Sreda, 17.02.2016.

18:50

Sve nove zgrade moraju imati krov "od biljaka"

Nedavno usvojen zakon u Francuskoj propisuje da svi novi objekti koji su izgrađeni u komercijalnim zonama budu delimično pokriven biljkama ili solarnim panelima

Izvor: B92

Sve nove zgrade moraju imati krov "od biljaka" IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

42 Komentari

Sortiraj po:

Ccc

pre 8 godina

Prvo porušiti one divlje penthause po zgradama, i dovesti malo antene i kablove u red pa tek onda pricati o zelenim krovovima, inace, ovo vidim kao autoput, neki mega giga ekoloski jeftini kredit, uvalice nam skupu EU uvoznu hidroizolaciju i to je to...Sa druge strane, treba pustiti stanare da sami odlučuju sta hoće, a ne da in neko nešto naredjuje, npr. Po meni je bolja solucija 30cm stiropora i limeni krov...

anna

pre 8 godina

http://www.stefanoboeriarchitetti.net/en/portfolios/bosco-verticale/
Kao soliteri proglašeni najlepšim na vestu. Milano, vertikalna šuma.

sve je to lepo, ali....

pre 8 godina

Sve je to lepo, al šta sa ravnim krovom nakon 20-tak godina kad počne da prokišnjava? Ko će onda da snosi troškove popravke? Država ili vlasnici stanova.

Lemi

pre 8 godina

Imam kucu u redu sa ravnim krovom i vegetacijom. Leti kad je bas, bas vruce, vruce je i kod mene u spavacoj sobi. No znatno manje vruce nego kod prijatelja koji ima klasican korov. Pricam o njegovom prvom spratu. U njegovom potkrovlju je situacija jos toplija, tamo je leti pakao. Naravno u vazduhu uvek lebdi pitalica koliko takav krov traje tj posle koliko godina mora da se renovira.

brana

pre 8 godina

A ptice ce da se potrude za djubrenje okoline,ponajvise automobila.Ravan krov sa zemljom koja pije vodu?Milina za stanare poslednjeg sprata.Naravno da postoje izolacioni materijali kao za bazene i naravno da se zemlja stavlja u saće kako ne bi biljke trulile i kako bi ta zemlja disala ali sve to ima kratak rok.Majstoru kazu 30 godina a realnost je 7-10.Skupa zabava a uzgred ako se ne uradi kako treba jos je skuplja.

dijaspora

pre 8 godina

Gde smo mi od svega ovoga...
(Ime moje, 17. februar 2016 20:29)

GDE??? Pa na svakoj terasi je po neko cvece, neko zelenilo. Uvek se odusevim kad idem kuci, keva zivi u centru Beograda, u prizemlju. Napravila je basticu na betonu ispred zgrade da je milina gledati. Sve u saksijama. Kad idem svetogorskom, svaki put stanem i blejim u zgradu koja na krovu ima bukvalno zasadjenu sumu. Divota.

Nikola

pre 8 godina

Ovo postoji dugo, ali zahteva savesne i obučene ljude da to izvedu što u Srbiji ne postoji. Kod nas su ravni krovovi na losem glasu kao nepouzdani i skupi za odrzavanje, ali to nije do tehnologije njihove izrade nego do bahatosti i nepoštenja naših ljudi.

gojko

pre 8 godina

Čovek u Sremskoj Mitrovici počeo da zida zgradu još 2008 godine,prodao stanove i lokale u izgradnji i kad je sve prodao napustio gradnju.I dan danas to ruglo od zgrade stoji u centru grada obraslo u šipražje zeleni se ko botanička bašta.

Probitite se

pre 8 godina

@MIka: Gde to kosta travnjak ko cela zgrada? Ti ozbiljno mislis da bi oni takve zgrade gradili da je jako skupo?
Zagadjenje kosta puno posto utice negativno na zdravlje u mnogim gradovima nemaju zelene krovove ali puno parkova i trave.
Zbog navedenog u tekstu.
Kod nas je uzas ,taj BG je samo beton i sivo, prljavo pa cak u Tirani su zgrade ofarbane u lepe boje...sramota.

Area 51

pre 8 godina

Neki pisu da stanari to moraju da odrzavaju pa sta ste vi mislili da se samo od sebe odrzava.
Kod nas niko nece nista da odrzava zato se fasade raspadaju i sve se uostalom raspada.

misa

pre 8 godina

Sa zelenim krovovima su valjda prvi počeli skandinavci, i Hundertwasser naravno. A i Patrick Blanc od 1980. pravi vertikalne vrtove ... E, ali pravo iznenađenje je katun Štedim, od Rožaja prema Kosovu.

Vlada

pre 8 godina

Dakle neverovatno koliko se svi u sve razumeju! Draga gospodo, otkucajte u Google pojam "gren roof" i videćete da je ta priča odavno u toku u dosta zemalja. Naravno da se trebalo pozabaviti problemima izolacije, održavanja, statike, irigacije i sa još mnogo stvari, ali onaj ko se bavi ovim, stručnjak, zna odgovore. Ne mrzi i ne negira sve, već istražuje, radi i nadje rešenje.

Apropo cene, zeleni krov manje košta, tj ako je dobro urađen štedi (energiju prvenstveno, a zatim i posredno manje troškove lečenja ljudi jer meliorise - popravlja životnu sredinu). Uostalom, veoma veliki broj ekonomista, inženjera relevantnih struka je učestvovao u studijama koje to dokazuju.

I na kraju, kod nas postoji itekako struka koja zna kako se to radi - zove se pejzažna arhitekture (ono što mnogi pogrešni zovu hortikultura). Postoje dva fakulteta u Srbiji koja obrazuju stručnjake iz te oblasti. Jedino, ne mogu bas da dodju do izražaja od onih koji sve znaju, a knjigu u životu pročitali nisu.

Bio bih jako zahvalan redakciji da objavi komentar.

Nenad Lukic

pre 8 godina

Vidim dosta komentara koji su izazvani strahom kao posledicom neznanja.
Zeleni krov moze da bude kako na ravnom tako i na kosom krovu, nije tesko naci fotografije na internetu - kad se hoce. Postoje i vertikalne baste koje se kace na uspravne zidove, takodje lako za nalazenje u internetu.
Odrzavanje takvih krovova je minimalno i zavisi od seduma koji se izabere. Mozete izabrati takvo rastinje koje ne zahteva zalivanje sa vase strane uopste, osim ako ne udari susa od 6 meseci.
Postoji 2 vrste takvih objekata, za postojece krovove koji verovatno ne mogu da izdrze debljinu podloge od zemlje od 20-akcm pa se stavljaju podloge od 7cm, po takvom korvu se ne setate. Ako se zgrada projektuje "od nule" sa takvim krovom, onda je moguce koristiti ga za setnju ili sta vec hocete.
Takav krov je spas za ljude na pred i poslednjim spratovima jer smanjuje letnju temperaturu za dobrih 7-10 stepeni (oko +/-80% zagrevanja zgrade/kuce ide preko krova), isto tako zimi sprecava odlazak toplote kroz krov (sve ovo dokazano mnogobrojnim naucnim istrazivanjima).
Neko je pomenuo gustere i bube, na putu do takvog krova ce sigurno prvo uci kod vas.
Trenutno je to skup sport kod nas, 1KVM kosta od 65 do 90e sa PDV-om.
Ono da estetski ulepsavaju zgradu i dizu joj cenu je malo preterano posto moze da se vidi samo sa sprata koji je iznad takvog krova ili iz aviona.

gradinar

pre 8 godina

Može zeleni krov da bude skup ali ne mora...
Postoje tzv. intenzivni i ekstenzivni krovni vrtovi.
Ekstenzivni se prave od biljaka otpornih na sušu, na vrlo malom sloju supstrata, dugotrajni su i jeftini. Oni imaju samo estetsku i mikroklimatsku funkciju.
Intenzivni zeleni krovovi mora da se održavaju, sadi se i drveće, mogu da služe i za neke oblike rekreacije. Oni nisu isto što i park na zemlji, mora da se radi racionalno i znalački pa ni oni ne mora da budu ekstremno skupi.
Ovi koji misle da to kod nas ne može, varaju se. Čim ljudi shvate prednosti, to će naći svoju primenu. Npr. preko 80% površine opštine Vračar u BG je zabetonirano, dakle sva kišnica ode odmah u kanalizaciju, temperaturni ekstremi su ogromni...
To je budućnost pretrpanih gradova, jer zdravu, prirodnu hladovinu ne može da zameni ni jedan klima uređaj.

DrMrakic

pre 8 godina

To vec odavno postoji i u Pragu, sve nove zgrade imaju firmu koja im održava zelenilo, park ili igralište oko zgrade, takodje i zelen na krovu. Krovovi su ravni, ali se posle, najčešce polistirenom, uradi nagib od 2 ili 3 posto. Na tu termoizolaciju se lepi ili polaže hidroizolacija, tako da sva voda otiče do najniže tačke gde se nalazi slivnik a dalje u rezervoare koji su negde u podrumu ili pored zgrade. Odatle se uz pomoc pumpi i prskalica vraca na krov u toku leta kad ima manje padavina. Još je važno da zemlja na krovu služi i da pritisne polistiren da ne bi odleteo u slučaju snažnog vetra. Još se za projekt zeleni krov dobiju neke grdne pare od EU.

MIka

pre 8 godina

Iz iskustva: travnjaci na krovovima služe da krov košta kao pola zgrade a održavanje još toliko. Ah da , zamalo da zaboravim : rok trajanja 10 godina, posle se skida komplet krov pa radi jovo nanovo. Francuzi su poznati kao fušerske arhitekte.

Bez igračica

pre 8 godina

Poenta je da ako je doslo do toga da zelenilo ide na krovove onda ozbiljno nesto nije u redu sa mestom u kom se zivi na prvom mestu, bez obzira koliko podrzavao urbanu gerilu. Ovo pisem kao svedok propadanja ideje Blokova na NBG, koliko zbog nestručnih, bahatih toliko zbog letargicnih.
Parkovima je mesto na zemlji, a ne da se prodaje prica o Amazoniji na krovu. Treba da branimo parkove dok ih imamo na zemlji po svaku cenu, a ne da idemo na krov.

Ccc

pre 8 godina

Solarni paneli i kolektori su odlično rešenje, ali jednostavno trava i ravni krovovi generalno su za mene najgore moguće rešenje ikada, zahteva ogromna ulaganja u hidroizolaciju, održavanje je preskupo, i jednostavno nema dug vek trajanja, kada procuri nikada se ne moze popraviti, niti locirati gde curi...

Altogether Andrews

pre 8 godina

@ svima
Jeste ja sam učio iz knjiga pisanih rukom u doba Vizantije
pa nisam čuo za nove tehnologije i materijale.
Suština mog komentara nije da li je ovo izvodljivo već
koliko košta tj. da li dobitak opravdava visinu ulaganja.

audi 5cyl

pre 8 godina

Igrom slučaja sam posetio nekoliko zelenih krovova u Fr kao deo jednog projekta na kojem sam učestvovao. Održavanje je takvo da je većina kompanija i zaboravila da ima zelenilo na krovu, a korišćene vrste biljaka su uglavnom dobro adaptirane na uslove suše, Sedum, Alium i slični rodovi. Jako je lepo kada nekoliko vrsta Sedum-a cveta u isto vreme.

Inače su ovi krovovi iznenađujuće laki, najveći deo mase i zapremine krova čine školjke, koje donekle i čuvaju vodu. Iznad je tanak sloj zemlje i naravno odabrana vegetacija na vrhu.

Sve u svemu, ideja je lepa i lepo to izgleda ali je funkcionalnost ovakvih krovova za biodiverzitet upitna jer su polja Seduma atraktivno stanište samo za primitivne beskrilne i sitne insekte, možda i neke paukove.

Uvođenjem nekoliko običnih vrsta zeljastih dikotila bi se i značaj ovakvih krovova sigurno povećao, a ako bi njihova površina bila veća i oni bili brojniji, možda bi se i njihov značaj za živi svet povećao, naročito za gmizavce i ptice.

Napomenuo bih samo da u Srbiji ne fali novca za ovakve projekte, samo dobrog planiranja, znanja i volje.

tehnolog

pre 8 godina

@Atogether Andrews pa koliko kamenje i stene izdrzavaju u zemlji vec? Recimo vodonepropus(t)ne stene... Siguran sam da bar nešto od tih osobina možemo da reprodukujemo u betonima ili cenim da bi rešenje u vidu neporozne keramike odradilo posao. A sto se tiče hemijske otpornosti tj. inertnosti, odavno posedujemo betone koji mogu da se liju u moru, i kao takvi su postojani u najkorozivnijoj sredini na planeti zemlji. A opet i keramika kao neorganska supstanca je poprilično hemijski inertna i postojana prema organskim supstancama, a pogotovo neorganskim djubrivima. ;)

milisavj

pre 8 godina

Glupost. To treba stalno zalivati, zatim komarci, bube gusteri itd. I jos dosta toga. Solanri paneli su mnogo bolje resenje. Takodje svaka bandera moze da ima mini solarni panel i mini vetrenjacu odnosno propeler koji moze uz najmanji dasak.vetra da se okrece uz pomoc posebnih metala i levitacije uu pomoc istih polova magneta. Ali to sve debelo kosta.

i

pre 8 godina

Altogether Andrews ti si gradjevinar iz srbije i naravno da nemozes da razumes da postoji nesto sto se zove odrzavanje zgrade. To ti je ono kada posle nekoga vremena nesto propadne pa lepo zamenis naprimer nedozvolis da zbog probusenog oluka voda natopi fasadu koja posle odpadne.
Inace ideja je odlicna. Mi imamo terasu od 15m2 i u saksije sam posadio tuje raznog drugog cveca jagoda povrca i preko leta mi je kao mala zelena oaza.

hm

pre 8 godina

Super ali znate kakvo je tu odrzavanje krova potrebno, prvo mora biti ravan krov sto je kod nas problem u startu. I to odrzavanje placaju stanari. A za to je potreban neki standard

dado

pre 8 godina

A, Singapur ili Kuala Lumpur? Tamo svaka zgrada koja je mladja od 10 godina ima bazebe, baste ureejene vrtove i parkove na krovu. Nije svet samo zapad ljudi...

Bez igračica

pre 8 godina

Kada vec nije ostavljen prostor za biljke na zemlji?! Tesko izvodljivo, teoretisanje, rekao bih uzaludno. najbolji primer je prostor u Sremskoj ulici u Beogradu.

Zoran M.

pre 8 godina

Francuska kasni za Srbijom decenijama. Mi imamo korova i biljaka po krovovima koliko oćeš - izraslo sve od kad je Jozo bravar napravio te zgrade. Sad nema ko da kosi travu.

cobo

pre 8 godina

Moze gde ima kise,inace zalevanje kosta vise od ustede.A sta ce kad mravi,ose,pcele ,strsljenovi ,bubamare,komarci i ostali insekti pocnu puzati po tanjirima i namestaju?

Altogether Andrews

pre 8 godina

Dobra ideja samo kao građevinac imam jedno pitanjce:
Koliki je vek trajanja materijala koji se koriste kao
hidroizolacija prema zemljištu/podlozi za biljke, i
kolika je njegova otpornost na hemikalije koje bi
se koristila za tretman biljaka (dobro to je 2 u 1)?
Ako je manje od 10 godina - pojeo ćar vajdu.

Zoran M.

pre 8 godina

Francuska kasni za Srbijom decenijama. Mi imamo korova i biljaka po krovovima koliko oćeš - izraslo sve od kad je Jozo bravar napravio te zgrade. Sad nema ko da kosi travu.

dado

pre 8 godina

A, Singapur ili Kuala Lumpur? Tamo svaka zgrada koja je mladja od 10 godina ima bazebe, baste ureejene vrtove i parkove na krovu. Nije svet samo zapad ljudi...

audi 5cyl

pre 8 godina

Igrom slučaja sam posetio nekoliko zelenih krovova u Fr kao deo jednog projekta na kojem sam učestvovao. Održavanje je takvo da je većina kompanija i zaboravila da ima zelenilo na krovu, a korišćene vrste biljaka su uglavnom dobro adaptirane na uslove suše, Sedum, Alium i slični rodovi. Jako je lepo kada nekoliko vrsta Sedum-a cveta u isto vreme.

Inače su ovi krovovi iznenađujuće laki, najveći deo mase i zapremine krova čine školjke, koje donekle i čuvaju vodu. Iznad je tanak sloj zemlje i naravno odabrana vegetacija na vrhu.

Sve u svemu, ideja je lepa i lepo to izgleda ali je funkcionalnost ovakvih krovova za biodiverzitet upitna jer su polja Seduma atraktivno stanište samo za primitivne beskrilne i sitne insekte, možda i neke paukove.

Uvođenjem nekoliko običnih vrsta zeljastih dikotila bi se i značaj ovakvih krovova sigurno povećao, a ako bi njihova površina bila veća i oni bili brojniji, možda bi se i njihov značaj za živi svet povećao, naročito za gmizavce i ptice.

Napomenuo bih samo da u Srbiji ne fali novca za ovakve projekte, samo dobrog planiranja, znanja i volje.

Altogether Andrews

pre 8 godina

Dobra ideja samo kao građevinac imam jedno pitanjce:
Koliki je vek trajanja materijala koji se koriste kao
hidroizolacija prema zemljištu/podlozi za biljke, i
kolika je njegova otpornost na hemikalije koje bi
se koristila za tretman biljaka (dobro to je 2 u 1)?
Ako je manje od 10 godina - pojeo ćar vajdu.

DrMrakic

pre 8 godina

To vec odavno postoji i u Pragu, sve nove zgrade imaju firmu koja im održava zelenilo, park ili igralište oko zgrade, takodje i zelen na krovu. Krovovi su ravni, ali se posle, najčešce polistirenom, uradi nagib od 2 ili 3 posto. Na tu termoizolaciju se lepi ili polaže hidroizolacija, tako da sva voda otiče do najniže tačke gde se nalazi slivnik a dalje u rezervoare koji su negde u podrumu ili pored zgrade. Odatle se uz pomoc pumpi i prskalica vraca na krov u toku leta kad ima manje padavina. Još je važno da zemlja na krovu služi i da pritisne polistiren da ne bi odleteo u slučaju snažnog vetra. Još se za projekt zeleni krov dobiju neke grdne pare od EU.

i

pre 8 godina

Altogether Andrews ti si gradjevinar iz srbije i naravno da nemozes da razumes da postoji nesto sto se zove odrzavanje zgrade. To ti je ono kada posle nekoga vremena nesto propadne pa lepo zamenis naprimer nedozvolis da zbog probusenog oluka voda natopi fasadu koja posle odpadne.
Inace ideja je odlicna. Mi imamo terasu od 15m2 i u saksije sam posadio tuje raznog drugog cveca jagoda povrca i preko leta mi je kao mala zelena oaza.

Bez igračica

pre 8 godina

Poenta je da ako je doslo do toga da zelenilo ide na krovove onda ozbiljno nesto nije u redu sa mestom u kom se zivi na prvom mestu, bez obzira koliko podrzavao urbanu gerilu. Ovo pisem kao svedok propadanja ideje Blokova na NBG, koliko zbog nestručnih, bahatih toliko zbog letargicnih.
Parkovima je mesto na zemlji, a ne da se prodaje prica o Amazoniji na krovu. Treba da branimo parkove dok ih imamo na zemlji po svaku cenu, a ne da idemo na krov.

tehnolog

pre 8 godina

@Atogether Andrews pa koliko kamenje i stene izdrzavaju u zemlji vec? Recimo vodonepropus(t)ne stene... Siguran sam da bar nešto od tih osobina možemo da reprodukujemo u betonima ili cenim da bi rešenje u vidu neporozne keramike odradilo posao. A sto se tiče hemijske otpornosti tj. inertnosti, odavno posedujemo betone koji mogu da se liju u moru, i kao takvi su postojani u najkorozivnijoj sredini na planeti zemlji. A opet i keramika kao neorganska supstanca je poprilično hemijski inertna i postojana prema organskim supstancama, a pogotovo neorganskim djubrivima. ;)

Altogether Andrews

pre 8 godina

@ svima
Jeste ja sam učio iz knjiga pisanih rukom u doba Vizantije
pa nisam čuo za nove tehnologije i materijale.
Suština mog komentara nije da li je ovo izvodljivo već
koliko košta tj. da li dobitak opravdava visinu ulaganja.

hm

pre 8 godina

Super ali znate kakvo je tu odrzavanje krova potrebno, prvo mora biti ravan krov sto je kod nas problem u startu. I to odrzavanje placaju stanari. A za to je potreban neki standard

Ccc

pre 8 godina

Solarni paneli i kolektori su odlično rešenje, ali jednostavno trava i ravni krovovi generalno su za mene najgore moguće rešenje ikada, zahteva ogromna ulaganja u hidroizolaciju, održavanje je preskupo, i jednostavno nema dug vek trajanja, kada procuri nikada se ne moze popraviti, niti locirati gde curi...

MIka

pre 8 godina

Iz iskustva: travnjaci na krovovima služe da krov košta kao pola zgrade a održavanje još toliko. Ah da , zamalo da zaboravim : rok trajanja 10 godina, posle se skida komplet krov pa radi jovo nanovo. Francuzi su poznati kao fušerske arhitekte.

Area 51

pre 8 godina

Neki pisu da stanari to moraju da odrzavaju pa sta ste vi mislili da se samo od sebe odrzava.
Kod nas niko nece nista da odrzava zato se fasade raspadaju i sve se uostalom raspada.

cobo

pre 8 godina

Moze gde ima kise,inace zalevanje kosta vise od ustede.A sta ce kad mravi,ose,pcele ,strsljenovi ,bubamare,komarci i ostali insekti pocnu puzati po tanjirima i namestaju?

Vlada

pre 8 godina

Dakle neverovatno koliko se svi u sve razumeju! Draga gospodo, otkucajte u Google pojam "gren roof" i videćete da je ta priča odavno u toku u dosta zemalja. Naravno da se trebalo pozabaviti problemima izolacije, održavanja, statike, irigacije i sa još mnogo stvari, ali onaj ko se bavi ovim, stručnjak, zna odgovore. Ne mrzi i ne negira sve, već istražuje, radi i nadje rešenje.

Apropo cene, zeleni krov manje košta, tj ako je dobro urađen štedi (energiju prvenstveno, a zatim i posredno manje troškove lečenja ljudi jer meliorise - popravlja životnu sredinu). Uostalom, veoma veliki broj ekonomista, inženjera relevantnih struka je učestvovao u studijama koje to dokazuju.

I na kraju, kod nas postoji itekako struka koja zna kako se to radi - zove se pejzažna arhitekture (ono što mnogi pogrešni zovu hortikultura). Postoje dva fakulteta u Srbiji koja obrazuju stručnjake iz te oblasti. Jedino, ne mogu bas da dodju do izražaja od onih koji sve znaju, a knjigu u životu pročitali nisu.

Bio bih jako zahvalan redakciji da objavi komentar.

Bez igračica

pre 8 godina

Kada vec nije ostavljen prostor za biljke na zemlji?! Tesko izvodljivo, teoretisanje, rekao bih uzaludno. najbolji primer je prostor u Sremskoj ulici u Beogradu.

milisavj

pre 8 godina

Glupost. To treba stalno zalivati, zatim komarci, bube gusteri itd. I jos dosta toga. Solanri paneli su mnogo bolje resenje. Takodje svaka bandera moze da ima mini solarni panel i mini vetrenjacu odnosno propeler koji moze uz najmanji dasak.vetra da se okrece uz pomoc posebnih metala i levitacije uu pomoc istih polova magneta. Ali to sve debelo kosta.

gradinar

pre 8 godina

Može zeleni krov da bude skup ali ne mora...
Postoje tzv. intenzivni i ekstenzivni krovni vrtovi.
Ekstenzivni se prave od biljaka otpornih na sušu, na vrlo malom sloju supstrata, dugotrajni su i jeftini. Oni imaju samo estetsku i mikroklimatsku funkciju.
Intenzivni zeleni krovovi mora da se održavaju, sadi se i drveće, mogu da služe i za neke oblike rekreacije. Oni nisu isto što i park na zemlji, mora da se radi racionalno i znalački pa ni oni ne mora da budu ekstremno skupi.
Ovi koji misle da to kod nas ne može, varaju se. Čim ljudi shvate prednosti, to će naći svoju primenu. Npr. preko 80% površine opštine Vračar u BG je zabetonirano, dakle sva kišnica ode odmah u kanalizaciju, temperaturni ekstremi su ogromni...
To je budućnost pretrpanih gradova, jer zdravu, prirodnu hladovinu ne može da zameni ni jedan klima uređaj.

Nikola

pre 8 godina

Ovo postoji dugo, ali zahteva savesne i obučene ljude da to izvedu što u Srbiji ne postoji. Kod nas su ravni krovovi na losem glasu kao nepouzdani i skupi za odrzavanje, ali to nije do tehnologije njihove izrade nego do bahatosti i nepoštenja naših ljudi.

gojko

pre 8 godina

Čovek u Sremskoj Mitrovici počeo da zida zgradu još 2008 godine,prodao stanove i lokale u izgradnji i kad je sve prodao napustio gradnju.I dan danas to ruglo od zgrade stoji u centru grada obraslo u šipražje zeleni se ko botanička bašta.

dijaspora

pre 8 godina

Gde smo mi od svega ovoga...
(Ime moje, 17. februar 2016 20:29)

GDE??? Pa na svakoj terasi je po neko cvece, neko zelenilo. Uvek se odusevim kad idem kuci, keva zivi u centru Beograda, u prizemlju. Napravila je basticu na betonu ispred zgrade da je milina gledati. Sve u saksijama. Kad idem svetogorskom, svaki put stanem i blejim u zgradu koja na krovu ima bukvalno zasadjenu sumu. Divota.

Lemi

pre 8 godina

Imam kucu u redu sa ravnim krovom i vegetacijom. Leti kad je bas, bas vruce, vruce je i kod mene u spavacoj sobi. No znatno manje vruce nego kod prijatelja koji ima klasican korov. Pricam o njegovom prvom spratu. U njegovom potkrovlju je situacija jos toplija, tamo je leti pakao. Naravno u vazduhu uvek lebdi pitalica koliko takav krov traje tj posle koliko godina mora da se renovira.

Probitite se

pre 8 godina

@MIka: Gde to kosta travnjak ko cela zgrada? Ti ozbiljno mislis da bi oni takve zgrade gradili da je jako skupo?
Zagadjenje kosta puno posto utice negativno na zdravlje u mnogim gradovima nemaju zelene krovove ali puno parkova i trave.
Zbog navedenog u tekstu.
Kod nas je uzas ,taj BG je samo beton i sivo, prljavo pa cak u Tirani su zgrade ofarbane u lepe boje...sramota.

Nenad Lukic

pre 8 godina

Vidim dosta komentara koji su izazvani strahom kao posledicom neznanja.
Zeleni krov moze da bude kako na ravnom tako i na kosom krovu, nije tesko naci fotografije na internetu - kad se hoce. Postoje i vertikalne baste koje se kace na uspravne zidove, takodje lako za nalazenje u internetu.
Odrzavanje takvih krovova je minimalno i zavisi od seduma koji se izabere. Mozete izabrati takvo rastinje koje ne zahteva zalivanje sa vase strane uopste, osim ako ne udari susa od 6 meseci.
Postoji 2 vrste takvih objekata, za postojece krovove koji verovatno ne mogu da izdrze debljinu podloge od zemlje od 20-akcm pa se stavljaju podloge od 7cm, po takvom korvu se ne setate. Ako se zgrada projektuje "od nule" sa takvim krovom, onda je moguce koristiti ga za setnju ili sta vec hocete.
Takav krov je spas za ljude na pred i poslednjim spratovima jer smanjuje letnju temperaturu za dobrih 7-10 stepeni (oko +/-80% zagrevanja zgrade/kuce ide preko krova), isto tako zimi sprecava odlazak toplote kroz krov (sve ovo dokazano mnogobrojnim naucnim istrazivanjima).
Neko je pomenuo gustere i bube, na putu do takvog krova ce sigurno prvo uci kod vas.
Trenutno je to skup sport kod nas, 1KVM kosta od 65 do 90e sa PDV-om.
Ono da estetski ulepsavaju zgradu i dizu joj cenu je malo preterano posto moze da se vidi samo sa sprata koji je iznad takvog krova ili iz aviona.

brana

pre 8 godina

A ptice ce da se potrude za djubrenje okoline,ponajvise automobila.Ravan krov sa zemljom koja pije vodu?Milina za stanare poslednjeg sprata.Naravno da postoje izolacioni materijali kao za bazene i naravno da se zemlja stavlja u saće kako ne bi biljke trulile i kako bi ta zemlja disala ali sve to ima kratak rok.Majstoru kazu 30 godina a realnost je 7-10.Skupa zabava a uzgred ako se ne uradi kako treba jos je skuplja.

misa

pre 8 godina

Sa zelenim krovovima su valjda prvi počeli skandinavci, i Hundertwasser naravno. A i Patrick Blanc od 1980. pravi vertikalne vrtove ... E, ali pravo iznenađenje je katun Štedim, od Rožaja prema Kosovu.

sve je to lepo, ali....

pre 8 godina

Sve je to lepo, al šta sa ravnim krovom nakon 20-tak godina kad počne da prokišnjava? Ko će onda da snosi troškove popravke? Država ili vlasnici stanova.

anna

pre 8 godina

http://www.stefanoboeriarchitetti.net/en/portfolios/bosco-verticale/
Kao soliteri proglašeni najlepšim na vestu. Milano, vertikalna šuma.

Ccc

pre 8 godina

Prvo porušiti one divlje penthause po zgradama, i dovesti malo antene i kablove u red pa tek onda pricati o zelenim krovovima, inace, ovo vidim kao autoput, neki mega giga ekoloski jeftini kredit, uvalice nam skupu EU uvoznu hidroizolaciju i to je to...Sa druge strane, treba pustiti stanare da sami odlučuju sta hoće, a ne da in neko nešto naredjuje, npr. Po meni je bolja solucija 30cm stiropora i limeni krov...

cobo

pre 8 godina

Moze gde ima kise,inace zalevanje kosta vise od ustede.A sta ce kad mravi,ose,pcele ,strsljenovi ,bubamare,komarci i ostali insekti pocnu puzati po tanjirima i namestaju?

milisavj

pre 8 godina

Glupost. To treba stalno zalivati, zatim komarci, bube gusteri itd. I jos dosta toga. Solanri paneli su mnogo bolje resenje. Takodje svaka bandera moze da ima mini solarni panel i mini vetrenjacu odnosno propeler koji moze uz najmanji dasak.vetra da se okrece uz pomoc posebnih metala i levitacije uu pomoc istih polova magneta. Ali to sve debelo kosta.

MIka

pre 8 godina

Iz iskustva: travnjaci na krovovima služe da krov košta kao pola zgrade a održavanje još toliko. Ah da , zamalo da zaboravim : rok trajanja 10 godina, posle se skida komplet krov pa radi jovo nanovo. Francuzi su poznati kao fušerske arhitekte.

Ccc

pre 8 godina

Solarni paneli i kolektori su odlično rešenje, ali jednostavno trava i ravni krovovi generalno su za mene najgore moguće rešenje ikada, zahteva ogromna ulaganja u hidroizolaciju, održavanje je preskupo, i jednostavno nema dug vek trajanja, kada procuri nikada se ne moze popraviti, niti locirati gde curi...

Altogether Andrews

pre 8 godina

Dobra ideja samo kao građevinac imam jedno pitanjce:
Koliki je vek trajanja materijala koji se koriste kao
hidroizolacija prema zemljištu/podlozi za biljke, i
kolika je njegova otpornost na hemikalije koje bi
se koristila za tretman biljaka (dobro to je 2 u 1)?
Ako je manje od 10 godina - pojeo ćar vajdu.

Bez igračica

pre 8 godina

Kada vec nije ostavljen prostor za biljke na zemlji?! Tesko izvodljivo, teoretisanje, rekao bih uzaludno. najbolji primer je prostor u Sremskoj ulici u Beogradu.

Bez igračica

pre 8 godina

Poenta je da ako je doslo do toga da zelenilo ide na krovove onda ozbiljno nesto nije u redu sa mestom u kom se zivi na prvom mestu, bez obzira koliko podrzavao urbanu gerilu. Ovo pisem kao svedok propadanja ideje Blokova na NBG, koliko zbog nestručnih, bahatih toliko zbog letargicnih.
Parkovima je mesto na zemlji, a ne da se prodaje prica o Amazoniji na krovu. Treba da branimo parkove dok ih imamo na zemlji po svaku cenu, a ne da idemo na krov.

Altogether Andrews

pre 8 godina

@ svima
Jeste ja sam učio iz knjiga pisanih rukom u doba Vizantije
pa nisam čuo za nove tehnologije i materijale.
Suština mog komentara nije da li je ovo izvodljivo već
koliko košta tj. da li dobitak opravdava visinu ulaganja.

hm

pre 8 godina

Super ali znate kakvo je tu odrzavanje krova potrebno, prvo mora biti ravan krov sto je kod nas problem u startu. I to odrzavanje placaju stanari. A za to je potreban neki standard

i

pre 8 godina

Altogether Andrews ti si gradjevinar iz srbije i naravno da nemozes da razumes da postoji nesto sto se zove odrzavanje zgrade. To ti je ono kada posle nekoga vremena nesto propadne pa lepo zamenis naprimer nedozvolis da zbog probusenog oluka voda natopi fasadu koja posle odpadne.
Inace ideja je odlicna. Mi imamo terasu od 15m2 i u saksije sam posadio tuje raznog drugog cveca jagoda povrca i preko leta mi je kao mala zelena oaza.

brana

pre 8 godina

A ptice ce da se potrude za djubrenje okoline,ponajvise automobila.Ravan krov sa zemljom koja pije vodu?Milina za stanare poslednjeg sprata.Naravno da postoje izolacioni materijali kao za bazene i naravno da se zemlja stavlja u saće kako ne bi biljke trulile i kako bi ta zemlja disala ali sve to ima kratak rok.Majstoru kazu 30 godina a realnost je 7-10.Skupa zabava a uzgred ako se ne uradi kako treba jos je skuplja.

dado

pre 8 godina

A, Singapur ili Kuala Lumpur? Tamo svaka zgrada koja je mladja od 10 godina ima bazebe, baste ureejene vrtove i parkove na krovu. Nije svet samo zapad ljudi...

Zoran M.

pre 8 godina

Francuska kasni za Srbijom decenijama. Mi imamo korova i biljaka po krovovima koliko oćeš - izraslo sve od kad je Jozo bravar napravio te zgrade. Sad nema ko da kosi travu.

Ccc

pre 8 godina

Prvo porušiti one divlje penthause po zgradama, i dovesti malo antene i kablove u red pa tek onda pricati o zelenim krovovima, inace, ovo vidim kao autoput, neki mega giga ekoloski jeftini kredit, uvalice nam skupu EU uvoznu hidroizolaciju i to je to...Sa druge strane, treba pustiti stanare da sami odlučuju sta hoće, a ne da in neko nešto naredjuje, npr. Po meni je bolja solucija 30cm stiropora i limeni krov...

audi 5cyl

pre 8 godina

Igrom slučaja sam posetio nekoliko zelenih krovova u Fr kao deo jednog projekta na kojem sam učestvovao. Održavanje je takvo da je većina kompanija i zaboravila da ima zelenilo na krovu, a korišćene vrste biljaka su uglavnom dobro adaptirane na uslove suše, Sedum, Alium i slični rodovi. Jako je lepo kada nekoliko vrsta Sedum-a cveta u isto vreme.

Inače su ovi krovovi iznenađujuće laki, najveći deo mase i zapremine krova čine školjke, koje donekle i čuvaju vodu. Iznad je tanak sloj zemlje i naravno odabrana vegetacija na vrhu.

Sve u svemu, ideja je lepa i lepo to izgleda ali je funkcionalnost ovakvih krovova za biodiverzitet upitna jer su polja Seduma atraktivno stanište samo za primitivne beskrilne i sitne insekte, možda i neke paukove.

Uvođenjem nekoliko običnih vrsta zeljastih dikotila bi se i značaj ovakvih krovova sigurno povećao, a ako bi njihova površina bila veća i oni bili brojniji, možda bi se i njihov značaj za živi svet povećao, naročito za gmizavce i ptice.

Napomenuo bih samo da u Srbiji ne fali novca za ovakve projekte, samo dobrog planiranja, znanja i volje.

tehnolog

pre 8 godina

@Atogether Andrews pa koliko kamenje i stene izdrzavaju u zemlji vec? Recimo vodonepropus(t)ne stene... Siguran sam da bar nešto od tih osobina možemo da reprodukujemo u betonima ili cenim da bi rešenje u vidu neporozne keramike odradilo posao. A sto se tiče hemijske otpornosti tj. inertnosti, odavno posedujemo betone koji mogu da se liju u moru, i kao takvi su postojani u najkorozivnijoj sredini na planeti zemlji. A opet i keramika kao neorganska supstanca je poprilično hemijski inertna i postojana prema organskim supstancama, a pogotovo neorganskim djubrivima. ;)

sve je to lepo, ali....

pre 8 godina

Sve je to lepo, al šta sa ravnim krovom nakon 20-tak godina kad počne da prokišnjava? Ko će onda da snosi troškove popravke? Država ili vlasnici stanova.

DrMrakic

pre 8 godina

To vec odavno postoji i u Pragu, sve nove zgrade imaju firmu koja im održava zelenilo, park ili igralište oko zgrade, takodje i zelen na krovu. Krovovi su ravni, ali se posle, najčešce polistirenom, uradi nagib od 2 ili 3 posto. Na tu termoizolaciju se lepi ili polaže hidroizolacija, tako da sva voda otiče do najniže tačke gde se nalazi slivnik a dalje u rezervoare koji su negde u podrumu ili pored zgrade. Odatle se uz pomoc pumpi i prskalica vraca na krov u toku leta kad ima manje padavina. Još je važno da zemlja na krovu služi i da pritisne polistiren da ne bi odleteo u slučaju snažnog vetra. Još se za projekt zeleni krov dobiju neke grdne pare od EU.

dijaspora

pre 8 godina

Gde smo mi od svega ovoga...
(Ime moje, 17. februar 2016 20:29)

GDE??? Pa na svakoj terasi je po neko cvece, neko zelenilo. Uvek se odusevim kad idem kuci, keva zivi u centru Beograda, u prizemlju. Napravila je basticu na betonu ispred zgrade da je milina gledati. Sve u saksijama. Kad idem svetogorskom, svaki put stanem i blejim u zgradu koja na krovu ima bukvalno zasadjenu sumu. Divota.

Area 51

pre 8 godina

Neki pisu da stanari to moraju da odrzavaju pa sta ste vi mislili da se samo od sebe odrzava.
Kod nas niko nece nista da odrzava zato se fasade raspadaju i sve se uostalom raspada.

Nenad Lukic

pre 8 godina

Vidim dosta komentara koji su izazvani strahom kao posledicom neznanja.
Zeleni krov moze da bude kako na ravnom tako i na kosom krovu, nije tesko naci fotografije na internetu - kad se hoce. Postoje i vertikalne baste koje se kace na uspravne zidove, takodje lako za nalazenje u internetu.
Odrzavanje takvih krovova je minimalno i zavisi od seduma koji se izabere. Mozete izabrati takvo rastinje koje ne zahteva zalivanje sa vase strane uopste, osim ako ne udari susa od 6 meseci.
Postoji 2 vrste takvih objekata, za postojece krovove koji verovatno ne mogu da izdrze debljinu podloge od zemlje od 20-akcm pa se stavljaju podloge od 7cm, po takvom korvu se ne setate. Ako se zgrada projektuje "od nule" sa takvim krovom, onda je moguce koristiti ga za setnju ili sta vec hocete.
Takav krov je spas za ljude na pred i poslednjim spratovima jer smanjuje letnju temperaturu za dobrih 7-10 stepeni (oko +/-80% zagrevanja zgrade/kuce ide preko krova), isto tako zimi sprecava odlazak toplote kroz krov (sve ovo dokazano mnogobrojnim naucnim istrazivanjima).
Neko je pomenuo gustere i bube, na putu do takvog krova ce sigurno prvo uci kod vas.
Trenutno je to skup sport kod nas, 1KVM kosta od 65 do 90e sa PDV-om.
Ono da estetski ulepsavaju zgradu i dizu joj cenu je malo preterano posto moze da se vidi samo sa sprata koji je iznad takvog krova ili iz aviona.

Probitite se

pre 8 godina

@MIka: Gde to kosta travnjak ko cela zgrada? Ti ozbiljno mislis da bi oni takve zgrade gradili da je jako skupo?
Zagadjenje kosta puno posto utice negativno na zdravlje u mnogim gradovima nemaju zelene krovove ali puno parkova i trave.
Zbog navedenog u tekstu.
Kod nas je uzas ,taj BG je samo beton i sivo, prljavo pa cak u Tirani su zgrade ofarbane u lepe boje...sramota.

Nikola

pre 8 godina

Ovo postoji dugo, ali zahteva savesne i obučene ljude da to izvedu što u Srbiji ne postoji. Kod nas su ravni krovovi na losem glasu kao nepouzdani i skupi za odrzavanje, ali to nije do tehnologije njihove izrade nego do bahatosti i nepoštenja naših ljudi.

Lemi

pre 8 godina

Imam kucu u redu sa ravnim krovom i vegetacijom. Leti kad je bas, bas vruce, vruce je i kod mene u spavacoj sobi. No znatno manje vruce nego kod prijatelja koji ima klasican korov. Pricam o njegovom prvom spratu. U njegovom potkrovlju je situacija jos toplija, tamo je leti pakao. Naravno u vazduhu uvek lebdi pitalica koliko takav krov traje tj posle koliko godina mora da se renovira.

Vlada

pre 8 godina

Dakle neverovatno koliko se svi u sve razumeju! Draga gospodo, otkucajte u Google pojam "gren roof" i videćete da je ta priča odavno u toku u dosta zemalja. Naravno da se trebalo pozabaviti problemima izolacije, održavanja, statike, irigacije i sa još mnogo stvari, ali onaj ko se bavi ovim, stručnjak, zna odgovore. Ne mrzi i ne negira sve, već istražuje, radi i nadje rešenje.

Apropo cene, zeleni krov manje košta, tj ako je dobro urađen štedi (energiju prvenstveno, a zatim i posredno manje troškove lečenja ljudi jer meliorise - popravlja životnu sredinu). Uostalom, veoma veliki broj ekonomista, inženjera relevantnih struka je učestvovao u studijama koje to dokazuju.

I na kraju, kod nas postoji itekako struka koja zna kako se to radi - zove se pejzažna arhitekture (ono što mnogi pogrešni zovu hortikultura). Postoje dva fakulteta u Srbiji koja obrazuju stručnjake iz te oblasti. Jedino, ne mogu bas da dodju do izražaja od onih koji sve znaju, a knjigu u životu pročitali nisu.

Bio bih jako zahvalan redakciji da objavi komentar.

gradinar

pre 8 godina

Može zeleni krov da bude skup ali ne mora...
Postoje tzv. intenzivni i ekstenzivni krovni vrtovi.
Ekstenzivni se prave od biljaka otpornih na sušu, na vrlo malom sloju supstrata, dugotrajni su i jeftini. Oni imaju samo estetsku i mikroklimatsku funkciju.
Intenzivni zeleni krovovi mora da se održavaju, sadi se i drveće, mogu da služe i za neke oblike rekreacije. Oni nisu isto što i park na zemlji, mora da se radi racionalno i znalački pa ni oni ne mora da budu ekstremno skupi.
Ovi koji misle da to kod nas ne može, varaju se. Čim ljudi shvate prednosti, to će naći svoju primenu. Npr. preko 80% površine opštine Vračar u BG je zabetonirano, dakle sva kišnica ode odmah u kanalizaciju, temperaturni ekstremi su ogromni...
To je budućnost pretrpanih gradova, jer zdravu, prirodnu hladovinu ne može da zameni ni jedan klima uređaj.

misa

pre 8 godina

Sa zelenim krovovima su valjda prvi počeli skandinavci, i Hundertwasser naravno. A i Patrick Blanc od 1980. pravi vertikalne vrtove ... E, ali pravo iznenađenje je katun Štedim, od Rožaja prema Kosovu.

gojko

pre 8 godina

Čovek u Sremskoj Mitrovici počeo da zida zgradu još 2008 godine,prodao stanove i lokale u izgradnji i kad je sve prodao napustio gradnju.I dan danas to ruglo od zgrade stoji u centru grada obraslo u šipražje zeleni se ko botanička bašta.

anna

pre 8 godina

http://www.stefanoboeriarchitetti.net/en/portfolios/bosco-verticale/
Kao soliteri proglašeni najlepšim na vestu. Milano, vertikalna šuma.