Subota, 18.11.2017.

14:28

Iskopali smo naše crveno zlato - šibicom na maline

Najveći plantažeri u kuršumlijskim selima zbog niskih cena maline i kupine uništavaju svoje plantaže, vade, spaljuju i preoravaju višegodinje zasade.

Izvor: Beta

Iskopali smo naše crveno zlato - šibicom na maline IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

17 Komentari

Sortiraj po:

Njujorcanin

pre 6 godina

Glupost srpskog seljaka. Na Zapadu se seljak bavi naukom, robotima I cime sve ne, stotinama godina unapredjuje pristup i rad . U Srbiji kao da otvara magazu, kuka na drzavu sto je lenj I neznalica I hteo bi da zaradi u jednoj sezoni sve, a da ne radi nista. Sto se mene tice, cupajte, ionako jedem banane I ananas, maline su em skupe, em nevaljaju nista, jer ste ih vi unistili, srpski malogradjanski seljaci. Da ste bogdom pravi seljaci, bilo bi vajde od vas.

fasader

pre 6 godina

Otkupljivacima, monopolistima, vlast je dozvolila da SAMO preko njih moze da ide otkup. Zabranila je direktnu pogodbu proizvodjaca i kupca. Zasto je to tako, ministarstvo zna, i nece da menja, a to je verovatno stoga sto ima bolji i isplativiji plan da Srbija proizvodi klinove za klin corbu.

zzz

pre 6 godina

cena ce biti sigurno veca , posle cupanja zasada... ako ne pocupaju, isto kao pretprosle, prosle i ove... radih privatno slozene poslove, jeftino naplacivao , posla koliko hoces, zarada labava... mira nikad, zovu za svaku sitnicu, a ja da budem fer trpim, odgovaram na svaki poziv... onda resim da povisim cenu, posla manje a para vise... vise ne zovu za svaku sitnicu, vec za ozbiljnije stvari koje se bolje naplate... ja radim manje , imam vremena , a novca vise i to je to... tako ce i ovi, pola pocupaj onda moze da bude jedne godine dok se ispucaju zalihe, sledece ce moliti da im prodaju... ipak preprodavci imaju najvecu korist uz najmanje rada...

Superhik

pre 6 godina

U stranim samoposlugama najbolju cenu postizu spanske,holandske(?),cileanske sirove maline u malim pakovanjima,sa sertifikatom,masinski brane,najboljeg sortimenta.Rucno brane,raznih sorata i velikih pakovanja su smrznute maline iz Srbije,Bosne,Poljske i jos nekih zemalja koje su neuporedivo jevtinije,mada i dalje mnogo skuplje od otkupne cene.Te su maline one ciji plasman ovisi o berzi,politici,hladnjacarima,ponudi i proslogodisnjim zalihama-nase maline!Sirove maline imaju mnogo kraci i sigurniji put do skupljeg trzista,ali treba zadovoljiti proizvodne i higijensko tehnicke uslove!

bivši beograđanin

pre 6 godina

Na zapadu se hiljade (da, da, hiljade) malih proizvođača udružuju u kooperative, recimo Melinda iz Trenta ima oko 20.000 hektara kooperativu, a prosek površine po vlasniku je izmedju 2 i 3 hektara i vi mislite da možete da konkurišete bilo kome sa bilo čim sto proizvodite, a jedini kvalitet koji imate je isključivo od Boga dat? Ma, dajte, neozbiljni ste da ne upotrebim jaču reč. Sujeta, zavist, a inat najviše ce nas uništiti. Samo treba da prekopiramo ono sto već postoji, ali mi imamo naprednije ideje.

Ivan J

pre 6 godina

Problem su nakupci, veliki hladnjacati, koji diktiraju nisku cenu, a cine ih najvise partijski sluzbenici. Zato je drzava smiskeno unistila zadrugu. Ne isplati se Nemcu da salje ceo voz za pola vagona voca. Da ima dobrih zadruga isplatilo bi mu se i peske da ih nosi.

I sledeci bitan problem je sto izvozimo samo sirovinu a ne gotov proizvod. Nek se udruze mlekari iz 3 susedna sela i otvore mini mlekaru uz minimalna ulaganja. Neka se udruze malinari iz 3 sela i sami naprave svojh hladnjacu ili postrojenje za preradu u sok. Gotov proizvod moze da se lageruje. Ako nenas kome da ga prodas on moze i godinu dana da se lageruhe. Prodaj ga na zimu po visoj ceni. Gotov proizvod daleko vece prihode donosi. Tesko jedan seljak to moze sam, ali kada se celo selo udruzi, posteni kladifikuje svaku sirovinu, napravi gotov proizvid i kasnije podeli profit po klasi sirovine, kolicini i rabatu, daleko se lepse moze ziveti.

Због државе сечем себи... ногу

pre 6 godina

Код нас се све ради стихијски. Видео од комшије да је посадио киви - и он сади. Комшија посадио јагоде - и он сади. Комшија сади малину - и он сади. После се чуди што је цена мала, некада никаква.
Питаш га јел има задругу? Нема.
Јел члан задруге (не партије или недајбоже библиотеке)? Није и никада неће бити (мада за партију и није искључено).
Јел послао земљшите на анализу? Није, не треба му то, земља "рађа мушку децу".
Јел звао агронома? Јесте, `61, нека деца дошла на праксу.
Јел има дневник рада? "Шта је то?!"
Јел користи средства НСЗ или општине? "Све су то лопови."
Јел можда аплицирао са неким пројектом код страних донатора? "Јесу то они ЛГБТ што се шетају по Београду уместо да копају њиве?"
Јел за 20 година бављења воћарством направио ХЛАДЊАЧУ (циглу по циглу, за 20 година би је направио од блата!) - "То ДРЖАВА ДА МИ НАПРАВИ!!!"

Који му је одговор ако не добије добру цену? Вади саднице (лешник, малина, грожђе, купина итд) - држава је лоповска, он је незаштићен, сада је показао држави зубе.

А знате које је решење (не само малинара)?
1. Пре садње урадити анализу ТРЖИШТА, па онда земљшита
2. Звати агронома или агротехничара да провери све пре почетка посла
3. Удружите се са другим воћарима у задругу, постати правно лице
4. Направити задружну хладњачу
5. Конкурисати код разних министарстава, општине и донатора за пројекте
6. У случају да година побаци, имати резервни план
7. Оканути се флајке, коцке, туђих жена, кафане и телевизора

neko

pre 6 godina

Problem sa svim vocem je taj sto ne moze cena uvek biti visoka i ne moze uvek biti u plusu covek. Problem je trziste jer kada ima potreba(visoka cena) za jednom kulturom masovno se ona sadi pa se onda u nekom trenutku pojave velike kolicine te kulture sto obara cenu. Sa vocem valja biti obazriv, ne zaletati se ni ako ste u plusu ali ni ocajavati ako ste u minusu jer se te stvari okrecu. Ako je 3godine uzastopno cena voca koje gajite velika, nemojte sav novac potrositi. Ostavite na stranu jer ce doci godina-dve ili mozda i tri da budete u minusu a valja se ziveti. Cupanje maline je greska jer ce ona mozda vec sledece godine biti dobro placena.

Живчан_неки_лик

pre 6 godina

Не би требали да ваде. Сачекајте следећу годину и ако се понови ова, онда то урадите. Имате најбољу сорту малине за којом је потражња увек. Овде је лоша сорта (полана и полка) кварила цену осталим сортама, јер су власници желели инстант зараду одмах по садњи а то тако једноставно не иде, ма који год посао да је у питању.

mrcivoje

pre 6 godina

Razumem ljude...ali greska je unistavati stare nasade. Naredna godina mora biti bolja. To me podseca na onaj vic...video covek da ga zena vara sa komsijom pa iz protesta sebi odsekao....

Због државе сечем себи... ногу

pre 6 godina

Код нас се све ради стихијски. Видео од комшије да је посадио киви - и он сади. Комшија посадио јагоде - и он сади. Комшија сади малину - и он сади. После се чуди што је цена мала, некада никаква.
Питаш га јел има задругу? Нема.
Јел члан задруге (не партије или недајбоже библиотеке)? Није и никада неће бити (мада за партију и није искључено).
Јел послао земљшите на анализу? Није, не треба му то, земља "рађа мушку децу".
Јел звао агронома? Јесте, `61, нека деца дошла на праксу.
Јел има дневник рада? "Шта је то?!"
Јел користи средства НСЗ или општине? "Све су то лопови."
Јел можда аплицирао са неким пројектом код страних донатора? "Јесу то они ЛГБТ што се шетају по Београду уместо да копају њиве?"
Јел за 20 година бављења воћарством направио ХЛАДЊАЧУ (циглу по циглу, за 20 година би је направио од блата!) - "То ДРЖАВА ДА МИ НАПРАВИ!!!"

Који му је одговор ако не добије добру цену? Вади саднице (лешник, малина, грожђе, купина итд) - држава је лоповска, он је незаштићен, сада је показао држави зубе.

А знате које је решење (не само малинара)?
1. Пре садње урадити анализу ТРЖИШТА, па онда земљшита
2. Звати агронома или агротехничара да провери све пре почетка посла
3. Удружите се са другим воћарима у задругу, постати правно лице
4. Направити задружну хладњачу
5. Конкурисати код разних министарстава, општине и донатора за пројекте
6. У случају да година побаци, имати резервни план
7. Оканути се флајке, коцке, туђих жена, кафане и телевизора

mrcivoje

pre 6 godina

Razumem ljude...ali greska je unistavati stare nasade. Naredna godina mora biti bolja. To me podseca na onaj vic...video covek da ga zena vara sa komsijom pa iz protesta sebi odsekao....

Живчан_неки_лик

pre 6 godina

Не би требали да ваде. Сачекајте следећу годину и ако се понови ова, онда то урадите. Имате најбољу сорту малине за којом је потражња увек. Овде је лоша сорта (полана и полка) кварила цену осталим сортама, јер су власници желели инстант зараду одмах по садњи а то тако једноставно не иде, ма који год посао да је у питању.

neko

pre 6 godina

Problem sa svim vocem je taj sto ne moze cena uvek biti visoka i ne moze uvek biti u plusu covek. Problem je trziste jer kada ima potreba(visoka cena) za jednom kulturom masovno se ona sadi pa se onda u nekom trenutku pojave velike kolicine te kulture sto obara cenu. Sa vocem valja biti obazriv, ne zaletati se ni ako ste u plusu ali ni ocajavati ako ste u minusu jer se te stvari okrecu. Ako je 3godine uzastopno cena voca koje gajite velika, nemojte sav novac potrositi. Ostavite na stranu jer ce doci godina-dve ili mozda i tri da budete u minusu a valja se ziveti. Cupanje maline je greska jer ce ona mozda vec sledece godine biti dobro placena.

Ivan J

pre 6 godina

Problem su nakupci, veliki hladnjacati, koji diktiraju nisku cenu, a cine ih najvise partijski sluzbenici. Zato je drzava smiskeno unistila zadrugu. Ne isplati se Nemcu da salje ceo voz za pola vagona voca. Da ima dobrih zadruga isplatilo bi mu se i peske da ih nosi.

I sledeci bitan problem je sto izvozimo samo sirovinu a ne gotov proizvod. Nek se udruze mlekari iz 3 susedna sela i otvore mini mlekaru uz minimalna ulaganja. Neka se udruze malinari iz 3 sela i sami naprave svojh hladnjacu ili postrojenje za preradu u sok. Gotov proizvod moze da se lageruje. Ako nenas kome da ga prodas on moze i godinu dana da se lageruhe. Prodaj ga na zimu po visoj ceni. Gotov proizvod daleko vece prihode donosi. Tesko jedan seljak to moze sam, ali kada se celo selo udruzi, posteni kladifikuje svaku sirovinu, napravi gotov proizvid i kasnije podeli profit po klasi sirovine, kolicini i rabatu, daleko se lepse moze ziveti.

bivši beograđanin

pre 6 godina

Na zapadu se hiljade (da, da, hiljade) malih proizvođača udružuju u kooperative, recimo Melinda iz Trenta ima oko 20.000 hektara kooperativu, a prosek površine po vlasniku je izmedju 2 i 3 hektara i vi mislite da možete da konkurišete bilo kome sa bilo čim sto proizvodite, a jedini kvalitet koji imate je isključivo od Boga dat? Ma, dajte, neozbiljni ste da ne upotrebim jaču reč. Sujeta, zavist, a inat najviše ce nas uništiti. Samo treba da prekopiramo ono sto već postoji, ali mi imamo naprednije ideje.

zzz

pre 6 godina

cena ce biti sigurno veca , posle cupanja zasada... ako ne pocupaju, isto kao pretprosle, prosle i ove... radih privatno slozene poslove, jeftino naplacivao , posla koliko hoces, zarada labava... mira nikad, zovu za svaku sitnicu, a ja da budem fer trpim, odgovaram na svaki poziv... onda resim da povisim cenu, posla manje a para vise... vise ne zovu za svaku sitnicu, vec za ozbiljnije stvari koje se bolje naplate... ja radim manje , imam vremena , a novca vise i to je to... tako ce i ovi, pola pocupaj onda moze da bude jedne godine dok se ispucaju zalihe, sledece ce moliti da im prodaju... ipak preprodavci imaju najvecu korist uz najmanje rada...

Superhik

pre 6 godina

U stranim samoposlugama najbolju cenu postizu spanske,holandske(?),cileanske sirove maline u malim pakovanjima,sa sertifikatom,masinski brane,najboljeg sortimenta.Rucno brane,raznih sorata i velikih pakovanja su smrznute maline iz Srbije,Bosne,Poljske i jos nekih zemalja koje su neuporedivo jevtinije,mada i dalje mnogo skuplje od otkupne cene.Te su maline one ciji plasman ovisi o berzi,politici,hladnjacarima,ponudi i proslogodisnjim zalihama-nase maline!Sirove maline imaju mnogo kraci i sigurniji put do skupljeg trzista,ali treba zadovoljiti proizvodne i higijensko tehnicke uslove!

fasader

pre 6 godina

Otkupljivacima, monopolistima, vlast je dozvolila da SAMO preko njih moze da ide otkup. Zabranila je direktnu pogodbu proizvodjaca i kupca. Zasto je to tako, ministarstvo zna, i nece da menja, a to je verovatno stoga sto ima bolji i isplativiji plan da Srbija proizvodi klinove za klin corbu.

Njujorcanin

pre 6 godina

Glupost srpskog seljaka. Na Zapadu se seljak bavi naukom, robotima I cime sve ne, stotinama godina unapredjuje pristup i rad . U Srbiji kao da otvara magazu, kuka na drzavu sto je lenj I neznalica I hteo bi da zaradi u jednoj sezoni sve, a da ne radi nista. Sto se mene tice, cupajte, ionako jedem banane I ananas, maline su em skupe, em nevaljaju nista, jer ste ih vi unistili, srpski malogradjanski seljaci. Da ste bogdom pravi seljaci, bilo bi vajde od vas.

Због државе сечем себи... ногу

pre 6 godina

Код нас се све ради стихијски. Видео од комшије да је посадио киви - и он сади. Комшија посадио јагоде - и он сади. Комшија сади малину - и он сади. После се чуди што је цена мала, некада никаква.
Питаш га јел има задругу? Нема.
Јел члан задруге (не партије или недајбоже библиотеке)? Није и никада неће бити (мада за партију и није искључено).
Јел послао земљшите на анализу? Није, не треба му то, земља "рађа мушку децу".
Јел звао агронома? Јесте, `61, нека деца дошла на праксу.
Јел има дневник рада? "Шта је то?!"
Јел користи средства НСЗ или општине? "Све су то лопови."
Јел можда аплицирао са неким пројектом код страних донатора? "Јесу то они ЛГБТ што се шетају по Београду уместо да копају њиве?"
Јел за 20 година бављења воћарством направио ХЛАДЊАЧУ (циглу по циглу, за 20 година би је направио од блата!) - "То ДРЖАВА ДА МИ НАПРАВИ!!!"

Који му је одговор ако не добије добру цену? Вади саднице (лешник, малина, грожђе, купина итд) - држава је лоповска, он је незаштићен, сада је показао држави зубе.

А знате које је решење (не само малинара)?
1. Пре садње урадити анализу ТРЖИШТА, па онда земљшита
2. Звати агронома или агротехничара да провери све пре почетка посла
3. Удружите се са другим воћарима у задругу, постати правно лице
4. Направити задружну хладњачу
5. Конкурисати код разних министарстава, општине и донатора за пројекте
6. У случају да година побаци, имати резервни план
7. Оканути се флајке, коцке, туђих жена, кафане и телевизора

Njujorcanin

pre 6 godina

Glupost srpskog seljaka. Na Zapadu se seljak bavi naukom, robotima I cime sve ne, stotinama godina unapredjuje pristup i rad . U Srbiji kao da otvara magazu, kuka na drzavu sto je lenj I neznalica I hteo bi da zaradi u jednoj sezoni sve, a da ne radi nista. Sto se mene tice, cupajte, ionako jedem banane I ananas, maline su em skupe, em nevaljaju nista, jer ste ih vi unistili, srpski malogradjanski seljaci. Da ste bogdom pravi seljaci, bilo bi vajde od vas.

mrcivoje

pre 6 godina

Razumem ljude...ali greska je unistavati stare nasade. Naredna godina mora biti bolja. To me podseca na onaj vic...video covek da ga zena vara sa komsijom pa iz protesta sebi odsekao....

Живчан_неки_лик

pre 6 godina

Не би требали да ваде. Сачекајте следећу годину и ако се понови ова, онда то урадите. Имате најбољу сорту малине за којом је потражња увек. Овде је лоша сорта (полана и полка) кварила цену осталим сортама, јер су власници желели инстант зараду одмах по садњи а то тако једноставно не иде, ма који год посао да је у питању.

neko

pre 6 godina

Problem sa svim vocem je taj sto ne moze cena uvek biti visoka i ne moze uvek biti u plusu covek. Problem je trziste jer kada ima potreba(visoka cena) za jednom kulturom masovno se ona sadi pa se onda u nekom trenutku pojave velike kolicine te kulture sto obara cenu. Sa vocem valja biti obazriv, ne zaletati se ni ako ste u plusu ali ni ocajavati ako ste u minusu jer se te stvari okrecu. Ako je 3godine uzastopno cena voca koje gajite velika, nemojte sav novac potrositi. Ostavite na stranu jer ce doci godina-dve ili mozda i tri da budete u minusu a valja se ziveti. Cupanje maline je greska jer ce ona mozda vec sledece godine biti dobro placena.

bivši beograđanin

pre 6 godina

Na zapadu se hiljade (da, da, hiljade) malih proizvođača udružuju u kooperative, recimo Melinda iz Trenta ima oko 20.000 hektara kooperativu, a prosek površine po vlasniku je izmedju 2 i 3 hektara i vi mislite da možete da konkurišete bilo kome sa bilo čim sto proizvodite, a jedini kvalitet koji imate je isključivo od Boga dat? Ma, dajte, neozbiljni ste da ne upotrebim jaču reč. Sujeta, zavist, a inat najviše ce nas uništiti. Samo treba da prekopiramo ono sto već postoji, ali mi imamo naprednije ideje.

Ivan J

pre 6 godina

Problem su nakupci, veliki hladnjacati, koji diktiraju nisku cenu, a cine ih najvise partijski sluzbenici. Zato je drzava smiskeno unistila zadrugu. Ne isplati se Nemcu da salje ceo voz za pola vagona voca. Da ima dobrih zadruga isplatilo bi mu se i peske da ih nosi.

I sledeci bitan problem je sto izvozimo samo sirovinu a ne gotov proizvod. Nek se udruze mlekari iz 3 susedna sela i otvore mini mlekaru uz minimalna ulaganja. Neka se udruze malinari iz 3 sela i sami naprave svojh hladnjacu ili postrojenje za preradu u sok. Gotov proizvod moze da se lageruje. Ako nenas kome da ga prodas on moze i godinu dana da se lageruhe. Prodaj ga na zimu po visoj ceni. Gotov proizvod daleko vece prihode donosi. Tesko jedan seljak to moze sam, ali kada se celo selo udruzi, posteni kladifikuje svaku sirovinu, napravi gotov proizvid i kasnije podeli profit po klasi sirovine, kolicini i rabatu, daleko se lepse moze ziveti.

Superhik

pre 6 godina

U stranim samoposlugama najbolju cenu postizu spanske,holandske(?),cileanske sirove maline u malim pakovanjima,sa sertifikatom,masinski brane,najboljeg sortimenta.Rucno brane,raznih sorata i velikih pakovanja su smrznute maline iz Srbije,Bosne,Poljske i jos nekih zemalja koje su neuporedivo jevtinije,mada i dalje mnogo skuplje od otkupne cene.Te su maline one ciji plasman ovisi o berzi,politici,hladnjacarima,ponudi i proslogodisnjim zalihama-nase maline!Sirove maline imaju mnogo kraci i sigurniji put do skupljeg trzista,ali treba zadovoljiti proizvodne i higijensko tehnicke uslove!

fasader

pre 6 godina

Otkupljivacima, monopolistima, vlast je dozvolila da SAMO preko njih moze da ide otkup. Zabranila je direktnu pogodbu proizvodjaca i kupca. Zasto je to tako, ministarstvo zna, i nece da menja, a to je verovatno stoga sto ima bolji i isplativiji plan da Srbija proizvodi klinove za klin corbu.

zzz

pre 6 godina

cena ce biti sigurno veca , posle cupanja zasada... ako ne pocupaju, isto kao pretprosle, prosle i ove... radih privatno slozene poslove, jeftino naplacivao , posla koliko hoces, zarada labava... mira nikad, zovu za svaku sitnicu, a ja da budem fer trpim, odgovaram na svaki poziv... onda resim da povisim cenu, posla manje a para vise... vise ne zovu za svaku sitnicu, vec za ozbiljnije stvari koje se bolje naplate... ja radim manje , imam vremena , a novca vise i to je to... tako ce i ovi, pola pocupaj onda moze da bude jedne godine dok se ispucaju zalihe, sledece ce moliti da im prodaju... ipak preprodavci imaju najvecu korist uz najmanje rada...