Penzije bi srušile državu, a ne vladu

Vlada Srbije ne razmatra mogućnost da država preuzme garancije za celokupnu štednju u bankama, jer za tim u ovom trenutku nema potrebe.

Izvor: Milan Æulibrk, Vesna Lapèiæ

Ponedeljak, 20.10.2008.

21:15

Default images

Do sada apsolutno nije bilo razloga da se interveniše, ali pažljivo pratimo situaciju, u stalnoj smo komunikaciji sa NBS i upravom najvećih banaka u Srbiji i tačno znamo šta bismo uradili ako stvari krenu drugim pravcem, kaže Mlađan Dinkić za Ekonomist magazin.

Za razliku od nekih drugih bankarskih sistema, koji su se tokom ove globalne finansijske krize pokazali kao veoma slabi, naš bankarski sistem se pokazao kao jedan od najjačih, ne samo u regionu, već u čitavom svetu, tvrdi Dinkić i ističe da je to rezultat reforme bankarskog sektora koja je uspešno sprovedena prethodnih godina.

On podseća na to da Srbija do sada nije ni dinar potrošila za spasavanje banaka, dok su SAD, EU, Velika Britanija i Rusija potrošile milijarde dolara.

„Sada se još jednom pokazalo da smo bili u pravu kada smo u prethodnom periodu vodili restriktivnu monetarnu politiku i strogu kontrolu banaka. Neki bankari su nas kritikovali zbog toga, a to se sada pokazalo kao glavna odbrana sistema od panike. Zahvaljujući tome nema opasnosti, jer su devizne rezerve NBS veće od zbira štednje građana i celokupne dinarske novčane mase. U većini zemalja devizna štednja prevazilazi devizne rezerve, a kod nas štednja iznosi 5,7 milijardi, a devizne rezerve blizu 10 milijardi evra“, kaže Dinkić, uz podsećanje da je u ovoj krizi veoma korisno što postoje i ograničenja za iznos kapitala iz zemlje.

Planirate li da bar povećate osigurani depozit sa 3.000 evra?

U zavisnosti od razvoja situacije donećemo potrebne odluke. Država može da garantuje i mnogo veće depozite od 3.000 evra po štediši, ali konačnu odluku ćemo doneti tek nakon detaljne analize. U ovakvim situacijama ključ uspeha je u psihologiji, a država će svakako učiniti sve što je u njenoj moći da zaštiti stabilnost sistema.

Neki zameraju Vladi da je previše mirno posmatrala sve što se dešava.
Pažljivo pratimo situaciju. U ovom trenutku nema potrebe za vanrednim aktivnostima. Ubeđen sam da će se na kraju pokazati da smo napravili sistem koji može sam da funkcioniše i u kriznim situacijama. Za razliku od drugih, koji su potrošili ogromne sume budžetskog novca, mi nismo ni dinar.

Ipak, predstoji nam suočavanje sa srednjoročnim posledicama krize. Bilo bi najbolje da nastavimo restriktivnu monetarnu politiku, smanjimo budžetski deficit i prestrukturiramo javnu potrošnju u korist kapitalnih investicija, a na uštrb tekuće potrošnje.

To znači da ne odustajete od izgradnje Koridora 10 i njegovog finansiranja međunarodnim finansijskim kreditima pogotovo zbog ovih pogoršanih uslova?

Ne, naprotiv. Smatram da smo napravili izuzetno dobar potez, što će se pokazati u narednim godinama. Obezbedili smo veoma povoljne kredite zato što smo na vreme, pre izbijanja krize, aplicirali. Od Svetske banke, EIB i EBRD dobićemo kredite sa rokom otplate od 25 do 30 godina, sa grejs-periodom od pet do sedam godina i kamatnom stopom libor plus 0,07 odsto, odnosno euribor plus 0,2 odsto.

Takve uslove država ne može da dobije na tržištu. Ideja Vlade je da se do kraja mandata uopšte ne zadužuje na tržištu, već isključivo kod međunarodnih finansijskih organizacija.

Mogu li ti uslovi da se pogoršaju zbog globalne krize?

Ne mogu, jer su oni definisani ugovorima. Jedino moguće pogoršanje može biti zbog variranja libora i euribora. No, mislim da su euribor i libor dostigli maksimume pre mesec dana. U narednom periodu može se očekivati njihov pad zbog odluka ECB i FED-a da smanje svoje referentne kamatne stope.

Generalno, ne očekujem drastičan rast kamatnih stopa, kao što je prvobitno najavljivano, jer bi to dovelo do recesije pre svega u razvijenim zemljama koje su shvatile da bi pooštravanjem kreditnih uslova svetski finansijski sistem odsekao granu na kojoj sedi.

U svakom slučaju preduzećemo neke mere i to izvan bankarskog sistema, da bismo umanjili posledice krize na srednji rok.

Kakve mere?
Predložićemo da se promene uredbe koje regulišu postupke tenderske i aukcijske privatizacije sa ciljem da se u uslovima globalne finansijske krize značajno olakša i ubrza postupak privatizacije preostalih društvenih preduzeća.

Imajući u vidu da su kupci do sada uglavnom finansirali kupovinu preduzeća bankarskim kreditima, a svesni činjenice da su banke sada usporile odobravanje tih zajmova, Vlada će na narednoj sednici usvojiti novi model.

Zato smo, u međuvremenu, produžili rokove za dostavljanje finalnih ponuda na postojećim tenderima, kako bi svi imali jednake uslove kada taj novi model stupi na snagu.

Pobednik na tenderu ili aukciji neće morati odmah da plati punu cenu, već samo avans od minimalnih 30 odsto, dok će ostatak duga plaćati u narednih pet godina sa kamatom u iznosu euribor plus dva odsto. Ovakvi uslovi kreditiranja su povoljniji od onih koje su banke nudile i pre izbijanja svetske finansijske krize.

Ispada da će kupac 70 odsto kupoprodajne cene moći praktično da isplati od ostvarenog profita?

Tako je, s tim što bi kupac odmah posle potpisivanja kupoprodajnog ugovora stekao pravo upravljanja, a postao bi vlasnik preduzeća tek kada isplati poslednju ratu. Kupac će, naravno, imati pravo da otplati ostatak duga i u kraćem periodu.

Ideja je da novim modelom stimulišemo završetak privatizacije i omogućimo zainteresovanim investitorima da ulažu u našu zemlju, praktično, nezavisno od bankarskog finansiranja koje je sada otežano.

Mi ne želimo da zbog povećanog opreza svetskih banaka odlažemo okončanje procesa privatizacije. Ipak, novac od prodaje će u državni budžet, umesto odjednom, stizati u ratama.

To je možda i bolje, jer ono što bismo danas dobili od privatizacije verovatno bi završilo u tekućoj potrošnji. Ovako ćemo dobiti i kamatu, kao da smo novac oročili u najjačoj svetskoj banci, i završićemo vlasničku transformaciju srpske privrede.

Pretpostavljamo da će ovakvo rešenje važiti samo za društvena, a ne i za javna preduzeća?

Važiće samo za društvena preduzeća i to dok se ne stabilizuje situacija u svetskim finansijama.

Sada se ponovo priča da će Srbija iz Helenik programa dobiti 100 miliona evra za izgradnju južnog dela Koridora 10. Zar taj deo nije trebalo da bude gotov pre Olimpijade u Atini, 2004. godine, šta se zaista dešava sa tim novcem i šta je uopšte tu novo?
Novo je da Srbija kreće da gradi autoput. U budžetu za 2009. predvidećemo velika sredstva za izgradnju Koridora 10, a Grci su svoju podršku vezivali za plan Srbije da izgradi Koridor 10. Sada je izvesno da će taj autoput biti ključni projekat u narednoj godini, jer će se za njegovo finansiranje izdvojiti više od 50 odsto novca NIP.

Dogovorili smo se da će Vlada Grčke u naredne četiri godine dati 100 miliona evra donacije. Konačno će sredstva Helenik plana sada biti i iskorišćena. Vođa konzorcijuma za finansiranje izgradnje biće Svetska banka i ovog meseca će se dogovoriti sa EIB i EBRD oko funkcionisanja konzorcijama.

Konzorcijum će uskoro Vladi Srbije dati preporuke o pokretanju postupka za izbor izvođača, te ćemo, najverovatnije, krenuti u pretkvalifikacione procese izbora izvođača i pre nego što nam krediti budu i zvanično odobreni i ratifikovani u Skupštini.

Očekujem da će nam krediti biti odobreni u prvoj polovini 2009. godine. Odmah posle toga počeće izgradnja deonice Koridora 10 na jugu Srbije. Deonicu na severu finansiraćemo sami.

Zbog globalne finansijske krize smanjiće se dotok direktnih stranih investicija. Koliko to može usporiti privredni rast i otežati finansiranja deficita tekućeg platnog bilansa?

Očekujem da će se pre smanjiti ponuda prekograničnih kredita nego priliv stranih direktnih investicije. Uz to, postoje i drugi izvori finansiranja deficita tekućeg platnog bilansa, kao što su doznake iz inostranstva. Ipak, najviše će se smanjiti bankarski krediti privatnom sektoru, a to će dovesti i do smanjenja uvozne tražnje.

No, to neće pogoditi samo jednu stranu platnog bilansa. Čini mi se da, ipak, nećemo imati problema sa finansiranjem deficita, mada je moguće, ako banke iz inostranstva smanje svoju aktivnost, da to dovede do kontrakcije i na strani uvoza i na strani izvoza.

Šta će se zbog manjeg priliva deviza dešavati sa kursom?
NBS je pokazala da može da smiri kurs i sama odlučuje kada će intervenisati. Po pravilu, to se uvek čini kada se kurs koleba zbog psiholoških faktora. Očekujem da će se kurs slobodno formirati nakon smirivanja trenutne situacije. Treba imati na umu da je u procesu restrukturiranja društvenog sektora devizni kurs bio sidro makroekonomske stabilnosti. Sada je osnovni cilj NBS da sačuva stabilnost cena.

Iako ste u nekoliko navrata ukazali na potrebu smanjenja javne potrošnje, predloženim rebalansom budžeta za ovu godinu šalje se suprotna poruka. Može li se smanjiti inflacija ako javna potrošnja raste?

Pravu sliku će tek pokazati realizacija budžeta.

Na šta konkretno mislite?

Da budžet neće biti u potpunosti realizovan, da će rashodi biti manji od planiranih i da deficit državnog budžeta neće biti 1,7 već oko 1 odsto bruto domaćeg proizvoda. Takođe, veoma je važno da i u budžetu za 2009. deficit ne bude veći od 1 osto BDP-a, što je realno moguće.

Da li to isključuje povećanje prosečnih penzija na 70 odsto prosečnih zarada?

Naravno! U krajnje neizvesnim uslovima svetske finansijske krize ne treba ni razmatrati promenu Zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, a posebno ne odredbu koja bi povećala rashode za 100 milijardi dinara.

Hoćete li zbog takvog stava imati problema sa koalicionim partnerima, koji su to obećali pre izbora?

Razumni ljudi moraju da uvažavaju realnost, a ova svetska finansijska kriza se nije mogla predvideti tokom kampanje, pa ni početkom leta kada je Vlada formirana. Ovakve razmere sunovrata svetske ekonomije niko nije mogao predvideti.

Ovo je daleko dublja ekonomska kriza od one iz 1929. Ako se razumete u ekonomiju znaćete da se u ovakvim uslovima ne sme menjati penzioni zakon. To bi bilo kao kada bismo zgradu kojoj preti požar polili benzinom.

Potpredsednik Vlade Jovan Krkobabić je pre nekoliko dana rekao da je to maltene dogovoreno.

Nisam siguran u to. Ne treba razmišljati o promeni penzionog zakona dok ne vidimo šta Srbiji donosi srednjoročni efekat svetske finansijske krize. Već sada imamo problema zbog povećanja rashoda usled rasta penzija od 15 odsto. Efekat povećanja se meri desetinama milijardi dinara. Ako bismo na to dodali još 100 milijardi dinara bilo bi to ekonomsko samoubistvo!

Može li ovo što govorite ugroziti opstanak Vlade?

Ne verujem. U suprotnom bi bila ugrožena ne vlada, nego država.

Da li su i različita gledanja na penzije jedan od razloga što ekonomski deo Vlade želi novi aranžman sa MMF-om?
Pokazalo se da je prethodni aranžman sa MMF-om Srbiji doneo takvu stabilnost kakvu bi poželele SAD, Velika Britanija i druge razvijene zemlje. Kamo sreće da su i SAD imale sličan aranžman, jer MMF nikada ne bi dozvolio da skoro četvrtina finansijskog sektora bude bez supervizije Centralne banke, te nikada ne bi ni gurnuli svet u finansijsku avanturu.

MMF je oduvek bio nepopularan, ali se pokazalo da nam je pomogao da spasimo ekonomski sistem. Već je dogovoreno da zatražimo novi program, bez povlačenja novih sredstava, ali uz mogućnost da to učinimo, ako bude potrebe. Program sa MMF-om će nam pomoći i u procesu evrointegracija.

Šta će biti sa onim preduzećima koja do 31. decembra ne budu privatizovana. Može li se desiti, na primer, da RTB Bor ako do tada ne bude privatizovan bude pretvoren u državno preduzeće?

Za RTB Bor planiramo da objavimo tender do kraja oktobra i sigurno nećemo imati potrebe da reagujemo u tom smislu. Za preostala ključna društvena preduzeća objavićemo tendere pre isteka roka, s tim što postupci mogu biti okončani i u 2009.

Bitno je samo da procedura počne pre kraja ove godine. Sva ključna preduzeća su već našla strateške partnere, Bor je na tom putu i od većih je ostala još samo Prva petoletka sa 6.000 radnika. Ostala preduzeća koja ne budu uspela da pronađu kupce, neće imati drugu sudbinu osim stečaja.

Dakle, nema više odlaganja stečajeva?

Ministarstvo ekonomije je rešeno da se kroz stečaj obavi vlasnička transformacija svih onih firmi koje posle više puta ponovljenih procedura nisu uspele da pronađu vlasnika.

Šta će biti sa privatizacionim savetnikom za Telekom, jer je Morgan Stenley u velikim finansijskim problemima, a IPO je bio najavljen za narednu godinu?

Upravo zbog toga nismo ni potpisali ugovor sa Morgan Stenleyem, već smo zatražili informacije o njihovom sadašnjem pravnom statusu, finansijskoj situaciji i sačekaćemo da vidimo kako će ta kuća završiti ovu godinu.

Inače, u uslovima kada su maltene razorene svetske berze, zaključili smo da nema nikakvog ekonomskog smisla iznositi akcije Telekoma Srbija na tržište kapitala. IPO-a, dakle, sigurno neće biti u narednoj godini, pa nema razloga ni da žurimo sa potpisivanjem ugovora sa privatizacionim savetnikom.

Akcije Telekoma iznećemo na berzu kada se tržište kapitala stabilizuje i kada krene uspon.

Kako će odlaganje IPO Telekoma i privatizacije Jat Airwaysa uticati na raspodelu i vrednost besplatnih akcija?
Samo će se odložiti mogućnost da građani te akcije iznesu na berzu.

Ako bismo to omogućili sada, kada su berzanski indeksi na najnižim nivoima, građani bi akcije prodali u bescenje.

Ostajemo pri obećanju i svi oni koji imaju pravo na akcije do kraja ove godine će dobiti potvrdu da su postali akcionari, ali neće moći da raspolažu svojim akcijama dok se berza ne oporavi. Kriza može trajati neko vreme, a uveren sam da će do kraja mandata Vlade svetska ekonomija krenuti uzlaznim putem.

U međuvremenu moguće je da će se građanima omogućiti sticanje besplatnih akcija u još nekim preduzećima, jer se za besplatne akcije prijavilo 4,8 miliona građana, umesto očekivanih četiri miliona. Da bi svako od njih dobio akcije u ukupnoj vrednosti od hiljadu evra, najverovatnije ćemo proširiti broj preduzeća, čije će se akcije besplatno deliti.

Koja će to biti preduzeća, s obzirom na to da je većina već privatizovana?

Sačekaćemo ishod tendera za RTB Bor i ako dobijemo ozbiljnog strateškog partnera siguran sam da će RTB krenuti u novu fazu razvoja. U tom slučaju verovatno ćemo deo državnog paketa u tom preduzeću ustupiti građanima.

Bakar je strateška sirovina i sa modernizacijom proizvodnje logično je očekivati rast vrednosti akcija RTB-a. Postoji ideja da se akcije još nekih preduzeća besplatno podele građanima, a odluku o tome doneće Vlada.

Može li se NIS prodati za 400 miliona evra bez ikakvih garancija da će Južni tok proći kroz Srbiju?

Srpska strana je na poslednjem sastanku sa ruskim ministrom Sergejem Šojguom insistirala da se istovremeno potpišu svi ugovori, i za gasovod, odgovarajućeg kapaciteta i za skladište gasa u Banatskom dvoru i za NIS. To je garancija da će interesi obe strane biti zaštićeni na isti način.

Automobili za Rusiju i Belorusiju

Koliko je dolazak FIAT-a značajan za industriju Srbije i koliko je izvestan dolazak još jednog proizvođača automobila?
Automobilska industrija je najperspektivnija u Srbiji. I pre dolaska FIAT-a, proizvodnja auto-delova donosila je godišnje milijardu evra od izvoza, a u 2011. očekujem da će automobilska industrija izvoziti ukupno 2-3 milijarde evra. To je bio razlog što smo dali velike podsticaje za dolazak FIAT-a.

Iste podsticaje ponudili smo i Volkswagenu, s tim što ta ponuda važi samo za onoga ko prvi posle FIAT-a dođe i napravi fabriku u Srbiji. Efekti dolaska FIAT-a su višestruki, blizu milijardu evra investicija će se direktno sliti u Srbiju, otvoriće se više od 5.000 novih radnih mesta, povećaće se izvoz, a za FIAT-om će doći i drugi investitori.

Ako izdejstvujemo dozvolu za bescarinski izvoz u Rusiju i Belorusiju, ubeđen sam da bismo vrlo brzo dobili još jednog proizvođača automobila. Naš cilj je da Srbija do ulaska u EU bude zemlja za proizvodnju radi izvoza u treće zemlje.

Za Jat ni dinar

Koliko je država spremna da uloži novca u Jat Airways i da li uopšte može da se predvidi isplativost takvog poduhvata?
Država neće uložiti ni dinar, jer je evropskim pravilima zabranjeno da država pomaže avioprevoznicima. Grčka trpi velike kritike zato što je subvencionisala Olimpik. Očekivani prihodi Jat Airwaysa, ove godine su 150 miliona, a rashodi 170 miliona evra i ta razlika nije tako velika. Ovih dana Vlada će usvojiti plan daljeg restrukturiranja Jat Airwaysa, koji podrazumeva usklađivanje troškova sa prihodima.

Na koji način?

Podržaćemo predloge menadžmenta Jata da se neke filijale u svetu zatvore i prodaju, posebno one koje nemaju upotrebnu vrednost, kao što je slučaj sa predstavništvom na Petoj aveniji u Njujorku, imajući u vidu da Jat godinama ne leti tamo. Na taj način Jat može dobiti 20-30 miliona evra.

Mora se smanjiti i broj zaposlenih prema broju letelica. Deo novca od prodaje nekretnina biće iskorišćen za stimulativni socijalni program. Kada se to uradi Vlada će dati garancije Jatu da početkom sledeće godine na lizing kupi nekoliko aviona odgovarajuće klase i veličine za potrebe regionalnog saobraćaja.

Ukinuće se i nerentabilne linije, jer Jat mora da se prilagodi potrebama tržišta. Stanje na svetskom tržištu finansija i u avioindustriji će se stabilizovati, a u međuvremenu pripremićemo Jat za privatizaciju.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

27 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

1 d

Podeli: