Sreda, 22.04.2015.

18:47

Umesto mazuta, grejaće nas slama

Srbija bi mazut i druge neekološke energente u toplanama mogla da zameni biomasom i sagorevanjem slame koja ostaje posle žetve na poljoprivrednim površinama.

Izvor: Tanjug

Umesto mazuta, grejaæe nas slama IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

12 Komentari

Sortiraj po:

kos

pre 8 godina

dobro bi bilo da drzava dodatno podstakne ovu industriju.
mada, grejanje gradova sistemima centralnog grejanja je u srbiji cudna, polovina ljudi ne placa grejanje, opstinske firme koje to rade, cine to bahato.... eventualna potpuna privatizacija sistema grejanja...

gisa

pre 8 godina

ovoga Vojislava slusam stoti put. Mlati praznu slamu a realizacija nulica... kao i ostalih...nema loveeee i cao a oni uzimaju parr na studije studijice i strategije

paor bez pameti

pre 8 godina

Al ste izmislili toplu vodu .Nekad se svaka kuća grejala na čuke i kukuruzovinu , a samo bi se katkad predveče ubacio po koji komad drveta .Bolje bi bilo da pravite izolaciju od slame nego da je ložite .Zaorani biljni ostaci na njivi su đubrivo ,tako je zaorana žitna slama ekvivalent 1/4 stajnjaka ,a kukuruzni ostaci 1/3 stajnjaka ili ti kao da svake treće godine izvezete 30t stajnjaka na njivu .Ko navodnjava ,a ne baca stajnjak za 4-5 godina će uz mineralna đubriva imati beton, a ne zemlju .Kosite korov i travuljinu uz puteve i eto vam biomase više nago što bi dala slama , a mi ne bi istezali vratove u svakoj raskrsnici .Svaki traktor može da radi sa rotacionom kosačicom i eto grejanje džabe i putevi čisti .Samo je izgleda lakše trpati baliranu slamu u peć jer je "glupi" seljak ovršio i izbalirao ( 1 bala slame je 25-30 dinara , a sa jutra ima 60-100 bala,zavisno od vrste žita i gustine setve) i tako kad odbije troškove manile i goriva zaradi nula dinara , a 5 tona stajnjaka(ekvivalent iznešenoj slami) košta 7000-90000 dinara sa rasturanjem .Da smo pametni kao što nismo trebali mi blentavi paori da se grejemo na kukuruz jer je tri puta jeftinije od gasa i struje .Iduću zimu ću ložiti kukuruz ako bude ovakva cena i ima ceo šor da miriše na kokice .Država brani da se ugare (pale) njive , a ovamo oće da lože slamu , svakako ode slama u nebo , a mi ispadamo budale .

Bucika

pre 8 godina

Da li ste svesni da i bez odnošenja slame sa poljoprivrednih parcela imamo rapidno smanjenje sadržaja humusa u zemljištu. pošto nemamo razvijeno stočarstvo primena stajnjaka je izuzetak. Dugoročni ugovori za snabdevanje biomasom će upropastiti poljoprivredno zemljište do te mere da će na njemu biti veoma ograničena proizvodnja uz povećane troškove. U Vojvodini koja je i glavni izvor biomase postoji puno bunara iz kojih se može crpeti topla voda, pa bi bilo mnogo opravdanije praviti struju utermoelektranama koje rade na principu toplotnih pumpi. Naravno opravdano je proizvoditi struju i toplotu na biogas dobijen iz silaže i tečnih stajnjaka. Žetveni ostatci moraju ostati na njivama da bi sačuvali plodnost što duže. Treba zabraniti odnošenje žetvenih ostataka sa državnih parcela.

Kaluđer

pre 8 godina

Još jedna prazna priča o našim potencijalima i šta bi bilo kad bi bilo, uz tragikomično pominjanje Nemačke i Danske koje su energetski ( i bilo kako, uostalom) beskonačno ispred nas. Što se tiče grejanja, dugo će se kod nas još trošiti mazut i gas, a i to pomoću "štapa i kanapa". Jedino je sreća da imamo ugalj pa je el.energija i dalje pristupačna (iako krajnje energetski neefikasna) za grejanje, inače bi se pola Beograda i Srbije smrzavalo - čekajući da uslovi za korišćenje potencijala biomase padnu s neba.

Robert

pre 8 godina

Najzad nešto pametno,to se u Nemačkoj odavno radi pa nema nigde korova i zarasle trave.Sva nepotrebna izrasla trava i korov se balira i umotava u nailone da fermentiše i zatim prerađuje u bio gas,ostatak se isušuje i eto hranjljivog đubriva za poljoprivredu.

paor bez pameti

pre 8 godina

Al ste izmislili toplu vodu .Nekad se svaka kuća grejala na čuke i kukuruzovinu , a samo bi se katkad predveče ubacio po koji komad drveta .Bolje bi bilo da pravite izolaciju od slame nego da je ložite .Zaorani biljni ostaci na njivi su đubrivo ,tako je zaorana žitna slama ekvivalent 1/4 stajnjaka ,a kukuruzni ostaci 1/3 stajnjaka ili ti kao da svake treće godine izvezete 30t stajnjaka na njivu .Ko navodnjava ,a ne baca stajnjak za 4-5 godina će uz mineralna đubriva imati beton, a ne zemlju .Kosite korov i travuljinu uz puteve i eto vam biomase više nago što bi dala slama , a mi ne bi istezali vratove u svakoj raskrsnici .Svaki traktor može da radi sa rotacionom kosačicom i eto grejanje džabe i putevi čisti .Samo je izgleda lakše trpati baliranu slamu u peć jer je "glupi" seljak ovršio i izbalirao ( 1 bala slame je 25-30 dinara , a sa jutra ima 60-100 bala,zavisno od vrste žita i gustine setve) i tako kad odbije troškove manile i goriva zaradi nula dinara , a 5 tona stajnjaka(ekvivalent iznešenoj slami) košta 7000-90000 dinara sa rasturanjem .Da smo pametni kao što nismo trebali mi blentavi paori da se grejemo na kukuruz jer je tri puta jeftinije od gasa i struje .Iduću zimu ću ložiti kukuruz ako bude ovakva cena i ima ceo šor da miriše na kokice .Država brani da se ugare (pale) njive , a ovamo oće da lože slamu , svakako ode slama u nebo , a mi ispadamo budale .

Bucika

pre 8 godina

Da li ste svesni da i bez odnošenja slame sa poljoprivrednih parcela imamo rapidno smanjenje sadržaja humusa u zemljištu. pošto nemamo razvijeno stočarstvo primena stajnjaka je izuzetak. Dugoročni ugovori za snabdevanje biomasom će upropastiti poljoprivredno zemljište do te mere da će na njemu biti veoma ograničena proizvodnja uz povećane troškove. U Vojvodini koja je i glavni izvor biomase postoji puno bunara iz kojih se može crpeti topla voda, pa bi bilo mnogo opravdanije praviti struju utermoelektranama koje rade na principu toplotnih pumpi. Naravno opravdano je proizvoditi struju i toplotu na biogas dobijen iz silaže i tečnih stajnjaka. Žetveni ostatci moraju ostati na njivama da bi sačuvali plodnost što duže. Treba zabraniti odnošenje žetvenih ostataka sa državnih parcela.

gisa

pre 8 godina

ovoga Vojislava slusam stoti put. Mlati praznu slamu a realizacija nulica... kao i ostalih...nema loveeee i cao a oni uzimaju parr na studije studijice i strategije

Kaluđer

pre 8 godina

Još jedna prazna priča o našim potencijalima i šta bi bilo kad bi bilo, uz tragikomično pominjanje Nemačke i Danske koje su energetski ( i bilo kako, uostalom) beskonačno ispred nas. Što se tiče grejanja, dugo će se kod nas još trošiti mazut i gas, a i to pomoću "štapa i kanapa". Jedino je sreća da imamo ugalj pa je el.energija i dalje pristupačna (iako krajnje energetski neefikasna) za grejanje, inače bi se pola Beograda i Srbije smrzavalo - čekajući da uslovi za korišćenje potencijala biomase padnu s neba.

Robert

pre 8 godina

Najzad nešto pametno,to se u Nemačkoj odavno radi pa nema nigde korova i zarasle trave.Sva nepotrebna izrasla trava i korov se balira i umotava u nailone da fermentiše i zatim prerađuje u bio gas,ostatak se isušuje i eto hranjljivog đubriva za poljoprivredu.

kos

pre 8 godina

dobro bi bilo da drzava dodatno podstakne ovu industriju.
mada, grejanje gradova sistemima centralnog grejanja je u srbiji cudna, polovina ljudi ne placa grejanje, opstinske firme koje to rade, cine to bahato.... eventualna potpuna privatizacija sistema grejanja...

Robert

pre 8 godina

Najzad nešto pametno,to se u Nemačkoj odavno radi pa nema nigde korova i zarasle trave.Sva nepotrebna izrasla trava i korov se balira i umotava u nailone da fermentiše i zatim prerađuje u bio gas,ostatak se isušuje i eto hranjljivog đubriva za poljoprivredu.

Kaluđer

pre 8 godina

Još jedna prazna priča o našim potencijalima i šta bi bilo kad bi bilo, uz tragikomično pominjanje Nemačke i Danske koje su energetski ( i bilo kako, uostalom) beskonačno ispred nas. Što se tiče grejanja, dugo će se kod nas još trošiti mazut i gas, a i to pomoću "štapa i kanapa". Jedino je sreća da imamo ugalj pa je el.energija i dalje pristupačna (iako krajnje energetski neefikasna) za grejanje, inače bi se pola Beograda i Srbije smrzavalo - čekajući da uslovi za korišćenje potencijala biomase padnu s neba.

paor bez pameti

pre 8 godina

Al ste izmislili toplu vodu .Nekad se svaka kuća grejala na čuke i kukuruzovinu , a samo bi se katkad predveče ubacio po koji komad drveta .Bolje bi bilo da pravite izolaciju od slame nego da je ložite .Zaorani biljni ostaci na njivi su đubrivo ,tako je zaorana žitna slama ekvivalent 1/4 stajnjaka ,a kukuruzni ostaci 1/3 stajnjaka ili ti kao da svake treće godine izvezete 30t stajnjaka na njivu .Ko navodnjava ,a ne baca stajnjak za 4-5 godina će uz mineralna đubriva imati beton, a ne zemlju .Kosite korov i travuljinu uz puteve i eto vam biomase više nago što bi dala slama , a mi ne bi istezali vratove u svakoj raskrsnici .Svaki traktor može da radi sa rotacionom kosačicom i eto grejanje džabe i putevi čisti .Samo je izgleda lakše trpati baliranu slamu u peć jer je "glupi" seljak ovršio i izbalirao ( 1 bala slame je 25-30 dinara , a sa jutra ima 60-100 bala,zavisno od vrste žita i gustine setve) i tako kad odbije troškove manile i goriva zaradi nula dinara , a 5 tona stajnjaka(ekvivalent iznešenoj slami) košta 7000-90000 dinara sa rasturanjem .Da smo pametni kao što nismo trebali mi blentavi paori da se grejemo na kukuruz jer je tri puta jeftinije od gasa i struje .Iduću zimu ću ložiti kukuruz ako bude ovakva cena i ima ceo šor da miriše na kokice .Država brani da se ugare (pale) njive , a ovamo oće da lože slamu , svakako ode slama u nebo , a mi ispadamo budale .

Bucika

pre 8 godina

Da li ste svesni da i bez odnošenja slame sa poljoprivrednih parcela imamo rapidno smanjenje sadržaja humusa u zemljištu. pošto nemamo razvijeno stočarstvo primena stajnjaka je izuzetak. Dugoročni ugovori za snabdevanje biomasom će upropastiti poljoprivredno zemljište do te mere da će na njemu biti veoma ograničena proizvodnja uz povećane troškove. U Vojvodini koja je i glavni izvor biomase postoji puno bunara iz kojih se može crpeti topla voda, pa bi bilo mnogo opravdanije praviti struju utermoelektranama koje rade na principu toplotnih pumpi. Naravno opravdano je proizvoditi struju i toplotu na biogas dobijen iz silaže i tečnih stajnjaka. Žetveni ostatci moraju ostati na njivama da bi sačuvali plodnost što duže. Treba zabraniti odnošenje žetvenih ostataka sa državnih parcela.

gisa

pre 8 godina

ovoga Vojislava slusam stoti put. Mlati praznu slamu a realizacija nulica... kao i ostalih...nema loveeee i cao a oni uzimaju parr na studije studijice i strategije

kos

pre 8 godina

dobro bi bilo da drzava dodatno podstakne ovu industriju.
mada, grejanje gradova sistemima centralnog grejanja je u srbiji cudna, polovina ljudi ne placa grejanje, opstinske firme koje to rade, cine to bahato.... eventualna potpuna privatizacija sistema grejanja...