Diskusija o Projektu "Jadar": Šta Srbija time dobija, a šta gubi? VIDEO

Rudarstvo i zaštita životne sredine moraju da idu zajedno.

Izvor: B92, TV Prva

Četvrtak, 06.05.2021.

19:00

Diskusija o Projektu
Foto: Screenshot/Prva TV

To je rekla ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović na otvaranju dvodnevnog stručno-naučnog skupa "Projekat Jadar - šta znamo?".

Planirana izgradnja rudnika litijuma okupila je naučnike da odgovore na pitanje - šta Srbija dobija, a šta gubi tim projektom.

Brojni ekološki aktivisti još jednom su pozvali nadležne da odustanu od toga jer će iskopavanje imati katastrofalne posledice po poljoprivredna dobra i obližnje reke.

Belo zlato Srbije nalazi se u Rađevini, na desetak kilometara od Loznice. Litijum, koji je deo minerala jadarit po kom je Jadar i dobio ime, pronađen je 2004. godine. Da li je to jedinstveno svetsko nalazište koje će potencijalno postati rudnik, blagoslov Srbije ili prokletstvo?

"Bez obzira što se deklarativno najavljuje da će sve biti ekološki bezbedno, prečišćeno i takva voda puštena u vodotok i vazduh ostati čist , ostaje čitav niz pitanja koji sve to dovodi u sumnju pre svega zbog toga jer je od početka projekat bio nedovoljno transparentan", rekao je biolog i botaničar Vladimir Stevanović, predsednik Odbora za životnu sredinu SANU.

Mnogi ekološki aktivisti protive se iskopavanju litijuma jer smatraju da će uništiti poljoprivredna dobra i reke Drinu i Jadar. Kompanija Rio Tinto koja će vršiti iskopavanja odgovara da građani nisu dovoljno informisani.

"Rudnik je duboki podzemni rudnik, ovo naglašavam pošto često čujemo komentare da će na lokaciji biti otvoren kop na površini od 1.000 i više hektara, međutim zato što su svi rudnici litijuma na svetu površinski, za sada, sa otvorenim kopovima, takvo mišljenje vlada i ovde", kaže Vesna Prodanović, generalna direktorka Rio Sava eksplorejšena.

Potražnja za litijumom porasla je 30 odsto za samo godinu dana, a srpske rezerve rudnika mogle bi da pokriju oko 12 procenata svetskih potreba.

"Zahvaljujući ovom prirodnom bogatstvu Srbija se visoko poziconira kao strateški bitna zemlja na evropskoj i svetskoj karti kritičkih mineralnih resursa i da ne zaboravimo, sigurno već danas jasno resursa budućnosti, od kojih će zavisiti privreda svih razvijenih zemalja", kaže ministarka Zorana Mihajlović.

Ovaj rudnik bi, prema rečima ministarke Mihajlović, mogao da bude stub ekonomije i temelj privrede.

Ipak, dekan Šumarskog fakulteta Ratko Ristić ukazao je koliko će, prema njegovim istraživanjima, zemljišta biti uništeno.

"Praktično trajno će biti, prema minimalističkim procenama, uklonjeno oko 532 hektara zemljišta, od toga najviše poljoprivrednog zemljišta. Oko 316 hektara šumskih površina, oko 200 hektara samo u sloju do 10 cm biće oslobođeno oko 7.000 tona organskog ugljenika, a vrlo invanzivan uticaj će se osećati na gotovo 1.290 hektara prostora", kazao je Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta.

"Razumem kritike, razumem neslaganje, razumem i proteste, ali mislim da je osnovni prvo razlog nedostatak informacija, a drugo očekujem da ako imamo stručnu javnost a imamo je – očekujem i određene predloge, ali mislim da nikako ne treba da budemo suprotstavljene strane", kaže Mihajlovićeva.

Litijum je nova nafta. Predviđeno je da postrojenje Jadar počne sa radom 2027. godine ukoliko bude ispunjavalo zakonske ekološke standarde.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: