Kako bi trebalo da funkcioniše Bregzit? Rasprava daleko od kraja - 6 godina nakon referenduma

Račun za nesuglasice o trgovinskim aranžmanima nakon Bregzita mogle bi platiti kompanije i domaćinstva.

Izvor: Jutarnji list

Sreda, 18.05.2022.

12:16

Kako bi trebalo da funkcioniše Bregzit? Rasprava daleko od kraja - 6 godina nakon referenduma
Foto: estherpoon/Shutterstock

Zato se otvara pitanje da li se EU i Ujedinjeno Kraljevstvo usuđuju da se upuste u trgovinski rat, prenose britanski mediji.

Zvaničnici Evropske unije u više su navrata upozoravali na "ozbiljne" posledice ako Velika Britanija poništi deo Severnoirskog protokola.

U novembru je irski ministar spoljnih poslova Sajmon Kovini upozorio da ceo Sporazum o trgovini i saradnji (TCA), koji postoji kako bi se osigurala trgovina bez carina i kvota između EU i UK, zavisi od toga koliko Ujedinjeno Kraljevstvo poštuje Protokol.

Ali u novije vreme, budući da je rat u Ukrajini povećao troškove života, Kovini pomirljivijim tonom govori da EU prvo želi da traži rešenja, piše BBC. Ujedno, međutim, Kovini upozorava da bi svaka jednostrana akcija Ujedinjenog Kraljevstva mogla prouzrokovati "vrlo teško leto", prenosi BBC.

Postoji, naime, rizik da bi Unija mogla da deo ili ceo TCA jednostrano ukine, iako ne tako brzo, što bi joj omogućilo carinjenje britanske robe. U većini slučajeva takav korak zahteva obaveštenje godinu dana unapred i interventni arbitražni postupak, prenosi Jutarnji list.

EU može povući i druge poteze, na primer kod ulaska britanskih ribarskih brodova u vode EU.

Ekonomisti upozoravaju da bi EU mogla, kao u trgovinskim sporovima sa SAD, da cilja i na politički osetljive proizvode za povećanje carina kako bi povećao njihov učinak - na primer kod uvoza lososa iz Škotske. Prošle godine vrednost tog izvoza u EU iznosila je 372 miliona funti (oko 438,6 miliona evra), a od njega zavisi hiljade radnih mesta.

EU bi takođe mogala da se usredsredi na industrije smeštene u delovima severoistočne Engleske i Midlandsa koji su se na zadnjim izborima okrenuli sa laburista na konzervativce. Neka od tih područja znatno se oslanjaju na izvoz u EU.

Kad bi sva roba proizvedena u Ujedinjenom Kraljevstvu imala iste carinske stope kao da dolazi iz drugih zemalja izvan EU, poljoprivredne proizvode mogao bi pogoditi porez od 10 odsto, a mlečne artikle čak 35 odsto kada se prodaju u EU.

Sve carine nametnute na britansku robu značile bi veće račune evropskim kupcima i ne bi bili zahvalni Briselu, piše BBC.

Zbog toga, kao i zahteva da svaki odgovor mora biti "proporcionalan", većina ekonomista upozorava da takva akcija mora biti selektivna.

EU bi mogla da poveća birokratiju i oteža život kompanijama koje pokušavaju da prodaju na njenom tržištu. Trenutno tri četvrtine izvoznika s britanskog severoistoka ocenjuje da formalnosti nakon Bregzita čine prodaju u EU izazovnijom. To pokazuju podaci Privredne komore, kao i da je izvoz u odnosu na 2019. godinu pao za više od deset odsto.

Velika Britanija bi teoretski mogla da reaguje uvođenjem sopstvenih carina. Takav namet bi evropskim proizvođačima dodatno otežao takmičenje u Velikoj Britaniji; već se videlo da im prodaja pada nakon Bregzita.

Ali ta opcija, koju je Britanija dosad izbegavala, mogla bi da znači veće troškove za automobile evropske proizvodnje i više cene osnovnih namirnica u trenutku kada su britanska domaćinstva već na kolenima pod pritiskom povećanih računa.

Gotovo šest godina nakon referenduma, rasprava o tome kako bi Bregzit trebalo da funkcioniše daleko je od kraja, zaključuje BBC.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: