Put do milijardu dolara

Kevin Sistrom, suosnivač i izvršni direktor kompanije Instagram odbio je ponudu za posao od Marka Zakerberga dok je bio na koledžu. Instagram, čuvenu aplikaciju za deljenje fotografija, pokrenuo je u oktobru 2010. godine, a dve godine kasnije Mark Zakerberg ponudio je milijardu dolara za kompaniju. Sistrom je i danas izvršni direktor Instagrama koji svakog meseca koristi više od 500 miliona ljudi širom planete, a njegovo bogatstvo procenjuje se, prema pisanju magazina Forbes, na 1,1 milijardu dolara

Izvor: Nova ekonomija

Utorak, 06.12.2016.

08:53

Put do milijardu dolara
Foto: Getty images

Kevin Sistrom rođen je u decembru 1983. godine u gradu Holiston, u saveznoj američkoj državi Masačusets. Njegova majka bila je među IT pionirima, što je značajno uticalo na Sistroma da razvije interesovanje za tu oblast, piše američki magazin Fortune. Radila je u kompaniji Monster.com tokom prvog tehnološkog buma, a kasnije za Zipcar. Sistrom je već u srednjoj školi počeo da se upoznaje sa programiranjem. U to vreme je i opsesivno igrao tada popularnu kompjutersku igricu Doom 2, a najviše je uživao u tome da pravi svoje nivoe, što su mu bili prvi samostalni koraci u kodiranju. Takođe je, kako piše portal Eyerys, kao tinejdžer kreirao program kojim je, iz šale, hakovao profile svojih prijatelja na AOL Instant Messengeru.

Prvi posao našao je tokom srednje škole i uopšte nije bio povezan sa tehnologijom, već je radio po nekoliko sati dnevno u tada veoma popularnoj prodavnici ploča Boston Beat. Posle mnogo pisama koje im je poslao, konačno su ga pozvali da radi kao prodavac. U to vreme bio je, kako je rekao u intervjuu za magazin Fortune, opsednut di-džejingom. Zahvaljujući satima koje je provodio u prodavnici ploča, uspeo je da se probije i na toj sceni u Bostonu iako mu je bila potrebna pomoć starijih prijatelja kako bi ušao u klubove jer još nije imao 18 godina. "Jedna stvar koja je karakteristična za mene oduvek je da, kad me nešto zanima, postanem opsednut time", rekao je u intervjuu za Bloomberg.

Kao veoma talentovan za računarstvo, sa lakoćom je upisao Univerzitet Stenford. Prvi izbor pao je na računarski smer, ali kada je počeo da studira, uvideo je da su časovi mnogo više akademske nego primenjene prirode, pa odlučuje da se prebaci na menadžment i inženjerstvo koji su više bili fokusirani na praktične predmete, poput finansija i ekonomije.

Tokom studija je napravio i svoju prvu aplikaciju koja je služila za deljenje fotografija sa prijateljima iz studentskog doma i od tada zapravo počinje da se razvija njegov interes za digitalnu fotografiju i društvene mreže. Kontakt sa pravim ljudima

Prvu priliku da uđe u svet startapa, prema pisanju američkog sajta Curcle, dobio je kada je izabran kao jedan od 12 polaznika prestižnog programa školarina Mayfield na Stenfordu. To mu je omogućilo da letnji raspust pred završnu godinu studija, provede stažirajući u kompaniji Odeo koju je osnovao Evan Vilijams, koja je kasnije prerasla u Twitter. Odeo, koji je pokrenut iste godine kad i Facebook, korisnicima je nudio opcije da snime i podele sadržaje, a postao je popularan zahvaljujući iPodu i digitalnoj muzici. Jedan od ljudi koji je tada radio u Odeu i sa kojim je tokom stažiranja Sistrom delio sto bio je Džek Dorsi, takođe jedan od suosnivača Twittera.

"Dorsi i Vilijams su bili jedni od najpametnijih ljudi koje sam upoznao i mislim da su mi saradnja, poznanstvo i mogućnost da učim od njih bili od neprocenjivog značaja da dođem ovde gde sam danas", rekao je u intervjuu za Blooberg.

Pred kraj studija, Sistrom je dobijao ponude za posao iz mnogih prestižnih IT kompanija, poput Microsofta, Googlea. Čak mu je i Zakerberg 2006. godine ponudio posao, ali ga je Sistrom odbio i nastavio studije. Na kraju je prihvatio posao u marketingu za kompaniju Google, gde se nije bavio programiranjem, već marketinškim projektima za Gmail i Calendar. Posle dve godine, uspeo je da uđe u sektor marketinga i advertajzinga u Googleu, gde je stekao znanja o tome kako se vode veliki poslovi i koliki zapravo novac marketing donosi internet-kompanijama.

Pronalazak investitora i partnera

Posle tri godine napušta Google i prelazi u Nextstop, društvenu mrežu koja je nudila preporuke za putovanja, gde se konačno bavio onim što je želeo, kodiranjem i kreiranjem novih aplikacija za taj sajt.

Ni tu ga nije dugo držalo mesto jer, kako je rekao za magazin Fortune, bilo je vreme da se u potpunosti samostalno posveti svojim najvećim strastima, fotografiji i društvenim mrežama. Imao je 27 godina i bio je spreman da započne sopstveni posao, a odlučio je da to bude nešto što će povezivati ta dva interesovanja. Počeo je da radi na razvoju aplikacije koju je nazvao Burbn.

Napravio je prototip aplikacije koja je omogućavala deljenje fotografija sa određene lokacije, nešto između mreža Foursquare i Flickr.

Ideju u kom pravcu bi voleo da razvije svoju buduću aplikaciju za deljenje fotografija, dobio je na putovanju u Firencu tokom prve godine studija. Jedan italijanski profesor pokazao mu je tada jeftini foto-aparat Holga koji je bio veoma popularan, posebno u Kini, jer je pravio fotografije u retro stilu.

Na jednoj zabavi u januaru 2010. godine upoznao je Stiva Andersena, vlasnika frime Baseline Ventures. Iako je Burbn tada bio samo ideja, Andersen je obećao da će investirati 250.000 dolara. Isti iznos uložili su i Mark Andersen i Ben Horovic. Sistrom je dao otkaz u kompaniji Nextstop, koju je tog leta kupio Facebook.

Polazeći od toga da mnoge uspešne IT kompanije imaju dva ili tri suosnivača, retko jednog, razmišljao je o tome da bi trebalo da pronađe partnera za biznis. Majk Kriger, nejgov prijatelj sa fakulteta koji je takođe radio na razvoju platforme za "četovanje" Meebo, zainteresovao se za Sistromov predlog i pridružio mu se u martu 2010. Međutim, Sistrom je shvatio da njegova aplikacija Burbn mnogo liči na Foursquare koja je postajala sve popularnija, pa je odlučio da napravi novu, zadržavši ono što je ljudima bilo najprivlačnije - deljenje fotografija. Odlučili su da će cela stvar biti u pravljenju fotografija. Burbn je imao isuviše mnogo opcija i sadržaja i znali su da moraju da pojednostave stvar. Tim je proveo osam nedelja kako bi razvio osnovni program i vizuelni dizajn. Konačan proizvod bio je dovoljno jednostavan da aplikacija nije uključivala ništa više od opcija same kamere, foto-filtera i osnovnih opcija za deljenje fotografija.

"Mnogo dugo smo radili na aplikaciji Burbn, pa smo ovog puta hteli da je što pre završimo i podelimo sa ljudima", rekao je Sistrom za sajt Eyerys.

Zakerbergova ponuda

Instagram je 6. oktobra 2010. godine bio spreman, pa su odlučili da ga podele sa ljudima. Tvitovali su o tome i u prva 24 sata imali blizu 25.000 članova. Nakon devet meseci Instagram je koristilo sedam miliona ljudi, uključujući mnoge poznate ličnosti, što je posebno doprinelo popularnosti te aplikacije. I dok su se mnogi upisivali misleći da će tako moći da prave "kul" fotografije, koristeći filtere koje je postavio Instagram, zapravo su, kako je objasnio Sistrom za Fortune, postavljajući svoje fotografije na mrežu nailazili na mnoge druge ljude, dobijali komentare, čime je Instagram postao prava društvena mreža. Tada ga je Mark Zakerberg i primetio jer je sve više njegovih korisnika počelo da koristi Instagram umesto Facebooka za postavljanje fotografija, jer je Instagram imao drgačiji vizuelni prikaz i bio je dostupan samo na mobilnim telefonima. U aprilu 2012. godine Facebook je objavio da će kupiti Instagram, posle čega su gotovo svi na planeti saznali za tu aplikaciju, a Sistrom je postao nova zvezda tehnološke scene.

Mesec dana pre inicijalne javne ponude akcija Facebooka u maju 2012. godine, Zakerberg je ponudio Kevinu Sistromu i Majku Krigeru 300 miliona dolara i 23 miliona akcija u kompaniji, što je u tom trenutku bila kombinacija vredna milijardu dolara, koliko se procenjivala vrednost Facebooka pre IPO-a. U tom trenutku Instagram je imao 13 zaposlenih, 30 miliona korisnika i nula profita. Pristali su na ponudu, dobivši i mogućnost da zadrže svoj mali tim i da nastave da rade nezavisno u okviru velike socijalne mreže. Kada je Facebook izašao na berzu u junu iste godine, sa svojim delom akcija i keša, Sistrom, koji je u Instagramu imao 40 odsto udela (Kriger je imao 10 odsto), praktično je preko noći, u 29. godini, stekao bogatstvo koje je u junu 2012. godine procenjeno na 400 miliona dolara. Četiri godine kasnije, akcije Facebooka porasle su za više od 500 odsto, pretvarajući Sistroma u milijardera. Od septembra 2014. godine Sistrom je i član upravnog odbora kompanije Wal-Mart, što mu takođe donosi određene prinose od akcija.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 6

Pogledaj komentare

6 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: