Najranjiviji: Da li su pare EU razlog da se Hrvati zabrinu?

Ekonomisti pišu analize o tome kako bi trebalo iskoristiti taj novac, mediji u anketama pitaju građane kako bi hteli da se novci potroše, političari gledaju kako ih iskoristiti za ostanak na vlasti, a ministri i vlada kako da ih podele.

Ali nisko je palo društvo koje svoj spas vidi u nečijim poklonima, piše portal Indeks

.

Jedan od glavnih kriterijuma prema kom je EU delila novac je ranjivost pojedine nacionalne ekonomije na krizu uzrokovanu koronavirusom, a tu Hrvatska spada među najviše pogođene države pa je zbog toga i iznos koji će dobiti relativno velik. Ukratko, Hrvatska je previše zavisna od turizma koji će zbog ograničenja kretanja biti jedan od najviše pogođenih sektora.

U krizi se prvo štedi na luksuzu i putovanjima

Turizam spada u delatnosti u kojima je potražnja jako prihodno elastična, tj. u doba krize, smanjivanja plata i otkaza ljudi prvo počinju da štede na luksuznim dobrima i uslugama kao što je turizam. Ali ljudi podjednako počinju da smanjuju i velike izdatke na dugoročna dobra, kao što su automobili i nekretnine. Automobilski sektor je jedan od najranjivijih na ekonomske krize jer ljudi prestaju da kupuju nove automobile.

Turizam tako nije sam po sebi kriv za to što će Hrvatska biti jedna od najranjivijih država u nadolazećoj krizi. Radi se o spletu okolnosti specifičnih za pandemijsku situaciju, a vezane su za tip turizma kakav postoji u Hrvatskoj. Restrikcije putovanja u EU i svetu su povećale ranjivost hrvatskog turizma, više nego što bi to bio slučaj u "običnoj" krizi.

Naime, turizam koji je Hrvatska razvijala, s malim hotelskim kapacitetima i preizraženom sezonalnosti (što znači da velika većina turista dolazi u samo dva letnja mjeseca), dodatno je naglasio ranjivost hrvatske ekonomije u ovoj godini.

Novac EU neće od Hrvatske stvoriti brzorastuću ekonomiju

To je deo šire priče o problemima hrvatske ekonomije i turizma.

Trenutna činjenica je da će zbog toga Hrvatska biti jedna od najpogođenijih zemalja novom ekonomskom krizom. I zbog toga EU planira da joj "pokloni" 10 milijardi evra, ali ne zbog toga što je netko to dobro izlobirao u Briselu ili što je trenutno vođstvo EU puno voli. Međutim, to neće od Hrvatske napraviti državu s jednom od najbrže rastućih ekonomija u EU niti će je približiti proseku ekonomske razvijenosti EU.

Nakon ovogodišnjeg naglog pada BDP-a i oporavka sledeće godine, Hrvatska će se vratiti na staze dugoročnog rasta, samo zaduženija nego pre. A hrvatska dugoročna stopa rasta je niža od uporedivih država EU i ne omogućava joj da smanjuje razliku između svog razvoja i proseka EU.

Inače sve države tzv. Nove Evrope se približavaju nivou razvoja EU. Sve osim Hrvatske, piše portal.