Stav NBS o bitkoinu: Budite oprezni, virtuelne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja

Građani prilikom ulaganja sredstava u kupovinu bitkoina ili njegovog korišćenja treba da budu oprezni, stav je Narodne banke Srbije.

Izvor: B92

Sreda, 13.01.2021.

12:09

Stav NBS o bitkoinu: Budite oprezni, virtuelne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja
Foto: Depositphotos, monsit

Kako dodaju na svom sajtu, kupci treba da budu svesni da to čine na sopstvenu odgovornost i da samostalno snose finansijske rizike koji proističu iz tih aktivnosti.

"Narodna banka Srbije je nekoliko puta ukazala na to da bitkoin i druge virtuelne valute nisu zakonsko sredstvo plaćanja i da ni centralna banka niti drugi organ javne vlasti ne garantuju za njihovu vrednost. Napominjemo da se stav Narodne banke Srbije povodom ovih pitanja nije promenio ni nakon što je nedavno usvojen Zakon o digitalnoj imovini, u čijoj je izradi učestvovala Narodna banka Srbije u saradnji s Kabinetom predsednice Vlade Republike Srbije i nadležnim institucijama, te da virtuelne valute usvajanjem ovog zakona nisu postale zakonsko sredstvo plaćanja", navodi se u njihovom saopštenju.

Zakonom o digitalnoj imovini uređuje se poslovanje lica koja obavljaju poslove s digitalnom imovinom u Republici Srbiji radi uređivanja materije koja do sada nije bila uređena u našoj zemlji, osim u delu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma kod pružalaca usluga povezanih s virtuelnim valutama. Ovim zakonom se samim tim stvara pravna predvidljivost u poslovanju s digitalnom imovinom (čiji samo jedan deo predstavljaju virtuelne valute), unapređuje poslovno i regulatorno okruženje i pruža doprinos dodatnoj digitalizaciji usluga u privredi u Republici Srbiji, uz adekvatno upravljanje bezbednosnim i finansijskim rizicima koji proističu iz prirode ovog oblika imovine.

Iz NBS ističu da pomenuti zakon nema za cilj promovisanje ulaganja u virtuelne valute, već isključivo uređenje oblasti koja je znatno šira od virtuelnih valuta i koja do sada nije bila pravno uređena, a sve to radi uspostavljanja pravne predvidljivosti i sigurnosti.

"Napominjemo da je vrednost bitkoina i drugih virtuelnih valuta veoma varijabilna, te da, bez obzira na trenutni veliki porast vrednosti bitkoina, kretanje njegove vrednosti nije moguće predvideti, tako da u nekom trenutku tako velike oscilacije u njegovoj vrednosti mogu da prouzrokuju i velike finansijske gubitke našim građanima", naglašavaju.

Ovde, dodaju, nije reč o valuti iza koje stoji i za koju garantuje centralna monetarna vlast, već o vrsti privatne digitalne imovine. Virtuelne valute nemaju status valute, niti zakonskog sredstva plaćanja. Zakonom o Narodnoj banci Srbije jasno je utvrđeno da je novčana jedinica Republike Srbije dinar i da se sve novčane obaveze iz poslova zaključenih u Republici Srbiji između preduzeća, drugih domaćih pravnih lica i građana izražavaju u dinarima i izvršavaju sredstvima plaćanja koja glase na dinare. Dalje, Zakonom o digitalnoj imovini utvrđeno je da je zabranjeno plaćanje virtuelnim valutama i drugom digitalnom imovinom direktnim prenosom te imovine s potrošača na trgovca, a da bi potrošač mogao da plaća u virtuelnim valutama, neophodno je da trgovac (prodavac) angažuje specijalizovanog pružaoca usluga koji se bavi prihvatom virtuelnih valuta, koji ima dozvolu Narodne banke Srbije i koji prenosi trgovcu isključivo dinare, a ne virtuelne valute, s obzirom na to da su pravna lica i preduzetnici dužni da posluju preko računa u dinarima. Dakle, kada govorimo o bitkoinu i drugim virtuelnim valutama, govorimo o vrsti digitalne imovine, a ne o valutama ili zakonskim sredstvima plaćanja, piše u saopštenju.

"Što se tiče uticaja virtuelnih valuta na finansijski sistem, uopšteno govoreći on zavisi od brojnih faktora, između ostalog i od obima njihove upotrebe i stepena prihvaćenosti među korisnicima. Kada je Republika Srbija u pitanju, u ovom trenutku ne beležimo da bitkoin na bilo koji način utiče na monetarnu i finansijsku stabilnost ili bankarski sektor. S tim u vezi istakli bismo da su određeni mehanizmi zaštite finansijskog sektora predviđeni i novim Zakonom o digitalnoj imovini. Naime, tim zakonom je predviđeno da finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije (banke, društva za osiguranje, davaoci finansijskog lizinga, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, platne institucije, institucije elektronskog novca) ne mogu u svojoj imovini imati digitalnu imovinu, kao ni instrumente povezane s digitalnom imovinom, niti ulozi u kapital tih institucija mogu biti u digitalnoj imovini. Dalje, finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije ne mogu pružati usluge povezane s digitalnom imovinom, niti mogu biti korisnici tih usluga, sem izuzetno – u slučaju usluge čuvanja i administriranja digitalne imovine za račun korisnika digitalne imovine i s tim povezanih usluga, i to samo u delu čuvanja kriptografskih ključeva, koje mogu da pružaju isključivo banke", kaže se u saopštenju NBS.

Takođe, finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije i lica povezana s tim finansijskim institucijama ne mogu biti osnivači, niti imati direktno ili indirektno vlasništvo u pravnom licu koje pruža usluge povezane s digitalnom imovinom, a te institucije i lica ne mogu ni učestvovati u upravljanju, niti biti članovi organa tog pravnog lica ili njegovi zastupnici, niti mogu biti lica koja neposredno rukovode poslovima pružanja usluga povezanih s digitalnom imovinom u tom pravnom licu. Na kraju, naročito ističemo da finansijske institucije pod nadzorom Narodne banke Srbije ne mogu prihvatati digitalnu imovinu kao sredstvo obezbeđenja.

U svakom slučaju, Narodna banka Srbije u okviru svojih zakonom utvrđenih nadležnosti nastavlja da prati sva dešavanja u vezi s virtuelnim valutama i spremna je da preduzme adekvatne mere i aktivnosti ako u bilo kom momentu to bude potrebno.
Foto: Depositphotos, zhudifeng
"Narodna banka Srbije je više puta zvaničnim saopštenjima upozoravala javnost da virtuelne valute ne predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Srbiji. Svako ko se odluči za ulaganje u bitkoin ili drugu virtuelnu valutu čini to na sopstvenu odgovornost i samostalno snosi finansijske rizike koji proističu iz tih aktivnosti, ali i rizike u pogledu usklađenosti s propisima kojima se uređuje devizno poslovanje, poreskim propisima, propisima iz oblasti trgovine i dr", napominje se.

Ulaganje u bitkoin više predstavlja vrstu investicije nego štednju. Trebalo bi da građani budu svesni da svaka investicija može dovesti do dobitaka, ali i do gubitaka. Gde će neko uložiti svoj novac, zavisi pre svega od ličnih afiniteta, sklonosti ka riziku i ciljeva pojedinaca.

Posebno treba imati u vidu da ulaganje u bitkoin i druge virtuelne valute koje ne izdaje centralna banka i za čiju vrednost ne garantuje centralna banka, predstavlja rizik i može dovesti do finansijskog gubitka, a svako ko ulaže u ove valute ili obavlja bilo koje druge aktivnosti s njima to čini na sopstvenu odgovornost i samostalno snosi rizik od gubitka.

"S tim u vezi, ukazujemo na to da je i Zakonom o digitalnoj imovini (članom 15) predviđeno da Republika Srbija, Narodna banka Srbije, Komisija za hartije od vrednosti i drugi nadležni organi i organi javne vlasti ne garantuju za vrednost digitalne imovine i ne snose odgovornost za bilo koju eventualnu štetu i gubitke koje korisnici i drugi imaoci digitalne imovine i/ili pružaoci usluga povezanih s digitalnom imovinom i/ili treća lica pretrpe u transakcijama s digitalnom imovinom. Takođe, u skladu s navedenim zakonom i pružaoci usluga povezanih s digitalnom imovinom dužni su da pre uspostavljanja poslovnog odnosa s korisnikom digitalne imovine tog korisnika obaveste o rizicima obavljanja transakcija s digitalnom imovinom, uključujući rizik od delimičnog ili potpunog gubitka novčanih sredstava, odnosno druge imovine, kao i o tome da se na transakcije s digitalnom imovinom ne primenjuju propisi kojima se uređuje osiguranje depozita ili zaštita investitora", poručuju.

Ako neko želi da oroči svoju ušteđevinu praktično bez rizika, kako kažu, onda je klasičan vid štednje u bankama bolja opcija. Prema podacima Narodne banke Srbije, poslednjih godina dinarska i devizna štednja rastu, pri čemu je rast dinarske štednje dinamičniji. Prema operativnim podacima, dinarska štednja je krajem decembra 2020. godine dostigla iznos od 93,0 milijardi dinara, što predstavlja njen najviši nivo do sada. Tokom 2020. godine dinarska štednja je, uprkos delovanju negativnih ekonomskih efekata prouzrokovanih koronavirusom, povećana za 13,4 milijarde dinara, odnosno za 16,9%. Devizna štednja je krajem decembra 2020. godine iznosila 11,4 milijarde evra (operativni podaci) i u prethodnoj godini dana povećana je za 629,2 miliona evra, odnosno za 5,8%. Kamatne stope na dinarsku štednju su veće od kamatnih stopa na štednju u evrima (koja čini najveći deo devizne štednje), što, uz relativnu stabilnost deviznog kursa, nisku i stabilnu inflaciju i povoljan poreski tretman dinarske štednje, čini dinarsku štednju isplativijom od štednje u evrima.

"Prilikom odluke o tome gde uložiti svoj novac, građani treba da imaju na umu da su štedni ulozi do 50.000 evra osigurani, dok ulaganje u bitkoin (ili drugu aktivu, poput akcija) ni na koji način nije osigurano, te stoga nosi veći rizik. Još jedna prednost polaganja novca na štedni račun u banci u odnosu na ulaganje u bitkoin jeste to što je prinos unapred poznat, odnosno poznato je s kojim novcem će štediša raspolagati po isteku perioda štednje. U slučaju ulaganja u bitkoin krajnji prinos nije unapred poznat i zavisi od više faktora, koji se ne mogu predvideti. Iako je potencijalni prinos na ulaganje u bitkoin u nekom trenutku možda veći, treba imati u vidu i to da se uložena sredstva mogu delimično ili potpuno izgubiti", zaključuju iz NBS.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 9

Pogledaj komentare

9 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Ukrajinci saopštili: Obustavljamo

Ukrajinske vlasti saopštile su večeras da su obustavile svoje konzularne usluge u inostranstvu za muškarce starosti od 18 do 60 godina, pošto je ukrajinska diplomatija najavila mere za vraćanje u zemlju onih koji mogu da idu na front.

21:57

23.4.2024.

1 d

Podeli: