Izlaz na more je politički interes

Ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić kaže da je Luka Bar veoma interesantna za ukupnu srpsku privredu i da Srbija ima politički interes da izađe na more

Izvor: Politika

Subota, 30.01.2010.

13:08

Default images

"Srbija ima politički interes da izađe na more, ali tvrdim da je u osnovi te ideje ekonomski interes Srbije", kazao je Mrkonjić i dodao da Vlada Srbije ne želi i nema mogućnosti da svojim novcem uđe u kupovinu barske luke, zbog čega je formirala koncern srpskih kompanija koje će se, kako očekuje pojaviti na tenderu.

"Tu su velike kompanije - MK grupa, Sartid, Viktorija grupa, pa i Delta i niz drugih, koje imaju nesporni interes za transport vlastitih proizvoda I robe preko Luke Bar", kazao je srpski ministar i ocenio da će transport preko crnogorske luke biti mnogo efikasniji i jeftiniji od postojećeg preko luka u Konstanci, Kopru i Rijeci.

Ministar je naveo da Luka Bar sada ima kapacitet za oko pet do šest miliona tona robe, a barska pruga kapacitet od sedam miliona tona. "Luka pretovara negde oko milion tona, a prugom ide oko milion tona. Mi danas u ovim uslovima možemo povećati kapacitet pruge na tri i po miliona tona i luke na tri i po miliona tona, a uz potreban remont možemo je dovesti i do punih kapaciteta", precizirao je on.

On je rekao da bi Srbija već sada mogla dve i po do tri miliona tona rasutih tereta, pre svega, žitarica da izvozi iz Vojvodine preko barske luke. "Država je dužna, bez obzira ko kako misli, da vodi razvoj posebno saobraćaja i infrastrukture", istakao je Mrkonjić.

Mrkonjić je ukazao, govoreći o infrastrukturnim projektima, da je Italija pokazala veliki interes za ulaganja u takozvani Koridor 11, koji treba da poveže Italiju i Rumuniju preko Srbije. "Italijani su pokazali svoj interes, ulažući pare u izradu projekata, a potom će ulagati i pare u izgradnju tog puta", podsetio je on.

On je ponovio da Srbija namerava da u narednih pet godina, uz podršku međunarodnoh finansijskih institucija, u izgradnju auto-puta od Beograda do Boljara uloži oko 1,5 milijardu evra, a u rekonstrukciju pruge Beograd-Bar oko 250 miliona eura.

"Uz istovremenu realizaciju crnogorskih projekata u toj oblasti, biće zaokružen jedinstven i efikasan saobraćajni sistem koji će povezati južni sa centralnim delom Evrope", ocenio je Mrkonjić.

On je kazao da rezerve u delu javnosti Srbije oko autoputa do Crne Gore, rekonstrukcije pruge i kupovine dela Luke Bar dolaze "od nestručnih ljudi ili su motivisane političkim interesima" i ponovio da je reč o "vitalnim" interesima Srbije.

Barska pruga vapi za obnovom

Iako je rekonstrukcija pruge Beograd–Bar bila njihov glavni uslov za ulazak u trku za kupovinu crnogorske luke, neizvesno je koliko novca će iziskivati obnova železnice, kada će biti osposobljena za kontejnerski transport robe i šta sve treba uraditi da bi vozovi za pet i po sati stizali iz srpske prestonice do mora, piše Politika.
Iako Milutin Mrkonjić, ministar za infrastrukturu, kaže da je za remont pruge kroz Srbiju potrebno oko 200 miliona evra i još 100 miliona kroz Crnu Goru, Milutin Ignjatović, direktor Saobraćajnog instituta CIP, kaže da su to polazne pretpostavke projektanata, a kolika je konačna suma pokazaće studija opravdanosti i projekti koji će uslediti odmah po njenom završetku.

„Ta pruga nije rekonstruisana 35 godina. U svetu se remont radi na svake dve decenije. Pri proceni stanja pruge i troškova njene obnove treba uzeti u obzir da je ovo najkomplikovanija železnička saobraćajnica u Evropi sa 234 mosta i 254 tunela. Neophodna je obnova trupa pruge, električnih postrojenja, polaganje optičkog kabla“, navodi direktor CIP-a.

Prema njegovim rečima, dosadašnja istraživanja su pokazala da svi mostovi, uključujući i trasu kroz Crnu Goru, moraju da budu sanirani.

Bez obzira na to što je privrednike, zainteresovane za kupovinu Luke Bar, najviše brinulo stanje tunela, odnosno nemogućnost da kroz njih prođu ogromni kontejneri za prevoz robe, Ignjatović tvrdi da su tuneli dovoljno visoki i da ne iziskuju proširivanje.

„Još mnogo vremena će proći dok vozovi na ovoj pruzi ne dostignu projektovanu brzinu od 120 kilometara na čas. U ovom trenutku je teško predvideti kada će projektna dokumentacija biti završena i kada će početi radovi“, kaže Ignjatović.

Lompar: Žitarice iz Srbije preko Bara

Ministar pomorstva i saobraćaja Crne Gore Andrija Lompar kaže da postoje šanse da se žitarice iz Srbije koje su se dosada uglavnom izvozile preko luka Konstanca, Rijeka i Kopar, preusmere preko Luke Bar po nižim cenama. Prema njegovim rečima, sniženje bi zavisilo od količine žita, ali prostor za korekciju postoji.
„Žitarice iz Srbije uglavnom se izvoze preko luke Konstanca, gde srpski privrednici već imaju zakupljene silose, lučke kapacitete, što je, svakako, otežavajuća okolnost za prebacivanje žitarica sa tog pravca. Međutim, postoji mogućnost dogovora oko cena koje će ponuditi Luka Bar. Zaključili smo da ima prostora za sniženje, ali smo to povezali sa količinom žitarica, odnosno tereta. U slučaju da su to male količine, onda nema mnogo prostora za smanjenje cena. U suprotnom, ako to budu garantovane veće količine, minimalno 500.000 tona, onda možemo da ponudimo cene koje traže izvoznici iz Srbije“, objasnio je Lompar.

„Vodimo intenzivne pregovore sa Železnicama Srbije, kao i sa izvoznicima i uvoznicima, kako bismo našli neki novi organizacioni oblik, koji bi obezbedio da se klijenti koji koriste taj pravac mogu u jednostavnoj proceduri dogovarati sa dve železnice (Crne Gore i Srbije) i Lukom Bar. Želimo da to bude objedinjena ponuda, u kojoj su rešeni odnosi sva tri aktera. Za Luku Bar je posao izvoza žitarica iz Srbije veoma važan, kao što je važno otvaranje novih mogućnosti za izvoz ruda sa Kosova preko Luke Bar“, kaže on.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

106 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: