Biće još dokapitalizacija

"Naš savet akcionarima je da kapitalno još jačaju banku. Njihov interes je da banka što više jača, a ne da joj obaraju cenu", tvrdi Dušan Antonić, predsednik izvršnog odbora Agrobanke (AGBN).

Izvor: Vojislav Stevanoviæ (Ekonomist magazin), Milan Obradoviæ (www.b92.biz)

Ponedeljak, 12.02.2007.

10:29

Default images

Moskovska banka objavila je da je odustala od preuzimanja Agrobanke jer bi cena te akvizicije bila previsoka. Mislite li da su akcionari Agrobanke razočarani zbog toga?

Dušan Antonić: Moskovska banka nije jedina koja se interesovala za preuzimanje Agrobanke. Postoji veliki interes banaka, od kojih su neke mnogo veće od te ruske banke. Ne želim da govorim o bankama koje su se interesovale za naše poslovanje, osim da dolaze sa tri kontinenta. Moskovska banka se pojavila u junu prošle godine kad je akcijski kapital banke vredeo oko 25 miliona evra. U međuvremenu, dok su oni dobili saglasnost NBS za preuzimanje, kapital banke je uvećan na 85 miliona evra, pri čemu je tržišna kapitalizacija porasla na više od 200 miliona evra.

Agrobanka nastavlja seriju dokapitalizacija. Da li se stalnim povećanjem kapitala banke kupci, na izvestan način, odvraćaju od preuzimanja?

D. Antonić: Rast banke nema veze sa potencijalnim kupcima. Ne očekuje valjda neko da mi zaustavimo rast banke da bi je neko kupio. Procedura prve prošlogodišnje dokapitalizacije započeta je pre nego što je Moskovska banka pokazala interesovanje za nas. Takođe, ni povećana tražnja za akcijama banke nema veze sa tim događajem. Tražnja je stalno rasla tokom prošle godine.

Da li bi ste savetovali akcionare da se brane od preuzimanja, ako dođe do ponude?

D. Antonić: Naš savet akcionarima je da kapitalno još jačaju banku. Njihov interes je da banka što više jača, a ne da joj obaraju cenu.

Moskovska banka je izdala saopštenje u kome nekoga optužuje za trgovanje na osnovu insajderskih informacija. Osećate li se prozvanim?

D. Antonić: Ne. Moguće je da se to odnosi na Narodnu banku. Mi smo sa Moskovskom bankom imali samo jedan sastanak, u junu, kad su se oni intersovali za bonitet banke. Dali smo im sve podatke koje su tražili, kao što dajemo svim bankama koje se interesuju za Agrobanku. U to vreme nismo znali da li je NBS dala saglasnost za preuzimanje ili ne.
Ako cena akcije padne, banka time ništa neæe da izgubi. Izgubiæe špekulanti.
Na koji način ćete da investirate novac prikupljen dokapitalizacijama?

D. Antonić: Trećinu kapitala investiraćemo u rad sa stanovništvom. Takođe, namera nam je da investiramo u poljoprivredu i proizvodne kompanije. Kad je reč o poljoprivredi, Agrobanka želi da ulaže u oživljavanje gazdinstava, poljoprivrednih kooperativa i malih preduzeća. Takođe, Agrobanka želi da kofinasira strateške projekte, kao što je na primer uređenje kanalske mreže u Srbiji.

Osim rada sa stanovništvom, sektori u koje planirate da ulažete ne donose visok profit za banke. Mislite li da će se akcionari banke složiti sa takvim planovima menadžmenta?

D. Antonić: Ne nameravamo sami da ulažemo u velike strateške projekte. Želja nam je da „ponesemo” posao, a da i druge institucije uđu u njega. Agrobanka je spremna da pruži stručni servis, kao i da finansira delove takvih projekata. Projekti koji su niskoprofitabilni za banku imaju, dugoročno, veliki značaj za privredu. Na primer, kad dođe do poplave štete se mere milijardama evra. Jeftinije je, dakle, uložiti 200 ili 300 miliona evra da se takve štete spreče. Uz to, Agrobanka će, kao i dosad ulagati i u hartije od vrednosti, što obezbeđuje zaradu koja može da kompenzuje malu zaradu na niskoprofitabilnim projektima. Prošle godine smo oko osam odsto kapitala uložili u hartije od vrednosti.Dobit bi trebalo da bude nekoliko procentnih poena viša od kamate na štednju.

Prinos na kapital u septembru prošle godine iznosio je manje od pet odsto. Sa te pozicije, moglo bi da se kaže da je banka već prekapitalizovana.

D. Antonić: Ukoliko ne bi povećavali kapital, to bi značilo da ćemo ostati mala banka i da nikad nećemo moći da dobijemo velikog klijenta. Posle sledeće dokapitalizacije, tržišna kapitalizacija banke će biti tolika da će mnogima izgledati neverovatno da ima inostranih banaka koje bi bile spremne da po toj ceni preuzmu Agrobanku.

Jedan broj akcionara banke kupio je akcije sa namerom da ih proda kad dođe do preuzimanja. Ako naslute da preuzimanja neće biti, ponuda akcija na berzi bi mogla naglo da poraste i cena akcije da padne. Kako to komentarišete?

D. Antonić: Ne znam zbog čega se misli da banka mora da bude preuzeta. Da li je cilj imati dobru banku, ili je prodati? Ako cena akcije padne, banka time ništa neće da izgubi. Izgubiće špekulanti. Agrobanka će stalno da raste. Tek sa velikim kapitalom, ja mogu da budem u ravnopravnom položaju sa stranim bankama. Osnažena banka garantovaće i stabilnost pozicija svojih akcionara na berzi, jer će zbog stabilnosti i potražnja za akcijama banke biti konstantna.

Agrobanka još nije rešila pitanje spornog dela duga koji je nastao sredinom osamdesetih godina prošlog veka. U pitanju je kredit Međunarodne banke za obnovu i razvoj. Od oko 150 miliona evra ukupnih dugovanja, NBS i dalje smatra da bi Agrobanka trebalo da vrati oko 40 miliona evra tog duga. Kakav je vaš odnos prema tom pitanju?

D. Antonić: Jedan od modela koji je predložila NBS bio je da bi taj dug trebalo da servisira Agrobanka, što akcionari nisu prihvatili. Ako je iz tog kredita napravljena hladnjača koju je država u međuvremenu prodala, a banka koja je garantovala za taj kredit otišla u stečaj, te i nju kontroliše država, zašto bi Agrobanka vraćala novac. Mi imamo ekspertska tumačenja revizorskih kuća po kojima nema osnova da vraćamo taj zajam. Mislim da je već sazrelo rešenje da je to obaveza države. Taj dug je isknjižen iz bilansa banke.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Bure baruta pred eksplozijom: Počinje veliki rat?

Bliski istok, zbog promene ravnoteže snaga i dubokih kriza, pre svega palestinsko-izraelske, može se smatrati buretom baruta i ima potencijal da dovede ne samo do regionalnog sukoba, već i do globalnog konflikta.

20:40

17.4.2024.

1 d

Svet

Uništeno; Zelenski: Hvala na preciznosti

U ukrajinskom napadu na vojni aerodrom na Krimu u sredu ozbiljno su oštećena četiri lansera raketa, tri radarske stanice i druga oprema, saopštila je danas Ukrajinska vojna obaveštajna agencija.

14:21

18.4.2024.

22 h

Podeli: