Banjaluka jeste zapad

Kako bi se izbegla mogućnost pojave insajderskog trgovanja, Banjalučka berza je u ponedeljak i utorak blokirala trgovanje akcijama Telekoma Srpske. Tenderska komisija je ponude ponuđača otvorila još u petak, pa su ovako otklonjene eventualne sumnje da učesnici u trgovanju neće imati jednake informacije o vrednosti svojih akcija.

Izvor: Milan Obradoviæ

Četvrtak, 07.12.2006.

18:22

Default images

Ovo je jedan o poteza koji govori zašto od svih tržišta u regionu investitori skreću pogled ka Banjaluci, koja ima berzu za ugled.

Balkanska, iscepkana tržišta kapitala, često izgledaju kao fudbal na „male goliće“. Nema velikih timova i „svetskih“ imena, pravila su rastegljiva, nema sudije ili ga niko „ne zarezuje“. Ipak, ove utakmice mogu biti veoma interesantne i sa puno golova...

Trenutno najzanimljivije tržište kapitala u regionu je upravo Banjaluka koja beleži stalan rast prometa kao i stalan rast berzanskih indeksa. „Indeks preduzeća elektroprivrede je ove godine porastao za više od 300 odsto“, kaže Darko Lakić zadužen za listing, razvoj i odnose sa javnošću u Banjalučkoj berzi.

On kaže da mamac za strane investitore koji čine 50 odsto prometa na berzi nije veličina, već uređenost tržišta. Od stranih investitora najprisutniji su oni iz Hrvatske i Slovenije, a Lakić poziva i investitore iz Srbije da dođu u Banjaluku.

Energetski sekor privlači investitore

Tržišna kapitalizacija berze u Banjaluci je oko èetiri milijarde evra
Ipak, mamac su bile i velike kompanije poput Telekoma i kompanija iz energetskog sektora koje garantuju stalnu ponudu i tražnju na tržištu hartija od vrednosti. Republika Srpska je svoju privatizaciju sprovela kroz privatizacione fondove što je bio dodatni impuls za razvijanje tržišta kapitala.

U državnom vlasništvu je ostalo oko 65 odsto vlasništva velikih kompanija, deset odsto je pripalo penzijskom fondu, pet odsto fondu za restituciju, dok je na tržištu kroz privatizacione fondove i male akcionare ostalo oko 20 odsto akcija.

U Banjaluci se na tržištu osim Telekoma Srpske nalazi gotovo kompletan energetski sektor. Zanimljivo je da su proizvođači električne energije razdvojeni po preduzećima. Ko želi može da bira da li će novac da uloži u tri hidroelektrane, dve termoelektrane, ili pet elektrodistirbucija. Ovaj sektor je primamljiv jer Republika Srpska jedina u regionu izvozi struju i ima potencijale za gradnju dodatnih hidroelektrana. Tu je i naftna industrija (maloprodaja), ili rafinerija nafte Brod i rafinerija ulja Modriča. Na taj način je i lakše shvatiti i njihove bilanse koji su odvojeni.

Čak su i akcije javnih komunalnih preduzeća, kao i vodovoda i toplana na berzi. „Sve što je bilo državno, čak i komunalna preduzeća za odvoz smeća, nalazi se na tržištu“, kaže Lakić.
Energetski sektor je zabeležio najveæi rast cena akcija
Komentari investitora govore da tržište kapitala u ovom entitetu BiH ide ispred ostalog dela ekonomije. Na sajtu berze mogu se naći sve informacije o kompanijama, godišnji i polugodišnji izveštaji, za četiri kompanije na listingu su obavezni i kvartalni izveštaji.

„Banjaluka je vrlo ozbiljna berza sa milion do dva miliona evra prometa dnevno. Ima jake kompanije na tržištu koje redovno izveštavaju o svom poslovanju, imate stabilnost kursa, to je pozitivan ambijent za ulaganja“, kaže Rade Rakočević iz brokerske kuće Senzal.

Investitore u Banjaluku privlači i to što ne plaćaju porez na kapitalnu dobit i što nema ograničenja za iznošenje novca iz zemlje.

Sledeće godine bi trebalo da počne i trgovanje obveznicama stare devizne štednje. Trenutno se lome koplja o rokovima njihovog dospeća, pošto bi građani voleli da oni budu što kraći, a država što duži. „Očekujemo i da se emituju i neke municipalne obveznice“, kaže Lakić.

Tržišna kapitalizacija Banjalučke berze je oko osam milijardi KM (četiri milijarde evra)

Klađenje na region

Rakočević smatra da ako neko hoće da investira u tržište kapitala još uvek može da zaradi u našem regionu. „Ko ne želi da za svoj novac dobija samo kamatu u banci, a ko nema novca da ulaže u nekretnine koje su po mom mišljenju već neko vreme precenjene, može da zaradi dobre prinose na tržištima kapitala u regionu“, kaže on uz tvrdnju da nije nemoguće zaraditi oko 30 odsto u evrima. Naravno, uz ogradu da je moguće i izgubiti novac jer je ulaganje u akcije potencijano unosno, ali i rizičnije u odnosu na druge vidove ulaganja.

Osim Banjaluke i Beograda koji ima potencijalno najveće tržište, ali koji nema velike kompanije na tržištu poput Telekoma ili Naftne industrije, neki investitori su zaradili u Crnoj Gori koja ima Nex i Montenegro berzu.

Podgorica je bila atraktivna proletos, dok nakon izbora i referenduma cene nisu zabeležile veliki rast. Ko je kupio akcije pre toga dobro je prošao. To tržište se polako smirilo i sad je po nekim procenama ponovo postalo moguće kupiti akcije po „dobrim cenama“.

Predsednik crnogorske Komisije za hartije od vrednosti Zoran Đikanović izjavio je da se do kraja godine očekuje bum na crnogorskim berzama jer se do kraja godine očekuje priliv više od 100 miliona evra stranog kapitala na crnogorsko tržište i to pre svega u investicione fondove. Tržišna kapitalizacija tržišta u Crnoj Gori iznosi oko 2,5 milijarde evra. Ono na šta se investitori u Crnoj Gori žale je nedostatak informacija, oslanjanje na „veze i poznanstva“ umesto na analize. Najveće od ova tri tržišta, Beogradska berza, je od početka godine do 21. novembra ostvarila promet koji iznosi više od 82 milijarde dinara, odnosno više od milijardu evra. To je u odnosu na isti period prošle godine uvećanje od čak 70 odsto. Ipak, i pored tog rasta prometa i istorijski maksimalnih vrednosti indeksa te berze koji su ostvareni u novembru, investitori nemaju miran san.

Srpsko tržište kapitala je veoma plitko, i nedovoljno transparentno. Do sada najveće preduzeće čijim hartijama se aktivno trgovalo, Hemofarm je preuzela nemačka Stada. Inače cena akcija Hemofarma od 450 dinara iz februara 2002. godine i ona iz preuzimanja kad je dostigla čitavih 12.345 dinara govori koliko su bili potencijali zarade proteklih nekoliko godina. Glavni problem je to što nema akcija velikih kompanija kao što je Telekom, kao ni akcija kompanija iz energetskog sektora.

Promet trenutno održavaju banke, koje su i najotvorenije za javnost od svih akcionarskih društava u Srbiji. „Jedino tu mogu da se vide poslovni rezultati i da se naprave neke analize koje zahtevaju strani investitori“, kaže Rade Rakočević iz brokerske kuće Senzal.

Na pitanje gde ulagati, neki brokeri samo sležu ramenima uz reči „Džaba sve, kad je tržište plitko“. Doba garantovanih zarada, kada je veliki broj kompanija bio potcenjen je prošlo.

Investitori pipaju u mraku, izveštaji kompanija (izuzev banaka i par svetlih primera) se u najboljem slučaju odnose na rezultate od prošle godine. Insajderske informacije su u stvari najtraženija roba. Da li država prodaje svoje učešće u nekim kompanijama ili je u toku neko preuzimanje su daleko zanimljiviji lokalnim ulagačima od lepo složenih analiza sa grafikonima i stubićima. Zanimljivo je da za insajdersko trgovanje u Srbiji nikad niko nije kažnjen.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: