Sa Balkana u Evropu: Domaći hleb miriše i na inostranim trpezama

"Mi ćemo uskoro postati izvoznici hleba, jer na kompletnom Balkanu nedostaje kvalitetnog hleba i generalno pekare imaju problema", kazao je za Nezavisne Saša Trivić, predsednik Udruženja pekara Republike Srpske i direktor "Krajina klasa".

Prema njegovim rečima, kada je u pitanju uvoz hleba u BiH, reč je o veoma malim količinama koje dolaze iz zemalja poput Slovenije, Srbije i Hrvatske.

"Što se tiče nekih drugih pekarskih proizvoda, oni dolaze uglavnom iz Italije i Austrije, ali to je više neki slatki program, kao što su na primer štrudle s makom i orasima", pojasnio je Trivić za Nezavisne novine.

Dodao je da u BiH nema velikog uvoza hleba kao u Srbiji te da se, kada su u pitanju pekarski proizvodi, uglavnom uvoze štrudle, kolači, određene vrste tosta i drugi.

Mehmed Poričanin, vlasnik pekare "Poričanin" u Sarajevu, ističe da kako ima izvoza pekarskih proizvoda iz BiH, tako ima i uvoza.

"Imam jednog prijatelja iz Vakufa koji izvozi somun u inostranstvo, ali s druge strane kada prođem Sarajevom vidim da sve više ima pekara koje prodaju smrznute uvozne proizvode", kazao je Poričanin.

Kako navodi, iako nema konkretne podatke, veruje da se veće količine hleba uvoze, ali osim hleba uvozi se i brašno.

"Opšte je poznato da uvozimo brašno iz Srbije, tačnije iz Vojvodine", naglasio je Poričanin.

Marija K. iz Pelagićeva rekla je da na policama uglavnom viđa domaći hleb.

"Kada je konkretno hleb u pitanju, uglavnom su to neki domaći proizvođači, samo sam nekoliko puta primetila italijanski tost u prodavnici gde obično kupujem", kazala je ona.

Dodala je da smatra da nema potrebe da se hleb uvozi pored toliko domaće proizvodnje te da bi trebalo da se izvozi.

"Mislim da je naš domaći hleb jedan od kvalitetnijih koje sam jela i da nema potrebe da uvozimo ovu namirnicu iz inostranstva", navela je ona.

Kako su pre nekoliko dana za federalne medije rekli u sarajevskom "Klasu", vodećoj mlinsko-pekarskoj industriji u BiH, ova industrija se suočava s problemima s kojima se bore svi domaći proizvođači, nevezano za industriju.

"Pošto poslujemo na principima tržišne ekonomije, sasvim je prirodno da krajnji potrošači donose odluku kako će potrošiti svoj novac. Ipak, mi nastojimo da svojim proizvodnim asortimanom i kapacitetima zadovoljimo potrebe stanovništva za hlebom i generalno pekarskim proizvodima", istakli su u "Klasu", u kojem se proizvodi više od 20 vrsta hleba uz dnevnu proizvodnju veću od 25.000 komada.