Moraćemo da uvozimo žito?

Od toga koliko se veštačkog đubriva sada baci na njive, zavisi hoće li Srbija imati dovoljno hleba, upozoravaju stručnjaci.

Izvor: Novosti

Utorak, 02.03.2010.

09:56

Default images

Pšenicom je, naime kako precizira Srbislav Denčić, iz novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ove godine zasejano svega 485.000 hektara, znatno manje nego ranijih godina. Zbog ovako malih površina, Srbija bi, u slučaju slabijeg roda, do kog bi moglo da dođe i zbog nedostatka mineralnih đubriva, mogla lako da postane uvoznik žita.

Ratari su, inače, imali prilike da đubrivo nabave po povoljnijoj ceni. Ministarstvo poljoprivrede, naime, obezbedilo je regresiranu nabavku 300.000 tona đubriva. Cena je regresirana sa 5.000 dinara po toni, pa se tona đubriva, u zavisnosti od vrste, plaćala od 17.000 do 23.000 dinara.

Problem je u tome što mnogi poljoprivrednici nisu imali dovoljno čak ni da nabave đubrivo po povoljnijim cenama, ali i u tome što je, samo za prihranu pšenice, bez prolećne setve, potrebno gotovo milion tona đubriva.

Pšenici, koja je, inače, dobro prezimila, kako objašnjava Denčić, neophodno najmanje 100 kilograma azota, odnosno, oko 200 kilograma đubriva po hektaru, pošto su ovaj element, neophodan za rast i razvoj biljaka, kiše i otopljeni sneg isprali u slojeve zemljišta do kog koren pšenice još ne dopire.

Baš zbog toga, neophodno je da se požuri sa prihranom, a najbolje bi bilo da se koristi đubrivo AN, jer se azot iz ovog đubriva najbrže oslobađa. Naravno, ovaj posao bi trebalo podeliti u dva dela. Pšenici prvo treba dati 60 odsto predviđene količine đubriva, a tek krajem marta preostale količine.
Sa prihranom pšenice, ovih dana, planira da počne i Pavle Nenadović, iz Vognja, nedaleko od Rume. On je jesenas pšenicom zasejao 376 jutara pšenice. Već je nabavio đubrivo, koje je platio 24,5 dinara po kilogramu. On je, inače, jedan od retkih, koji je đubrivo platio gotovim novcem. Većina ratara se odlučuje na razmenu, odnosno, na plaćanje pšenicom posle žetve.

"Planiram da u njive uđem čim se malo prosuše.Nabavio sam đubrivo iz Kutine, pošto smatram da je kvalitetnije, a planiram da sada bacim 100 kilograma po hektaru. Kasnije, krajem marta, baciću još 100 kilograma. Nadam se da će mi ovo obezbediti dobar prinos", kaže Nenadović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 7

Pogledaj komentare

7 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Podeli: