"Beograđanka" je prodata, a evo koji bi još simboli Beograda mogli da dobiju nove vlasnike

"Beograđanka" je prodata za 16,5 miliona evra, uz obavezu novog kupca da u naredne tri godine uloži još osam miliona u njenu rekonstrukciju.

Izvor: B92

Petak, 11.09.2020.

19:45

Foto: Depositphotos, Kidney_Stone

Narednih meseci ili par godina još neki velelepni objekti i simboli prestonice bi mogli da dobiju nove gazde, piše Blic.

Sava centar

Najveći kongresni, kulturni i poslovni centar u našoj zemlji i jedan od najvećih u regionu, izgrađen je 1977. godine. Decenijama je bio mesto održavanja najvećih međunaradnih kongresnih skupova, uključujući Generalnu skupštinu Svetske banke i MMF, a u njemu su gostovala i najveća imena svetske umetničke scene.

Pre mesec dana ponuđen je na prodaju po ceni od 27,4 miliona evra, uz obavezu kupca da uloži 50 miliona evra u renoviranje objekta. Međutim, niko nije dostavio ponudu, te je propala prodaja, baš kao i u nekoliko navrata prethodnih godina potraga za privatnim partnerom koji bi rukovodio objektom sa Gradom Beogradom.

Nije tajna da je "Delta holding" zainteresovana za "Sava centar", ali po svemu sudeći čeka da malo padne cena, baš kao što je bio slučaj sa "Beograđankom".

Geneks kula

Geneks kula je izgrađena 1980. a poslednjih godina pominje se uglavnom kada liftovi ne rade. Na jednoj od prvih pametnih zgrada na Balkanu, na napuštenoj kuli, radi još samo sat, a ona sama je deo stečajne mase koja se sada prodaje.

Nekada moćna kompanija "Geneks eksport", sagradila je, u skladu sa svojim renomeom i ekonomskom moći, tada najvišu zgradu od 119 metara, nad kojom je dominirao restoran-vidikovac.

U zgradi u kojoj je nekada radilo čak 2.000 ljudi, zakupaca trenutno ima samo na šest spratova. Iako se pre nekoliko godina pominjala mogućnost da se u Geneks kulu usele državni organi, to se nije desilo.

Bez obzira što je reč o zgradi od 35 spratova na jednoj od najatraktivnijih lokacija u gradu, do sada nije bilo zainteresovanih za njenu kupovinu, iako je od uvođenja stečaja više puta nuđena na prodaju.

BIGZ

Zgrada BIGZ-a sagrađena je 1937. godine kao objekat Državne štamparije, u obliku ćirilićnog slova “p”, nalik na štamparsku mašinu.

U zlatno doba socijalizma BIGZ je zapošljavao skoro 3.000 ljudi, dok se u poslednjih nekoliko decenija, na 25.000 kvadrata nalaze štamparije, skladišta, kancelarije, muzički studiji, likovni ateljei, zanatske i umetničke radionice, škola kapuere, radio-stanica, kulturni centar...

Akcionarima BIGZ pablišinga predloženo je da prodaju nekretnine na čuvenoj lokaciji u blizini Beogradskog sajma.

Nova školska knjiga poseduje 76,7% akcija BIGZ pablišinga, 4,3% je vlasništvo Akcionarskog fonda - dok je 18,9% u vlasništvu građana malih akcionara.

Sednica Skupštine akcionara, koja je bila zakazana za 29. jun, a na kojoj je trebalo da se razgovara i o eventualnoj prodaji - nije održana.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

24 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: