je na događaju u Beogradu regionalno predstavila nove članove edge 50 porodice: Motorola edge 50 ultra, Motorola edge 50 pro i Motorola edge 50 fusion.
Nedavno smo posetili Kinu, gde smo sa kompanijom Honor bili u njihovom sedištu, industrijskom parku i razvojnoj laboratoriji. Fascinirani smo viđenom tehnologijom, a detalje pročitajte u nastavku.
Najveći pritisak na Telegram ne vrše vlade, već američke korporacije Apple i Google, izjavio je izvršni direktor ove platforme Pavel Durov u intervjuu sa novinarom Takerom Karlsonom.
HDZ Andreja Plankovića je osvojila najviše mandata u hrvatskom Saboru. Ako budu u prilici da ponovo naprave vladu, mogu li isti ljudi doneti promene nezadovoljnima?
Umetnik Ap$ent postao je popularan širom Istočne Evrope pošto je pesma koju je napisao o odlasku iz Belorusije postala na internetu himna napuštenih životinja.
Komentari 28
Pogledaj komentare