Utorak, 26.10.2021.

12:26

Ukidaju do 50 odsto bankomata: Klijenti moraju na šaltere, a tu plaćaju naknade

Građani Hrvatske suočiće se uskoro sa smanjenom mrežom bankomata, čiji će broj, prema nekim najavama, biti gotovo prepolovljen.

Izvor: Tanjug

Ukidaju do 50 odsto bankomata: Klijenti moraju na šaltere, a tu plaæaju naknade IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

26 Komentari

Sortiraj po:

Đorđe

pre 2 godine

Pre desetak godina mi je automat progutao karticu za dizanje sa bankomata, dan pred Novu godinu. Nisam uspeo da podignem platu jer banka više nije radila. Za praznike sam se snašao nekako jer sam pozajmio pare od brata.
Nakon praznika kada sam otišao u banku rekli su mi da mi je stara kartica istekla (važila 2 godine i istekla 30.12.) i da ako hoću novu moram da se odlučim za neki od "paketa" koji koštaju od 100 pa naviše dinara u zavisnosti od toga šta nude.
Rekoh: jel' može nekako bez tih paketa i ostalog? Službenica mi odgovori da mogu, ali da ću onda morati da podižem pare (bez provizije) na šalteru banke i da čekam red.
Pristao sam i dodao: ako Vama ne smeta da Vam pravim gužvu i dižem keš na šalteru, onda ne smeta ni meni.
I tako i dan danas. Plata legne. Poplaćam sve račune online (15 din. po transakciji) i onda ostatak podignem u banci - do zadnjeg dinara.
I dalje ne plaćam nikakvo održavanje i slične gluposti. Odrali su me za kredit i kamate i svaštanešto. Ne dam više ni paru!

breddit

pre 2 godine

Komentar za @Doki i sve ostale koji misle da su napredni i posebno kompjuterski nadareni jer koriste bezgotovinsko plaćanje.

Problemi sa bezgotovinskim plaćanjem su brojni. Najčešću par njih.

Najveći problem sa bezgotovinskim plaćanjem nije onaj očigledni, da nije svugde dostupno, već što potrošači nemaju proporcionalni osećaj "bola" prema iznosu koje plaćaju karticom - bilo u prodavnici ili onlajn. Ovo je kroz različite eksperimente dokazano u double-blind naučnim istraživanjima. U prevodu, kada plaćate bezgotovinski, više se troši i tako postajete veća ste ovca za šišanje, nego kada morate da prvo podignete pa posle izbrojite odgovarajući iznos.

Jeste, u zemljama poput Švedske je plaćanje karticom znatno rasprostranjenije od plaćanja gotovinom i - da, švedsko društvo je barem iz pomenutog razloga uspešno pretvoreno u potrošačko. Realno pojma nemaju tačno zašto jer ova saznanja nema ni natprosečno informisani stanovnik, što govorim iz razgovora za brojnim fakultetski obrazovnim ljudima, od kojih su neki i naučnici, samo nisu iz oblasti ekonomsko-psiholoških istraživanja.

Sledeći problem za bezgotovinskim plaćanjem jeste da postoji digitalni trag svake transakcije obavljene na taj način. Banke mogu ove podatke da koriste (šatro u svrhe "poboljšanja usluga") bez eksplicitnog pristanka svojih korisnika posledica odnosno bez kompenzacije svojim korisnicima i to je slučaj u mnogim zemljama, a to svakako važi i u Srbiji. Postoje i drugi problemi sa digitalnim zapisom vaših transakcija - počev od toga da i Država može da dobije pristup ovim podacima i da vas prati (možda ne proaktivno već reaktivno, npr. ko je sve imao finansijske transakcije sa nekom Đilasovom firmom). Stoga je u vašem interesu da minimizujete svoj digitalni trag u današnjem svetu (tzv. štedljivost podataka), jer nikada ne znate gde će i kada da neželjeno procure vaši podaci i dospeju u neželjene ruke raznih "digitalnih bandita". Osim toga opet važi da ni natprosečni građanin nema pojma kako su kompjuterski (bazirani na hardveru i softveru koji će uvek imati sigurnosnih rupa odnosno bagova) nesigurni. Kontraargumente poput "šta će im moji podaci kad sam nebitan" je vid kratkovide relativizacije je besmisleno komentarisati.

Nameće se zaključak da kompjuterski nadareni komentatori i brojni drugi koji dele. njihovo mišljenje i nisu tako nadareni i precenjuju svoja znanja što je u psihologiji poznato kao vrsta kognitivne pristrasnosti zvane "Daning Krugerov efekat".

Aca

pre 2 godine

@U Srbiji su sve banke od oktobra uvele provizije od bar 15 dinara na svako online placanje. Nema vise nijedne gde je besplatno. Prvo navuku klijente na online banking a onda ih pocnu derati.
(Gospod Bog, 27. oktobar 2021 06:54)
Nije tačno. I dalje dosta banaka ne naplaćuje mada zavisi od paketa. U mojoj banci je u daqe besplatno i plaćam stalno online.

Sunce Slobode

pre 2 godine

Zasto bi podizali novac na salteru kad mogu da kupuju karticom? Sta ce im gotovina?
(Dan, 26. oktobar 2021 22:59) 

Možda zato što trafika ne prima kartice, a trebaju mi cigare. Možda zato što mi vulkanizer ne prima kartice, a moram da stavim zimske gume. Možda zato što na tezgi ne primaju kartice, a treba mi luk. Možda zato što volim da imam keš u džepu bez obzira što imam i karticu.

Sunce Slobode

pre 2 godine

(Zok1, 27. oktobar 2021 01:53) 

Cashback kod nas postoji ali tek na nekim pumpama i jednom velikom trgovinskom lancu. Maloj prodavnici ne odgovara cashback. Zbog čega bi on bio prinuđen da u kasi ima veću količinu novca od onoga što mu je potrebno? Da bi dao kupcu i novac uz robu? Povećava rizik od pljačke a nema nikakvu stimulaciju od strane karticnih organizacija za tako nešto.

Bravar

pre 2 godine

Ima tu još jedna jako bitna stvar. Države pošto-poto hoće da uvedu cashless society - društvo bez gotovine. Samo kartice. Dosta komentara ovde ima sa “Šta će mi gotovina?, Jeste li čuli za kartice?” Naizgled mnogo lakše ali podrazumeva APSOLUTNU KONTROLU. Gde si platio, šta si kupio, kada, koliko… Kada iz bilo kojih razloga treba da te kazni, jednostavno te isključi. Bez pogovora. Bez ilakvog prava na slobodu i privatnost. Jednom kada krenete na tu stranu nema nazad. Sloboda više nikada neće biti opcija.

DŽordže Orvele ti li si?

Gospod Bog

pre 2 godine

U Srbiji su sve banke od oktobra uvele provizije od bar 15 dinara na svako online placanje. Nema vise nijedne gde je besplatno. Prvo navuku klijente na online banking a onda ih pocnu derati.

Zok1

pre 2 godine

Ne morate da budete kompjuterski ekspert da bi plaćali debitnom ili kreditnom karticom. Sa druge strane, američka istraživanja kažu da ljudi koji plaćaju gotovinom troše manje, u pitanju je psihologija. Što se tiče cena bankarskih usluga, šaltera i bankomata, tu će i tržište verovatno da uradi svoje. Ljudi će birati banke koje imaju bankomate i šaltere u njihovoj blizini. Druga opcija je cash back, prilikom kupovine debitnim karticama u prodavnici podignete nešto gotovine. Npr, račun je 50 evra, vi platite 70 i dobijete 20 nazad. To u osnovi odgovara svima, prodavnica vas stimuliše da plaćate debitnom karticom koja je jeftinija i oslobađa se gotovine, a vi ne morate da idete na šalter ili automat.

veljko

pre 2 godine

Оду сви и подигну целу своју плату, па да видиш како ће брзо вратити банкомате.

Doki

pre 2 godine

Nije samo u Hrvatskoj, nego je to slučaj svuda po zapadnom svetu. Guraju online plaćanje i cashless society. Ljudi bez komputerskog znanja su na#ebali.

ex

pre 2 godine

Kad se krenulo sa nekontrolisanim stampanjem novca, po zelji banaka, sve ono cime su se one bavile postalo je besmisleno.
Izdavanje cekova, stednja, krediti, bankomati, online, pozajmice, to je sve mucenje za sirote bankare.
Ako bi gradjani dolazili svakog prvog i ubacili im po 10€ nii za sta, uskoro bi im i to postalo mucenje, jer bi neko morao da skuplja, broji, pakuje, a njima je tako mucno od novca.

Pokusajte da odnesete u neku banku kilogram sitnisa i zamolite da vam deponuju na racun! Zaboga, pa to za njih nije novac.

Nismo ih mi juriili da postavljaju automate, njima su rasterecivali salterske sluzbenike dok su se bavili ozbiljnim bankarskim poslovima.
Kako takvi poslovi vise ne postoje, bice uskoro visak i automati i sluzbenici.
Jer, ko zeli da udje u banku i plati 100 din za dobar dan, naknadu za cekove, naknadu za uplatu, naknadu za isplatu, naknadu za upit stanja, naknadu za gasenje racuna, porez na stednju, komicne kamate na stednju, a astronomske na pozajmice, provizije na uplate, provizije na transfer, provizije za menjacke poslove, naknade za utvrdjivanje kreditne sposobnosti, postarinu za izvode, postarinu za opomene, nema kraja njihovim idejama za otimacinu novca.

Vreme je da put novca izmedju poslodavca i zaposlenog zaobidje ove moderne zelenase, bice manje papira, manje nezadovoljstva, manje izgubljenog vremena u redovima po salterima.

A oni, neka se bave malinama, kupinama, neka kopaju, neka smisljaju od cega ce da zive.

ex

pre 2 godine

Kad se krenulo sa nekontrolisanim stampanjem novca, po zelji banaka, sve ono cime su se one bavile postalo je besmisleno.
Izdavanje cekova, stednja, krediti, bankomati, online, pozajmice, to je sve mucenje za sirote bankare.
Ako bi gradjani dolazili svakog prvog i ubacili im po 10€ nii za sta, uskoro bi im i to postalo mucenje, jer bi neko morao da skuplja, broji, pakuje, a njima je tako mucno od novca.

Pokusajte da odnesete u neku banku kilogram sitnisa i zamolite da vam deponuju na racun! Zaboga, pa to za njih nije novac.

Nismo ih mi juriili da postavljaju automate, njima su rasterecivali salterske sluzbenike dok su se bavili ozbiljnim bankarskim poslovima.
Kako takvi poslovi vise ne postoje, bice uskoro visak i automati i sluzbenici.
Jer, ko zeli da udje u banku i plati 100 din za dobar dan, naknadu za cekove, naknadu za uplatu, naknadu za isplatu, naknadu za upit stanja, naknadu za gasenje racuna, porez na stednju, komicne kamate na stednju, a astronomske na pozajmice, provizije na uplate, provizije na transfer, provizije za menjacke poslove, naknade za utvrdjivanje kreditne sposobnosti, postarinu za izvode, postarinu za opomene, nema kraja njihovim idejama za otimacinu novca.

Vreme je da put novca izmedju poslodavca i zaposlenog zaobidje ove moderne zelenase, bice manje papira, manje nezadovoljstva, manje izgubljenog vremena u redovima po salterima.

A oni, neka se bave malinama, kupinama, neka kopaju, neka smisljaju od cega ce da zive.

veljko

pre 2 godine

Оду сви и подигну целу своју плату, па да видиш како ће брзо вратити банкомате.

Doki

pre 2 godine

Nije samo u Hrvatskoj, nego je to slučaj svuda po zapadnom svetu. Guraju online plaćanje i cashless society. Ljudi bez komputerskog znanja su na#ebali.

Bravar

pre 2 godine

Ima tu još jedna jako bitna stvar. Države pošto-poto hoće da uvedu cashless society - društvo bez gotovine. Samo kartice. Dosta komentara ovde ima sa “Šta će mi gotovina?, Jeste li čuli za kartice?” Naizgled mnogo lakše ali podrazumeva APSOLUTNU KONTROLU. Gde si platio, šta si kupio, kada, koliko… Kada iz bilo kojih razloga treba da te kazni, jednostavno te isključi. Bez pogovora. Bez ilakvog prava na slobodu i privatnost. Jednom kada krenete na tu stranu nema nazad. Sloboda više nikada neće biti opcija.

DŽordže Orvele ti li si?

Gospod Bog

pre 2 godine

U Srbiji su sve banke od oktobra uvele provizije od bar 15 dinara na svako online placanje. Nema vise nijedne gde je besplatno. Prvo navuku klijente na online banking a onda ih pocnu derati.

Sunce Slobode

pre 2 godine

Zasto bi podizali novac na salteru kad mogu da kupuju karticom? Sta ce im gotovina?
(Dan, 26. oktobar 2021 22:59) 

Možda zato što trafika ne prima kartice, a trebaju mi cigare. Možda zato što mi vulkanizer ne prima kartice, a moram da stavim zimske gume. Možda zato što na tezgi ne primaju kartice, a treba mi luk. Možda zato što volim da imam keš u džepu bez obzira što imam i karticu.

Zok1

pre 2 godine

Ne morate da budete kompjuterski ekspert da bi plaćali debitnom ili kreditnom karticom. Sa druge strane, američka istraživanja kažu da ljudi koji plaćaju gotovinom troše manje, u pitanju je psihologija. Što se tiče cena bankarskih usluga, šaltera i bankomata, tu će i tržište verovatno da uradi svoje. Ljudi će birati banke koje imaju bankomate i šaltere u njihovoj blizini. Druga opcija je cash back, prilikom kupovine debitnim karticama u prodavnici podignete nešto gotovine. Npr, račun je 50 evra, vi platite 70 i dobijete 20 nazad. To u osnovi odgovara svima, prodavnica vas stimuliše da plaćate debitnom karticom koja je jeftinija i oslobađa se gotovine, a vi ne morate da idete na šalter ili automat.

breddit

pre 2 godine

Komentar za @Doki i sve ostale koji misle da su napredni i posebno kompjuterski nadareni jer koriste bezgotovinsko plaćanje.

Problemi sa bezgotovinskim plaćanjem su brojni. Najčešću par njih.

Najveći problem sa bezgotovinskim plaćanjem nije onaj očigledni, da nije svugde dostupno, već što potrošači nemaju proporcionalni osećaj "bola" prema iznosu koje plaćaju karticom - bilo u prodavnici ili onlajn. Ovo je kroz različite eksperimente dokazano u double-blind naučnim istraživanjima. U prevodu, kada plaćate bezgotovinski, više se troši i tako postajete veća ste ovca za šišanje, nego kada morate da prvo podignete pa posle izbrojite odgovarajući iznos.

Jeste, u zemljama poput Švedske je plaćanje karticom znatno rasprostranjenije od plaćanja gotovinom i - da, švedsko društvo je barem iz pomenutog razloga uspešno pretvoreno u potrošačko. Realno pojma nemaju tačno zašto jer ova saznanja nema ni natprosečno informisani stanovnik, što govorim iz razgovora za brojnim fakultetski obrazovnim ljudima, od kojih su neki i naučnici, samo nisu iz oblasti ekonomsko-psiholoških istraživanja.

Sledeći problem za bezgotovinskim plaćanjem jeste da postoji digitalni trag svake transakcije obavljene na taj način. Banke mogu ove podatke da koriste (šatro u svrhe "poboljšanja usluga") bez eksplicitnog pristanka svojih korisnika posledica odnosno bez kompenzacije svojim korisnicima i to je slučaj u mnogim zemljama, a to svakako važi i u Srbiji. Postoje i drugi problemi sa digitalnim zapisom vaših transakcija - počev od toga da i Država može da dobije pristup ovim podacima i da vas prati (možda ne proaktivno već reaktivno, npr. ko je sve imao finansijske transakcije sa nekom Đilasovom firmom). Stoga je u vašem interesu da minimizujete svoj digitalni trag u današnjem svetu (tzv. štedljivost podataka), jer nikada ne znate gde će i kada da neželjeno procure vaši podaci i dospeju u neželjene ruke raznih "digitalnih bandita". Osim toga opet važi da ni natprosečni građanin nema pojma kako su kompjuterski (bazirani na hardveru i softveru koji će uvek imati sigurnosnih rupa odnosno bagova) nesigurni. Kontraargumente poput "šta će im moji podaci kad sam nebitan" je vid kratkovide relativizacije je besmisleno komentarisati.

Nameće se zaključak da kompjuterski nadareni komentatori i brojni drugi koji dele. njihovo mišljenje i nisu tako nadareni i precenjuju svoja znanja što je u psihologiji poznato kao vrsta kognitivne pristrasnosti zvane "Daning Krugerov efekat".

Sunce Slobode

pre 2 godine

(Zok1, 27. oktobar 2021 01:53) 

Cashback kod nas postoji ali tek na nekim pumpama i jednom velikom trgovinskom lancu. Maloj prodavnici ne odgovara cashback. Zbog čega bi on bio prinuđen da u kasi ima veću količinu novca od onoga što mu je potrebno? Da bi dao kupcu i novac uz robu? Povećava rizik od pljačke a nema nikakvu stimulaciju od strane karticnih organizacija za tako nešto.

Đorđe

pre 2 godine

Pre desetak godina mi je automat progutao karticu za dizanje sa bankomata, dan pred Novu godinu. Nisam uspeo da podignem platu jer banka više nije radila. Za praznike sam se snašao nekako jer sam pozajmio pare od brata.
Nakon praznika kada sam otišao u banku rekli su mi da mi je stara kartica istekla (važila 2 godine i istekla 30.12.) i da ako hoću novu moram da se odlučim za neki od "paketa" koji koštaju od 100 pa naviše dinara u zavisnosti od toga šta nude.
Rekoh: jel' može nekako bez tih paketa i ostalog? Službenica mi odgovori da mogu, ali da ću onda morati da podižem pare (bez provizije) na šalteru banke i da čekam red.
Pristao sam i dodao: ako Vama ne smeta da Vam pravim gužvu i dižem keš na šalteru, onda ne smeta ni meni.
I tako i dan danas. Plata legne. Poplaćam sve račune online (15 din. po transakciji) i onda ostatak podignem u banci - do zadnjeg dinara.
I dalje ne plaćam nikakvo održavanje i slične gluposti. Odrali su me za kredit i kamate i svaštanešto. Ne dam više ni paru!

Aca

pre 2 godine

@U Srbiji su sve banke od oktobra uvele provizije od bar 15 dinara na svako online placanje. Nema vise nijedne gde je besplatno. Prvo navuku klijente na online banking a onda ih pocnu derati.
(Gospod Bog, 27. oktobar 2021 06:54)
Nije tačno. I dalje dosta banaka ne naplaćuje mada zavisi od paketa. U mojoj banci je u daqe besplatno i plaćam stalno online.

Doki

pre 2 godine

Nije samo u Hrvatskoj, nego je to slučaj svuda po zapadnom svetu. Guraju online plaćanje i cashless society. Ljudi bez komputerskog znanja su na#ebali.

Bravar

pre 2 godine

Ima tu još jedna jako bitna stvar. Države pošto-poto hoće da uvedu cashless society - društvo bez gotovine. Samo kartice. Dosta komentara ovde ima sa “Šta će mi gotovina?, Jeste li čuli za kartice?” Naizgled mnogo lakše ali podrazumeva APSOLUTNU KONTROLU. Gde si platio, šta si kupio, kada, koliko… Kada iz bilo kojih razloga treba da te kazni, jednostavno te isključi. Bez pogovora. Bez ilakvog prava na slobodu i privatnost. Jednom kada krenete na tu stranu nema nazad. Sloboda više nikada neće biti opcija.

DŽordže Orvele ti li si?

Aca

pre 2 godine

@U Srbiji su sve banke od oktobra uvele provizije od bar 15 dinara na svako online placanje. Nema vise nijedne gde je besplatno. Prvo navuku klijente na online banking a onda ih pocnu derati.
(Gospod Bog, 27. oktobar 2021 06:54)
Nije tačno. I dalje dosta banaka ne naplaćuje mada zavisi od paketa. U mojoj banci je u daqe besplatno i plaćam stalno online.

ex

pre 2 godine

Kad se krenulo sa nekontrolisanim stampanjem novca, po zelji banaka, sve ono cime su se one bavile postalo je besmisleno.
Izdavanje cekova, stednja, krediti, bankomati, online, pozajmice, to je sve mucenje za sirote bankare.
Ako bi gradjani dolazili svakog prvog i ubacili im po 10€ nii za sta, uskoro bi im i to postalo mucenje, jer bi neko morao da skuplja, broji, pakuje, a njima je tako mucno od novca.

Pokusajte da odnesete u neku banku kilogram sitnisa i zamolite da vam deponuju na racun! Zaboga, pa to za njih nije novac.

Nismo ih mi juriili da postavljaju automate, njima su rasterecivali salterske sluzbenike dok su se bavili ozbiljnim bankarskim poslovima.
Kako takvi poslovi vise ne postoje, bice uskoro visak i automati i sluzbenici.
Jer, ko zeli da udje u banku i plati 100 din za dobar dan, naknadu za cekove, naknadu za uplatu, naknadu za isplatu, naknadu za upit stanja, naknadu za gasenje racuna, porez na stednju, komicne kamate na stednju, a astronomske na pozajmice, provizije na uplate, provizije na transfer, provizije za menjacke poslove, naknade za utvrdjivanje kreditne sposobnosti, postarinu za izvode, postarinu za opomene, nema kraja njihovim idejama za otimacinu novca.

Vreme je da put novca izmedju poslodavca i zaposlenog zaobidje ove moderne zelenase, bice manje papira, manje nezadovoljstva, manje izgubljenog vremena u redovima po salterima.

A oni, neka se bave malinama, kupinama, neka kopaju, neka smisljaju od cega ce da zive.

veljko

pre 2 godine

Оду сви и подигну целу своју плату, па да видиш како ће брзо вратити банкомате.

Zok1

pre 2 godine

Ne morate da budete kompjuterski ekspert da bi plaćali debitnom ili kreditnom karticom. Sa druge strane, američka istraživanja kažu da ljudi koji plaćaju gotovinom troše manje, u pitanju je psihologija. Što se tiče cena bankarskih usluga, šaltera i bankomata, tu će i tržište verovatno da uradi svoje. Ljudi će birati banke koje imaju bankomate i šaltere u njihovoj blizini. Druga opcija je cash back, prilikom kupovine debitnim karticama u prodavnici podignete nešto gotovine. Npr, račun je 50 evra, vi platite 70 i dobijete 20 nazad. To u osnovi odgovara svima, prodavnica vas stimuliše da plaćate debitnom karticom koja je jeftinija i oslobađa se gotovine, a vi ne morate da idete na šalter ili automat.

Gospod Bog

pre 2 godine

U Srbiji su sve banke od oktobra uvele provizije od bar 15 dinara na svako online placanje. Nema vise nijedne gde je besplatno. Prvo navuku klijente na online banking a onda ih pocnu derati.

Đorđe

pre 2 godine

Pre desetak godina mi je automat progutao karticu za dizanje sa bankomata, dan pred Novu godinu. Nisam uspeo da podignem platu jer banka više nije radila. Za praznike sam se snašao nekako jer sam pozajmio pare od brata.
Nakon praznika kada sam otišao u banku rekli su mi da mi je stara kartica istekla (važila 2 godine i istekla 30.12.) i da ako hoću novu moram da se odlučim za neki od "paketa" koji koštaju od 100 pa naviše dinara u zavisnosti od toga šta nude.
Rekoh: jel' može nekako bez tih paketa i ostalog? Službenica mi odgovori da mogu, ali da ću onda morati da podižem pare (bez provizije) na šalteru banke i da čekam red.
Pristao sam i dodao: ako Vama ne smeta da Vam pravim gužvu i dižem keš na šalteru, onda ne smeta ni meni.
I tako i dan danas. Plata legne. Poplaćam sve račune online (15 din. po transakciji) i onda ostatak podignem u banci - do zadnjeg dinara.
I dalje ne plaćam nikakvo održavanje i slične gluposti. Odrali su me za kredit i kamate i svaštanešto. Ne dam više ni paru!

breddit

pre 2 godine

Komentar za @Doki i sve ostale koji misle da su napredni i posebno kompjuterski nadareni jer koriste bezgotovinsko plaćanje.

Problemi sa bezgotovinskim plaćanjem su brojni. Najčešću par njih.

Najveći problem sa bezgotovinskim plaćanjem nije onaj očigledni, da nije svugde dostupno, već što potrošači nemaju proporcionalni osećaj "bola" prema iznosu koje plaćaju karticom - bilo u prodavnici ili onlajn. Ovo je kroz različite eksperimente dokazano u double-blind naučnim istraživanjima. U prevodu, kada plaćate bezgotovinski, više se troši i tako postajete veća ste ovca za šišanje, nego kada morate da prvo podignete pa posle izbrojite odgovarajući iznos.

Jeste, u zemljama poput Švedske je plaćanje karticom znatno rasprostranjenije od plaćanja gotovinom i - da, švedsko društvo je barem iz pomenutog razloga uspešno pretvoreno u potrošačko. Realno pojma nemaju tačno zašto jer ova saznanja nema ni natprosečno informisani stanovnik, što govorim iz razgovora za brojnim fakultetski obrazovnim ljudima, od kojih su neki i naučnici, samo nisu iz oblasti ekonomsko-psiholoških istraživanja.

Sledeći problem za bezgotovinskim plaćanjem jeste da postoji digitalni trag svake transakcije obavljene na taj način. Banke mogu ove podatke da koriste (šatro u svrhe "poboljšanja usluga") bez eksplicitnog pristanka svojih korisnika posledica odnosno bez kompenzacije svojim korisnicima i to je slučaj u mnogim zemljama, a to svakako važi i u Srbiji. Postoje i drugi problemi sa digitalnim zapisom vaših transakcija - počev od toga da i Država može da dobije pristup ovim podacima i da vas prati (možda ne proaktivno već reaktivno, npr. ko je sve imao finansijske transakcije sa nekom Đilasovom firmom). Stoga je u vašem interesu da minimizujete svoj digitalni trag u današnjem svetu (tzv. štedljivost podataka), jer nikada ne znate gde će i kada da neželjeno procure vaši podaci i dospeju u neželjene ruke raznih "digitalnih bandita". Osim toga opet važi da ni natprosečni građanin nema pojma kako su kompjuterski (bazirani na hardveru i softveru koji će uvek imati sigurnosnih rupa odnosno bagova) nesigurni. Kontraargumente poput "šta će im moji podaci kad sam nebitan" je vid kratkovide relativizacije je besmisleno komentarisati.

Nameće se zaključak da kompjuterski nadareni komentatori i brojni drugi koji dele. njihovo mišljenje i nisu tako nadareni i precenjuju svoja znanja što je u psihologiji poznato kao vrsta kognitivne pristrasnosti zvane "Daning Krugerov efekat".

Sunce Slobode

pre 2 godine

Zasto bi podizali novac na salteru kad mogu da kupuju karticom? Sta ce im gotovina?
(Dan, 26. oktobar 2021 22:59) 

Možda zato što trafika ne prima kartice, a trebaju mi cigare. Možda zato što mi vulkanizer ne prima kartice, a moram da stavim zimske gume. Možda zato što na tezgi ne primaju kartice, a treba mi luk. Možda zato što volim da imam keš u džepu bez obzira što imam i karticu.

Sunce Slobode

pre 2 godine

(Zok1, 27. oktobar 2021 01:53) 

Cashback kod nas postoji ali tek na nekim pumpama i jednom velikom trgovinskom lancu. Maloj prodavnici ne odgovara cashback. Zbog čega bi on bio prinuđen da u kasi ima veću količinu novca od onoga što mu je potrebno? Da bi dao kupcu i novac uz robu? Povećava rizik od pljačke a nema nikakvu stimulaciju od strane karticnih organizacija za tako nešto.