Širom Srbije niče najmodernija infrastruktura: Otkrivamo detalje velikog državnog projekta
Srbija je nedavno zagazila u proces rešavanja višedecenijskih problema - započet je projekat izgradnje komunalne (kanalizacione) infrastrukture i infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada, sa radnim nazivom "Čista Srbija", a za čije sprovođenje je nadležno Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.
Ipak, mnogi bi rekli da je poražavajuće što se u 21. veku uopšte govori o izgradnji kanalizacije. A kako gleda na takve komentare upitali smo ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislava Momirovića.
"To je posao koji naša generacija mora da završi i tu nema odstupanja. To što se kanalizacija, kolektori, postrojenja za preradu otpadnih voda i funkcionalne deponije nisu sagradili u 20. veku morate da pitate one koji su tada bili na vlasti. Predsednik Aleksandar Vučić je i pokrenuo projekat 'Srbija 2020-2025' da bi se rešili nagomilani ekološki problemi i da bismo konačno doveli komunalnu infrastrukturu na evropski nivo. Naši građani znaju koliko ovaj posao vredi, ali imam poruku i za njih. Ništa nam neće značiti da napravimo kanalizaciju u svakom gradu i selu, postrojenja za preradu otpadnih voda i deponije, ako nastavimo da bacamo smeće u korita reke ili pravimo divlje deponije. Briga o ekologiji je zadatak svih, ne samo države, mi stvaramo temelje i preduslove, ali svest mora da se promeni i na tom polju ćemo da napravimo velike iskorake", kaže Momirović za naš portal.
Šta uopšte podrazumeva "Čista Srbija"?
Dva osnovna programa su, dakle, izgradnja kanalizacione mreže ukupne dužine oko 5.200 kilometara, i 165 postrojenja za preradu otpadnih voda na 77 lokacija, kao i sanacija, rekonstrukcija, rekultivacija i izgradnja centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom u Nišu, Kragujevcu, Kraljevu i Pančevu.
"Ukupna vrednost izgradnje komunalne (kanalizacione) infrastrukture je 2.801.052.242 evra, dok je ukupna vrednost izgradnje infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada u Republici Srbiji 264.741.000 evra", preciziraju u resornom ministarstvu.
Kako podsećaju, februara ove godine zaključen je komercijalni ugovor o projektovanju i izvođenju radova na izgradnji pomenute infrastrukture između Republike Srbije kao finansijera i China Road and Bridge Corporation Company Ltd, kao izvođača. Zaključkom Vlade donetim u maju Projekat projektovanja i izvođenja radova na izgradnji komunalne (kanalizacione) infrastrukture u Republici Srbiji proglašen je projektom od posebnog značaja za Republiku Srbiju.
Potom je u avgustu potpisano 16 Relevantnih Aneksa za izgradnju komunalne infrastrukture za 14 opština-gradova, odnosno 16 lokacija. To su: Lazarevac, Veliki Crljeni, Obrenovac, Svrljig, Knić, Lajkovac, Vranje, Novi Bečej, Krupanj, Kučevo, Novi Sad I faza – centar, Kladovo, Mionica, Banja Vrujci, Kragujevac I faza – centar i Varvarin.
U tabeli su detaljniji podaci Ministarstva o planiranim radovima:
Grad/Opština
Dužina kanalizacione mreže (u metrima)
Broj PPOV
Ekvivalent stanovnika
Lazarevac
25.052,88
1
40.000
Veliki Crljeni
52.597,59
1
20.000
Obrenovac
98.389,73
2
51.000
Svrljig
6.040,00
1
7.000
Knić
34.390,80
5
6.950
Lajkovac
30.193,93
2
10.100
Vranje
141.675,00
/
0
Novi Bečej
47.580,28
2
17.000
Krupanj
7.344,83
2
6.500
Kučevo
24.116,00
2
4.000
Novi Sad I faza - centar
66.800,00
/
0
Kladovo
40.600,27
2
16.100
Mionica
10.581,00
1
4.000
Banja Vrujci
8.498,00
1
4.000
Kragujevac I faza - centar
41.745,42
/
0
Varvarin
44.738,63
4
8.450
Ukupno
680.344,36
26
195.100
Rok za završetak radova na svakom Relevantnom projektu je 39 meseci, a ukupna vrednost radova za ovih 16 aneksa je, prema podacima pomenutog ministarstva, 336.665.122 evra.
Za sada, radovi su već otvoreni na većini mesta - u Mionici, Lajkovcu, Lazarevcu, Velikim Crljenima, Obrenovcu, Kladovu, Krupnju, Kragujevcu, Srvljigu, Kniću i Vranju.
Čemu da se nadaju Vranjanci?
Ove nedelje predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture trebalo bi da obiđu radove u poslednjem navedenom Vranju. Šta tamošnji građani mogu da očekuju od ovog projekta?
"U Vranju je predviđena izgradnja 141.675 metara kanalizacione mreže čija je vrednost 59.103.977 evra, a PPOV u Vranju već postoji. Izgradnja komunalne (kanalizacione) infrastrukture doprineće održavanju sistema pijaćih voda u gradovima i opštinama koji su ugroženi usled nekontrolisanog izlivanja otpadnih voda, zatim zaštiti reka od prekomernog zagađenja i očuvanju životne sredine, a samim tim obezbeđivanju jednog od najbitnijih uslova za dalji opstanak ljudi na ovom prostoru. Efekat ovog programa je nemerljiv: očuvanje vode za piće koja će biti glavni resurs u godinama pred nama i sprečavanje zagađenja reka koji je sada dostigao kritičan nivo, a samim tim i priobalnog pojasa i živog sveta u istim. Ujedno ispunićemo i jednu od najbitnijih obaveza prema EU u postupku priključenja", poručuju u Ministarstvu.
"Svi su oduševljeni"
Na pitanje kako reaguju građani koje susreće na terenu i šta oni imaju da kažu o ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, Momirović odgovara da su reakcije uglavnom pozitivne.
"Svi su oduševljeni. Kada rešite problem koji niko nije pipnuo decenijama i kada neko sazna da je konačno nešto konkretno urađeno da bi se očistila njegova ulica ili reka pored koje je odrastao, možete da pretpostavite kakva je reakcija. Ja sam često na terenu, kontrolišem gradnju i ljudi mi redom prilaze i otvoreno razgovaraju. Ima tu i primedbi, jer se izvode radovi koji smetaju ljudima, ulice su raskopane, blato je, ali im ja objasnim šta želimo da uradimo i da se strpe još malo. Ali generalno, reakcije su pozitivne, jer ljudi znaju da kada prestanu da koriste septičke jame i kada ih priključimo na kanalizacionu mrežu i postrojenje za preradu otpadnih voda da smo svi uradili jednu korisnu stvar za prirodu i buduća pokolenja", tvrdi ministar.
Šta posle prve faze?
Kada prođe rok od 39 meseci za završetak radova u prvoj fazi koja obuhvata navedenih 14 opština-gradova, u planu je da se u 2022. godini, u zavisnosti od količine obezbeđenih sredstava, potpišu Relevantni Aneksi zaizgradnju komunalne (kanalizacione) infrastrukture za sledeće lokacije: Ada, Malo Crniće, Golubac-Vinci, Lučani, Svilajnac, Tutin, Velika Plana, Merošina, Zaječar, Mladenovac, Rekovac, Bujanovac, Smederevska Palanka, Vranjska Banja, Aleksandrovac, Subotica, Vladimirci, Ub, Žagubica, Doljevac, Vlasotince, Sopot, Novi Sad II faza, Gadžin Han, Vrnjačka Banja, Leskovac, Prokuplje, Valjevo, Sjenica i Koceljeva.
"U planu je da se u 2022. godini u zavisnosti od obezbeđenja sredstava potpišu Relevantni Aneksi za izgradnju infrastrukture za odlaganje komunalnog čvrstog otpada u Republici Srbiji za sledeće lokacije: Pančevo i Kraljevo", dodaju u resornom ministarstvu.
Prema Momirovićevim rečima, kada se sve uzme u obzir, na dobrom smo putu.
"Svesni smo važnosti ekoloških tema i to nije politikanstvo kao kod ovih lažnih ekologa, već istinska briga za dobrobit građana i budućnost naše dece. U naše reke više ne smeju da se izlivaju otpadne vode, deponije ne smeju da budu divlje i da smeće završava po šumama i dečjim igralištima. Širom Evrope imamo odlične primere, kako su zajednice uspele posle ruiniranja prirode industrijom i nebrigom da preokrenu dešavanja i očiste svoj okoliš, reke i šume. Svest građana je najteže promeniti, ali mislim da smo na dobrom putu, jer ćemo da ga podupremo najmodernijom komunalnom infrastrukturom", zaključuje ministar Momirović.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.
Ukrajina i Portugalija počele su rad na nacrtu bilateralnog bezbednosnog sporazuma i dogovorile raspored daljih pregovora, saopštila je danas pres služba kabineta ukrajinskog predsednika.
Četvorostruki svetski šampion Mark Selbi rekao je da će razmotriti svoju budućnost u snukeru, posle poraza u prvom kolu Svetskog prvenstva od debitanta Džoa O'Konora.
Predrimska nekropola sa pravom riznicom artefakata pronađena je na jugu Italije tokom iskopavanja temelja za trafo-stanice za elektrifikaciju pruge, saopštile su danas lokalne vlasti.
Posle dijagnoze, Marko je dve godine misli delio s desetinama hiljada ljudi na Instagramu. Vodio je dnevnik, koji je postao knjiga. Markova supruga Tina je na TV Prva donela deo njihove životne priče.
Uskoro ćemo obeležiti deset godina rada, a možemo slobodno reći da smo od starta imali sjajnu saradnju sa Mozzartom, poručila je Sana Mrđen iz Fondacije „Budi human“
Komentari 9
Pogledaj komentare