Vlada Srbije usvojila

Vlada Srbije usvojila je na današnjoj sednici predlog rebalansa budžeta za ovu godinu.

Izvor: Tanjug

Četvrtak, 21.10.2021.

13:46

Vlada Srbije usvojila
Foto: Printskrin, Instagram/mali_sinisa

On predviđa povećanje ulaganja države u kapitalne investicije sa 7,2 odsto na 7,8 odsto BDP-a, a ministar finansija Siniša Mali kaže da se rebalans donosi zbog boljih rezultata za 1,5 milijardi evra u prvih devet meseci ove godine i većih izdvajanja za kapitalne investicije.

Mali je posle sednice vlade rekao Tanjugu da će tako deficit budžeta ove godine iznositi 4,9 odsto BDP-a umesto planiranih 6,9 odsto.

"Dva su najveća razloga za donošenje rebalansa budžeta - kapitalni projekti su jedan, jer mi smo u rebalansu od aprila imali 7,2 odsto BDP-a ulaganja u kapitalne investicije, a sada će ovim rebalansom to biti 7,8 odsto BDP. Dakle, 478 milijardi dinara će samo iz budžeta ukupno biti uloženo u našu ekonomiju i velike infrastrukturne projekte", rekao je Mali.

Drugi razlog je nastavak pomoći građanima i dalji rad na podizanju njihovog životnog standarda, dodao je Mali.

Za građane koji su se prijavili: "3Opet, a 2Odmah zatim"

"Mi smo u rebalansu obezbedili dovoljno novca i da isplatimo dodatnih 20 evra pomoći smo obećali građanima u decembru", naveo je Mali.

Ministar finansija je istakao da će učešće javnog duga u u 2021. iznositi 58,2 odsto BDP-a.

Mali je naglasio da je usvajanje predloga rebalansa budžeta za ovu godinu sa tim rezultatima lepa vest za građane Srbije.

"Za prvih devet meseci rezultat je bolji za 183 milijarde dinara, znači oko 1,5 milijardu evra imamo bolji rezultat i to u godini koroni, jednoj od najtežih godina za ekonomiju u svim zemljama sveta. Srpski budžet ima bolji rezultat za 1,5 milijardi evra, to je još jedna potvrda odgovorne ekonomske politike, a i toga da država ima novaca, da su nam zdrave javne finansije, što nam je i osnova za dalji rast i razvoj", naglasio je Mali.

Istakao je, takođe, da su kritičari vlasti pričali kako se država zadužuje i da će nam javni dug ove godine biti veći od 60 odsto BDP-a, što nije tačno. Mali je naveo da jedan tako dobar rebalans budžeta obeležava kraj jedne veoma teške i izazovne godine za ekonomiju i zdravlje građana.

"Potvrdili smo još jednom našu dominantnu poziciju u regionu kada je privreda i ekonomija u pitanju. Do kraja godine očekujemo rast veći od sedam odsto. Država je sve svoje obaveze ispunila. Plaćene su obaveze u dinar i u dan, prema građanima i privredi i ovo je za mene primer uspešne i dobre Srbije", naglasio je ministar.

Kada je reč o izgradnji metroa, Mali kaže da će i budžetom za narednu godinu biti izdvojen novac za taj projekat, odnosno oko 125 miliona evra za početak izgradnje depoa na Makiškom polju.

Ovako će izgledati stanice metroa: Od Železnika do Karaburme dve površinske i 14 podzemnih FOTO

"Izdvojili smo, takođe, dodatni novac da u narednih par nedelja krene rekonstrukcija sportskog centra Radnički na Vračaru, kao što je Vučić i obećao. Zatim, kreće nam i izgradnja novog trening centra za odbojku, isto kao što je Vučić obećao. Kada su u pitanju projekti Kancelarije za javna ulaganja, idemo i sa dodatnim sredstvima da se krene u rekonstrukciju Doma za decu i omladinu u Zvečanskoj, takođe Doma za smeštaj odraslih Kulina kod Aleksinca... Želimo da pokažemo socijalnu brigu i socijalnu odgovornost i kada je reč o objektima koji ne zaslužuju da budu ruinirani", naveo je Mali.

Takođe, rebalansom budžeta su, kaže, izdvojena sredstva za za rekonstrukciju osam domova zdravlja, u Grockoj, na Čukarici, Lapovu, Somboru, Medveđi, Loznici, Rači..,

Država nastavlja da ulaže uzdravstvene objekte, ističe ministar finansija i napominje da tu ne računa novac obezbeđen za završetak Kliničkog centra u Beogradu i izgradnju drugih bolnice širom Srbije.

"Više novca ulažemo i u kapitalne investicije i obezbedili smo sredstva za pocetak izgradnje onoga što je predsednik Vučić obećao - tunel Kadinjaču, obilaznicu oko Užica, obilaznicu oko Gornjeg Milanovca, obilaznicu oko Loznice i druge infrastrukturne projekte. Ispunjavamo obećanja koja smo dali uprkos teškoj ekonomskoj situaciji u svetu", istakao je Mali.

Kako je rekao, rebalans je prevideo i sredstva za izgradnju tzv. Dunavske magistrale, od Požarevca do Golupca, koja počinje da se gradi u novembru.

Komentarišući bolje rezultate ove godine, Mali kaže da su bolji prihodi od PDV-a, poreza na dobit i poreza na dohodak, akciza...

"Naša ekonomija se mnogo brže oporavlja, pokazali smo da smo otporniji na krizi i država je na prava način reagovala sa tri paketa pomoći. Radujem se ovom rebalansu, to nam je i uvod za budžet za 2022", kazao je Mali.

Svi će dobiti u tri dana

Naveo je da će Vlada sa predlogom budžeta za 2022. izaći već u prvoj ili drugoj nedelji novembra, prateći fiskalni kalendar, kako bi novi budžet mogao da bude usvojen do kraja novembra.

"Tako da su dva osnovna razloga donošenja drugog rebalansa budžeta (prvi je bio u aprilu) - trebalo je i formalno veći prihod odnosno bolji rezultat za 1,5 milijardi evra provući kroz budžet, a refleksija toga je mnogo manji deficit nego što smo planirali ove godine i potpuna kontrola javnog duga, što je za javne finansije i naše građane najvažnije", naglasio je Mali.

Usvojeni propisi dogovoreni sa MMF-om

Vlada Srbije je danas usvojila i više dokumenata kojima su ispunjeni dogovoreni reformski ciljevi u aranžmanu Srbije sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), izjavio je Mali.

Na sednici vlade usvojeni su propisi koji su u aprilu dogovoreni sa MMF, a koji su deo aktuelnog aranžmana, čime su ispunjeni određeni reformski ciljevi.

Između ostalog, usvojeni su Zaključak o usvajanju jedinstvene metodologije za praćenje fiskalnih rizika u Republici Srbiji, Strategija za razvoj tržišta kapitala za period od 2021. do 2026. godine i Uredba o pravilima i uslovima za dodelu pomoći male vrednosti (de minimis pomoći) za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa.

Takođe, vlada je usvojila i Uredbu o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći u obliku naknade za obavljanje usluga od opšteg ekonomskog interesa i Uredbu o uslovima i kriterijumima usklađenosti državne pomoći za zaštitu životne sredine i u sektoru energetike.

Razgovori sa predstavnicima MMF-a u Beogradu se završavaju sutra, a ministar pojašnjava da je danas usvojena uredba koja se odnosi na identifikaciju i metodologiju fiskalnih rizika, zatim uredbe koje se odnose na državnu pomoć, a takođe i strategija za razvoj finansijskih tržista.

Prema njegovim rečima, radi se o dokumentu koji je izuzetno važan, prošao je javnu raspravu i daje nam mogućnost da se na sistemski, pravi način u narednom periodu, što je, kako je rekao brže nego što bilo ko misli, bavimo daljim razvojem našeg finansijskog tržišta.

"Dakle da omogućimo našim preduzećima da diversifikuju svoje izvore finansiranja, kako bi mogli da obezbede novac za investicije za dalju ekspanziju i rast. To je osnova daljeg razvoja naše ekonomije", rekao je Mali.

Dodao je da je Srbija kroz pakete pomoći, uprkos koroni i krizi, sačuvala svoju ekonomiju i njene kapacitete.

Kada je reč o aranžmanu sa MMF-om, on je istakao da je veoma važno da građani znaju da mi nemamo nikakvih finansijskih obaveza kada je MMF u pitanju, da nama novac ne treba ali taj aranzman sa MMF-om nam omogućava dalji nastavak reformi koje smo započeli.

Mali je za Tanjug naglasio da ono na čemu još treba da radimo jeste razvoj alternativnih izvora finansiranja.

"Ranije smo usvojili Zakon o kriptovalutama, zatim o alternativnim i investicionim fondovima, a sada kroz ovu strategiju hoćemo da otvorimo mogućnost da se Breogradska berza i naša finansijska tržišta još brže i dalje razvijaju", rekao je ministar Mali.

Dodao je da se sa misijom MMF razgovara o rebalansu budzeta, nastavku daljeg reformskog procesa, posebno upravljanja u javnim predzuzećima i budžetu za 2022. godinu.

"Ono što je veoma važno za građane Srbije, jeste da idemo sa daljim smanjenjem deficita kao što smo i obećali pa će deficit po predlogu za 2022. biti samo tri odsto", rekao je Mali.

Istakao je da je cilj da se udeo javnog duga u BDP smanji na 55 do 56 odsto.

"Idemo sa rekodnim iznosom za kapitalne investicije. Podsetiću da od 1. januara minimalna zarada raste za 9,4 odsto, narednih dana znaćemo koliki će biti rast penzija i plata u javnom sektoru", rekao je Mali.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: