Predlog za spomenike trojici gradonačelnika Beograda: Evo gde bi se nalazili

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić uputio je gradskoj Komisiji za spomenike i nazive trgova i ulica zvaničan predlog.

Izvor: Tanjug

Nedelja, 13.09.2020.

09:50

Predlog za spomenike trojici gradonačelnika Beograda: Evo gde bi se nalazili
Foto: Depositphotos, guffoto

Predlog je da se u Beogradu podignu spomenici trojici nekadašnjih gradonačelnika - Milošu Savčiću, Vladi Iliću i Branku Pešiću.

"Imao sam posebnu čast i zadovoljstvo da kao građanin Beograda i zamenik gradonačelnika uputim zvaničan predlog da se u Beogradu podignu spomenici trojici najzaslužnijih i najboljih gradonačelnika u 20. veku", rekao je Vesić za Tanjug.

Izrazio je nadu da će Skupština grada prihvatiti njegovu incijativu i da će Beograd tokom sledeće godine dobiti spomenike Milošu Savčiću, koji je bio gradonačelnik 1929. i 1930. godine, Vladi Iliću, koji je bio gradonačelnik od 1935. do 1939. godine i Branku Pešiću, koji je bio gradonačelnik između 1964. i 1974. godine.

Svaki od tih gradonačelnika je, istakao je Vesić, na svoj način doprineo razvoju Beograda i dodao da je vreme da se odužimo tim ljudima bez kojih naš grad danas ne bi bio ono što jeste.

Vesić je podsetio da je Savčić bio jedan od najbogatijih industrijalaca Kraljevine Jugoslavije koji je otvorio rudnik "Trepča", razvio Ulicu kneza Miloša, uložio u dvorski kompleks "Dedinje", odnosno zaslužan je za širenje grada prema Senjaku i Dedinju, a sproveo je i veoma važne komunalne reforme i omogućio da se finansijski stabilizuje budžet grada Beograda.

Dodao je da je Savčić ostao upamćen po tome što je zadužio svoje privatne kompanije da bi grad Beograd dobio povoljniji kredit nego što je do tada imao i da je u njegovo vreme Beograd počeo da napreduje, sustiže druge gradove u Kraljevini Jugoslaviji i postaje moderan evropski grad.

"S obzirom da se za Savčića vezuju Dedinje i Senjak, odnosno širenje grada u tom pravcu, predložio sam da on dobije spomenik na uglu Bulevara kneza Aleksandra Karađorđevića i Bulevara vojvode Putnika", rekao je Vesić.

Govoreći o Vladi Iliću, naveo je da je reč o čoveku čija je sudbina, nažalost, bila veoma tragična.

Ilić je bio gradonačelnik Beograda od 1935. do 1939. godine i u njegovo vreme Beograd je postao industrijski centar Kraljevine Jugoslavije i prvi put je po industrijskom značaju uspeo da postane značajniji od Zagreba i nekih drugih gradova, kao i najmnogoljudniji grad u Kraljevini Jugoslaviji, rekao je Vesić.

U Ilićevo vreme, podsetio je Vesić, sagrađena su dva mosta - Brankov most, koji se tada zvao mosta kralja Aleksandra i Pančevački most, koji se tada zvao most kralja Petra.

Između ostalog, naveo je da je u Ilićevo vreme počelo nasipanje Novog Beograda, da su tramvajem povezani Beograd i Zemun, kao i da je planirao da se na Novom Beogradu močvara naspe kako bi se sagradili radnički stanovi za oko pola miliona ljudi.

Dodao je da je Ilić bio jedan od najbogatijih Jugoslovena, vlasnik više desetina fabrika, uglavnom fabrika tekstila, koje su bile uglavnom koncentrisane oko Venizelosove ulice.

Radnici u njegovim fabrikama su tridesetih godina prošlog veka imali obdanište tako da su majke imale gde da ostave decu u fabrikama, rekao je Vesić.

Dodao je da je Ilić gradio radničke stanove za svoje zaposlene i da je, kao gradonačelnik Beograda, poklonio Beogradu zemljište na kome se danas nalazi Zološki vrt, izgradio ga i kupio životinje, među kojima je i aligator Muja, koji je i danas živ.

"Na taj način je pokazao kako se voli svoj grad. Nažalost, posle Drugog svetskog rata je osuđen, oduzeta mu je sva imovina. Osuđen je na zatvorsku kaznu bez ikakvog razloga, samo zato što je bio bogat i što su ga smatrali političkim protivnikom da bi kasnije umro u teškoj bedi. Ali sećanje na Vladu Ilića ostaje i mi na ovaj način želimo da se iskupimo i kažemo izvini za sve ono što mu se desilo u gradu koji je toliko voleo i u koji je toliko uložio", rekao je Vesić.

Podsetio je da je sud rehabilitovao Ilića i da je sada vreme da on dobije svoj spomenik u Beogradu koji će se, dodao je, nalaziti u Venizelosovoj ulici, blizu dela grada koji je gradio.

Kada je reč o Branku Pešiću, Vesić je rekao da je on sigurno najuspešniji gradonačelnik Beograda, ako se posmatra period posle oslobođenja, i dodao da su u njegovo vreme izgrađeni Beograđanka, Gazela, napravljen auto-put kroz Beograd, hotel Jugoslavija.

Pešić je, istakao je Vesić, mnogo doprineo da se Beograd promeni i polako postane moderna i uređena evropska prestonica.

Njegov spomenik će, dodao je Vesić, biti podignut u pešačkoj zoni ispred opštine Zemun.

"Ono što je zajedničko za ova tri gradonačelnika, osim možda manje za Pešića, je da ih savremenici nisu baš razumeli. Bilo je mnogo podmetanja, recimo Pešić je morao da daje izjavu u policiji zašto Gazela ima šest traka jer se to smatralo rasipništvom, a danas da ima 16 traka ne bi bilo dovoljno, da ne pričam o tome kakvi su novinski tekstovi bili kada se gradila Beograđanka, u kojima su je nazivali crnom udovicom i crnom zgradom u belom gradu", rekao je Vesić.

Kako je dodao, tek kada je prošlo mnogo decenija posle njihove smrti, građani su razumeli kakvi su oni bili vizionari, koliko su voleli svoj grad i uložili sebe i sve što su znali da bi se Beograd razvijao.

"Srećan sam što mi se pružila ta cast da upravo ja predložim da oni dobiju spomenike, ali to su spomenici koji će, kada budu podignuti, biti spomenici svih građana Beograda, zahvalnost tim ljudima za ono što su uradili za naš grad i dokaz da mi, kao društvo, znamo čak nekad sa zakašnjenjem da kažemo hvala nekome ko je nešto učinio za nas jer Beograd danas ne bi bio ovakav kakav jeste da nije bilo tih časnih i velikih ljudi", zaključio je Vesić.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: