Hrvati "tonu": Izgubili, a ovo ćemo tek platiti

Međutim još je gore to što je time oslabljena hrvatska pozicija u arbitraži u Vašingtonu, čiji bi ih eventualni gubitak koštao mnogo više. Procene govore o nekoliko milijardi kuna koje bi se iz državnog budžeta trebale da plate mađarskom MOL-u

Arbitražu u Švajcarskoj pokrenula je u januaru 2014. vlada Zorana Milanovića sa zahtevom da se ponište ugovori o upravljanju Inom koji mađarskom MOL-u, smatra hrvatska strana, daju prevelika ovlašćenja.

Arbitražni sud u Ženevi je u decembru 2016. odbio hrvatski zahtev, na šta se Vlada žalila švajcarskom Saveznom sudu. Međutim i on je presudio u mađarsku korist. Hrvatska je time iscrpila sve mogućnosti i moraće da plati ukupno 450.000 franaka sudskih troškova (2,8 miliona kuna).

Član arbitražnog suda HGK Miljenko Giunio ocenio je kako će se gubitak spora u Švajcarskoj negativno odraziti i na arbitražu u Vašingtonu.

"Za Hrvatsku bi bilo bolje da je spor u Švajcarskoj završio u njenu korist. Nažalost, to se nije dogodilo i sad moramo da pokušamo drugim argumentima u Vašingtonu da dokažemo da hrvatska država nije napravila takve propuste koji bi MOL-u naneli štetu", izjavio je Giunio za Hinu.

Arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rešavanje investicionih sporova u Vašingtonu pokrenuo je MOL u novembru 2013., a kao razlog je naveo 'kršenje određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim investicijama u Hrvatskoj'.

Preciznije, Mađari smatraju da hrvatska Vlada nije ispunila obveze iz Glavnog ugovora o gasnom poslovanju i njegovih dodataka, na koje se obvezala početkom 2009. godine. Mađari tvrde kako su zbog toga pretrpeli štetu od najmanje dve milijarde kuna.

Večernji list je u januaru ove godine objavio kako računice u Ini pokazuju da su regulatorne odluke hrvatske Vlade nanele kompaniji u periodu od 2011. do 2016. poslovanju štetu veću od tri milijarde kuna.

Vlada Ive Sanadera se u januaru 2009. obvezala na to da će od Ine otkupiti kompaniju Prirodni gas, tada jedinog dobavljača prirodnog gasa za hrvatsko tržište. Zbog reguliranih cena Prirodni gas je poslovao s gubitkom i MOL je želeo da ga se reši.

Međutim u prvoj polovini 2009. Hrvatsku je pogodila svetska finansijska kriza i država nije imala novca - trebale su joj oko dve milijarde kuna za otkup gasnog biznisa do početka juna iste godine, kako se obvezala.

Isto je Mađarima obećala i vlada Jadranke Kosor, ali niti ona to nije učinila. Zbog toga je MOL nakon zaoštravanja odnosa s hrvatskom državom, dok je u Banskim dvorima "sedeo" SDP-ov premijer Zoran Milanović, pokrenuo u novembru 2013. arbitražu u Vašingtonu. Na to je tadašnji ministar privrede Ivan Vrdoljak odgovorio arbitražom u Ženevi, koju je Hrvatska izgubila.