Posledica rasta cena je smanjenja ponude iz Venezuele, Irana i Libije, piše
Poslovni dnevnik.
Na londonskom je tržištu cena barela prošle nedelje porasla je 1,7 odsto, na 71,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupeo 1,3 odsto, na 63,89 dolara.
Od početka godine cena nafte je porasle više od 30 odsto i tako dosegla najviši nivo od početka novembra 2018. godine, što se ponajviše zahvaljuje smanjenju proizvodnje od strane Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC).
Ta organizacija, zajedno sa državama nezavisnim proizvođima na čelu s Rusijom, pridržava se prošlogodišnjeg dogovora o smanjenju proizvodnje za 1,2 miliona barela dnevno, što utiče na rast cene.
Cena nafte raste i zbog sankcija SAD-a na naftni sektor Irana i Venezuele, što dodatno ograničava ponudu na tržištima.
Ponuda na tržištima mogla bi biti smanjena i zbog sukoba u Libiji između međunarodno priznate libijske vlade i pobunjeničkih snaga.
Šef libijske nacionalne naftne kompanije upozorio je krajem prošle nedelje da bi obnovljene borbe mogle potpuno blokirati proizvodnju sirove nafte u toj zemlji.
S druge strane, poslednji podaci iz Kine dali su nadu da bi druga po veličini svetska ekonomija mogla stabilizovati, nakon dugog razdoblja usporavanja rasta.
A to bi moglo podržati potražnju, s obzirom da je Kina najveći svetski potrošač sirovina.
„Razvoj geopolitičke situacije mogao bi podstaći rast cene nafte prema, a možda i iznad 80 dolara ovoga leta”, pišu analitičari "RBC Capital Markets" u osvrtu na situaciju na tržištu.
Podršku cenama pruža i nada ulagača da će uskoro SAD i Kina postići trgovinski dogovor, čime bi se završio carinski rat, koji je prošle godine negativno utiecao na dve najveće svetska ekonomije.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 4
Pogledaj komentare