Da li Srbiji preti bankrot?

Spoljni dug Srbije na kraju trećeg kvartala premašio je 20,5 milijardi evra, što je našu zemlju (prema standardima Svetske banke o spoljnoj zaduženosti) svrstalo u grupu srednje zaduženih država. Analizom strukture dugovanja dolazi se do zaključka da državni dug sporo raste, dok privatni dug dobija na ubrzanju. Prema podacima Narodne banke Srbije, zaključno sa septembrom ove godine, dug javnog sektora povećan je za 2,47 odsto u odnosu na kraj 2007. godine i iznosio je oko 6,3 milijarde evra, dok je dug privatnog sektora povećan za 22,21 odsto i premašuje 14,2 milijarde evra (69,4 odsto ukupnog duga Srbije).

Izvor: S.Vujèiæ

Ponedeljak, 29.12.2008.

11:58

Default images

Stručnjaci svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda upozoravaju da bi neke zemlje, poput Mađarske, Argentine, Irske ili Ukrajine, mogle da bankrotiraju, jer ne mogu redovno da otplaćuju svoj spoljni dug. Da li je Srbija u stanju da izmiruje svoje obaveze prema inopotražiocima ili, možda, i njoj preti bankrotstvo.

“Spoljni dug Srbije nije dramatično visok i naše obaveze se ni po čemu ne razlikuju u odnosu na zemlje slične ekonomske snage. Ali, indikator rizičnosti predstavlja kratkoročni dug Srbije, koji je za tri meseca (od juna do septembra) povećan za 50 odsto i ima tendenciju daljeg rasta. Ono što ohrabruje jeste podatak da su devizne rezerve Srbije pet puta veće od kratkoročnog duga, odnosno da je dug pokriven sa oko 20 odsto deviznih rezervi i to je dobar rezultat. Međutim, moglo bi se reći da je ukupan spoljni dug visok, bez obzira na to što sa 60,6 odsto učestvuje u bruto domaćem proizvodu. S druge strane, u odnosu na Hrvatsku, gde učešće duga u BDP iznosi oko 90 odsto, ili na Sloveniju gde premašuje 100 odsto učešća, to i nije tako alarmantno”, Kaže Vladimir Gligorov, direktor Instituta za međunarodne ekonomske studije u Beču. On ističe da se posle izbijanja svetske finansijske krize promenila percepcija duga i da udeo duga od 60 odsto u BDP predstavlja visok nivo zaduženosti, ali i potencijalnu opasnost za ekonomski razvoj države.

“Procenjuje se da će se privredni rast Srbije naredne godine kretati oko tri do 3,5 odsto, pri čemu dug od 20,5 milijardi evra ostaje. To znači da će kamatna stopa po kojoj se ukamaćuje naš dug, biti viša nego što iznosi privredni rast, što bi moglo da znači visoku stopu zaduženosti. Pri tom ne treba zaboraviti da se ukupnoj sumi spoljnog duga dodaje i oko šest milijardi evra, koliko iznosi spoljnotrgovinski deficit zemlje, jer onoliko koliko iznosi dug po tekućem računu, toliko iznosi obaveza prema inostranstvu”, objašnjava Gligorov mehanizme rasta spoljnog duga.

Prema njegovim tvrdnjama, osnovu servisiranja našeg spoljnog duga čini iznos, i ukoliko on ne raste, rizik pozajmljivanja novca Srbiji postaje sve veći. Gligorov u takvom scenariju vidi potencijalni problem, jer ako se uspori priliv investicija i ako nema kredita, onda će doći do ozbiljne korekcije predviđenog privrednog rasta od 3,5 odsto, koji bi mogao da se zaustavi na nultoj poziciji.

„Ali, pošto je srpska vlada koncipirala budžet na privrednom rastu od 3,5 odsto, koji je podrazumevao redovno servisiranje spoljnog duga, onda se postavlja pitanje kako će se servisirati te obaveze, pogotovu spoljni javni dug. Jer, javni dug, bio on unutrašnji ili spoljni, plaćaju poreski obveznici, a postavlja se pitanje odakle će plaćati ako nema privredne aktivnosti“, konstatuje Gligorov.
I Pavle Petrović, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, potvrđuje da je Srbija ubeležila rast kratkoročnog duga. On procenjuje da to ukazuje na određene slabosti države koja mora, u kratkom roku, da vrati pozajmicu, a to bi većsledeće godine, kada se očekuje najžešći udar ekonomske krize, moglo da bude opasno po makroekonomsku stabilnost države.

“Glavni deo spoljnog duga čini privatni dug preduzeća, koji iznosi 10,8 milijardi evra. Kada se taj iznos koriguje za depresijaciju dinara, koja je iznosila oko 12 odsto, ali i za inflaciju od oko 10 odsto, onda je njegov udeo u BDP znatno viši nego u septembru, kada je iznosio oko 50 odsto. I tu vidim potencijalne probleme, jer najveći deo tog privatnog duga čine tzv. kros-border krediti koje u dogledno vreme većina privatnika neće moći uredno da servisira”, ističe Petrović.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

17 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: