"Nuklearni rat" u Evropi: Kako je atomska energija sada postala "zelena"

U Evropi je, u neku ruku, izbio "nuklearni rat".

Izvor: Jutarnji list

Četvrtak, 14.10.2021.

14:44

Ilustracija: Depositphotos/cookelma

S jedne strane su Austrija, koja već odavno kritikuje Nuklearnu elektranu u Krškom a te su kritike ojačale otkad su zeleni u vladi, i Nemačka, koja je odlučila da pogasi sve nuklearke, a u vladu verovatno ulaze zeleni koji to podržavaju.

S druge strane je Francuska koja 70 odsto električne energije dobija iz nuklearnih izvora.

Evropska komisija je najavila zelenu tranziciju kojoj je cilj da kontinent do 2050. godine bude klimatski neutralan, da ne proizvodi gasove koji izazivaju globalno zagrevanje. Ključni korak u tom procesu je prelazak s fosilnih na obnovljive izvore energije. No, Komisija još uvek nije donela dve važne odluke: može li se gas donekle smatrati zelenim, barem u tranzicionom periodu. I šta ćemo s nuklearnom energijom.

A onda je usledio nagli rast cena fosilnih goriva izazvan nizom faktora. The Economist je prošle nedelje u tekstu rekao da zbog trenutnih problema energetska tranzicija ne sme doći u pitanje. Međunarodna agencija za energiju (IEA) je u sredu objavila da svet do kraja decenije mora da utrostruči investicije u obnovljive izvore energije ako želi efikasno da se bori protiv klimatskih promena i zadrži nestabilno tržište energenata pod kontrolom. Dakle, tranzicija ne dolazi u pitanje, iako The Wall Street Journal u sredu ima komentar s naslovom "Čekajte, i dalje želimo fosilna goriva?".

Francuska ne čeka. Stvorile su se gotovo idealne okolnosti za stvaranje podrške planu uključivanja nuklearne energije u zelenu. Premijer Hrvatske Andrej Plenković, koji očekuje dolazak francuskog predsednika Emanuela Makrona u Zagreb kako bi definisali stratešku saradnju, u ponedeljak je rekao kako "nuklearna energija ima najmanje štete po okolinu ako je sve sigurno" i ne vidi ništa sporno da se koristi električna energija iz nuklearnih elektrana. Nakon što se vlada priključila inicijativi za jače okretanje EU nuklearnoj energiji uz još devet zemalja: Bugarska, Češka, Finska, Francuska, Mađarska, Poljska, Slovačka, Slovenija i Rumunija.

U utorak je Makron predstavio plan "Francuska 2030” za modernu reindustrijalizaciju zemlje. "Treba nam zemlja koja proizvodi”, poručio je. Pred velikim zelenim plakatom koji je sugerisao smernice plana. Cilj je pokrenuti industrije najvišeg tehnološkog nivoa i smanjiti zavisnost od uvezenih sirovina i elektronskih komponenti kao što su mikročipovi. Zbog čijeg manjka pate broje industrijske grane, na primer za Francusku važna automobilska industrija. Ulaganja će iznositi 35 milijardi dolara u sledećih pet godina. Posebno mesto u planu ima izgradnja malih, modularnih nuklearnih reaktora. Za koje bi se izdvojilo milijardu evra. Treba reći da je to najmanja stavka u projektu, bitno je više sredstava predviđeno za obnovljive izvore energije kako bi udeo nuklearnih izvora pao ispod 50 odsto.

Iako projekat deluje optimistično, "France 2030” je naišao na oštre kritike u Francuskoj gde su opozicija, a i mediji, zaključili da je reč o predizbornom planu jer se takvi planovi najavljuju na početku, ne na kraju mandata - predsednički su izbori u aprilu. Politico.eu se igra u naslovu tumačeći da je reč o Macronovom ulogu od 30 milijardi evra na kraju mandata kako bi Francuska ponovno postala velika (make France great again).

Nemački poslovni dnevnik Handelsblat gleda brojke: ovih 30 milijardi dolazi na 100 milijardi vladinih podsticaja tokom zdravstvene krize. Javni dug je narastao na 115 posto BDP-a, a budžetski deficit se ove godine penje iznad 8 odsto. S tim pokazateljima Francuska bi mogla samo da sanja ulazak u Evrozonu. S druge strane, ovi podaci argument su u korist zagovornika reforme Pakta o stabilnost i rastu (javni deficit ne veći od 60 odsto, budžetski deficit od 3 odsto). Makron kaže da će bez ovog zaokreta još porasti javni dug te će se otvarati premalo poslova i mogućnosti mladima. Zemlja ove godine očekuje rast od 6%, a iduće od 4%. Pre pandemije se rast vrteo oko 1%. Nezaposlenost se u Makronovom mandatu spustila na 8%.

"Jupiter”, kako francuski novinari vole da zovu Makrona, kao prvi je cilj postavio nuklearnu obnovu. "Zašto na prvom mestu? Jer je prvi zadatak proizvodnja energije. Za proizvodnju energije, posebno električne, imamo šansu, tu je naš istorijski model, nuklearni”, prenosi Politico reči francuskog predsednika. Da bi taj cijeli plan zaživeo, potrebno je osigurati da se unutar EU ne stvori kritična masa koja bi ekskomunicirala nuklearne izvore nego da ga se stavi na popis zelenih investicija. Za koje se može trošiti novac iz Fonda za obnovu nakon pandemije, NextGenerationEU.

Makronova obznana je koincidirala - slučajno (?) - s prvom prodajom zelenih EU obveznica na finansijskim tržištima. EU je prodavala obveznice vredne 12 milijardi evra s dospećem 15 godina, a potražnja je bila 135 milijardi. Tim će se sredstvima finansirati Fond. Iz kojeg Hrvatska dobija oko 5 milijardi evra nepovratnih sredstava, prenosi Jutarnji list. Prinos na obveznice je 0,45%.

Makronov plan bi francuskom energetskom divu Electricite de France SA omogućio da razvije tehnologiju proizvodnje malih nuklearnih reaktora i postane globalni lider u prodaji zemljama koje imaju problema s prelaskom s fosilnih na obnovljive izvore energije. Ruski Rosatom je već instalirao nekoliko malih reaktora na brodove kako bi osigurao električnu energiju u udaljenim delovima Sibira. SAD i Narodna Republika Kina takođe rade na takvoj tehnologiji.

Parizu se mora priznati da je odradio sjajnu pripremu terena. Okupio je 9 država koje su javno podržale nuklearnu energiju kao deo zelene taksonomije, pričekao da se potvrdi globalni interes za evropske zelene obveznice, a zatim predstavio plan kojim će Francuska ostati lider na tom planu.

A nuklearna je priča postala jednom od vodećih u EU. Belgiji preti pad vlade, tako teško sklopljene, zbog nuklearki. Prvobitni je plan bio da se 2025. godine ugase svi nuklearni reaktori, ali sad se javlja ideja da se ostave u životu dva najnovija. Trebalo je da ih zameni elektrana na gas, ali sadašnja kriza s cenama tog energenta izazvala je otpore. Uz to što gas još nije deo zelene agende. Belgija od nuklearki dobija 40 odsto energije, a gas mora da uvozi.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto je u Moskvi gde raspravlja o proširenju nuklearke u Paksu. Ministar energetike i održivog razvoja Tomislav Ćorić razgovarao je s mađarskim partnerima o mogućnosti da pod određenim uslovima Hrvatska namiruje svoje potrebe za strujom iz NE Paks i to na duži period, 10 i više godina. Potvrdio je i interes da Hrvatska učestvuje u izgradnji drugog bloka NE Krško. Tako ne bi morala da kupuje francuske male reaktore niti gradi novo nuklearno postrojenje, a imala bi dovoljno električne energije za prelazni period, piše hrvatski portal.

Nuklearno je novo zeleno, kako se čini, zaključuje se u tekstu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 3

Pogledaj komentare

3 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: