Hrvati ulažu 400 miliona evra za povezivanje gradova vozovima

U pitanju je projekat, koji, kako piše Večernji list, "guraju župani na severu Hrvatske". Vredan je, kažu, više i od izgradnje Pelješkog mosta u toj državi. Oko 400 miliona evra trebaće za strateški državni projekt povezivanja gradova vozovima na koridoru Čakovec – Varaždin – Lepoglava – Krapina – Zabok – Zagreb.

Put od Čakovca do Zagreba time bi se skratio sa tri sata na manje od sat vremena. U toku je izrada studije izvodljivosti i razrađuju se rešenja spajanja železničke pruge Zabok – Krapina i Varaždin – Golubovec, najzahtevnije deonice. Veliki deo pruge prolazio bi kroz tunele ili vijaduktima.

"Reč je o najvažnijem projektu Varaždinske županije. Poštovaćemo struku, prihvatiti predloženu varijantu i skrajnuti sitne lokalne interese jer je to u strateškom interesu ove zemlje. Na svako ulaganje u javni prevoz ovakve vrste povrat je četiri puta veći, i to je snažno ulaganje u budućnost Hrvatske. U ovoj regiji trenutno železnicom putuje oko dva miliona ljudi godišnje, od 20 miliona ukupno na nivou Hrvatske, a nakon završetka projekta samo na novoj pruzi očekuje se oko 12 miliona putovanja godišnje, što bitno povećava privredni potencijal Hrvatske i ove regije", rekao je varaždinski župan Radimir Čačić.

Posebno zahtevana deonica je tzv. lepoglavska spojnica, nova pruga od Lepoglave do Krapine. Njom će se povezati Beč sa Zagrebom i Rijekom, i to najkraćim putem, čime će se, ističe Čačić, podići i konkurentnost riječke luke.

Međimurski župan Matija Posavec podsetio je da je prva hrvatska pruga izgrađena na području Međimurja pre 160 godina.

"Koliko smo se pomakli od tada ako znamo da nam je danas prosečna brzina putničkih vozova u Hrvatskoj 58 kilometara na sat?" , upitao je Posavec.

Vozovi bi, kada se projekat završi, trebalo da voze i do 160 kilometara na sat.

Milan Brkić, direktor Rail Cargo Carriera, najvećeg privatnog teretnog železničkog prevoznika podržava taj projekt koji će teretnim prevoznicima omogućiti kvalitetniju vezu s Mađarskom, Austrijom, Češkom, Poljskom.

Potrebni su nam logistički centri jer ih u Hrvatskoj nemamo za voz od 700 metara, što je u Evropi normalno, naglasio je Brkić. Tri severne županije i HŽ Putnički prevoz rade i na projektu integrisanog prevoza putnika. Plan je da za nekoliko godina putnik s jedinstvenom prevoznom kartom može da kombinuje linije voza i autobusa.

Iako se može očekivati ozbiljna opstrukcija od strane Slovenije, koja naravno štiti svoj interes, odnosno primarno interes svoje luke Kopar, realizacijom ovog projekta napravio bi se veliki strateški i privredni iskorak u povezivanju Rijeke i srednje Evrope. Važno je što EU snažno podržava ulaganje u jeftinija i ekološki prihvatljivija rešenja, pa uprkos tome što vrednost projekta iznosi oko 400 miliona evra, moguće ga je finansirati sredstvima EU čak i do 85 posto, smatra predstavnica u hrvatskom Saboru Natalija Martinčević.