Ko je novi vlasnik kragujevačke Zastave?

Fijat grupa, koja je sa Vladom Srbije potpisala Ugovor o zajedničkom ulaganju u Zastavu, vodeći je italijanski i jedan od najvećih proizvođača automobila u svetu, koji godišnje proizvede oko 2,5 miliona vozila, i planira da taj broj poveća na 2,8 miliona do 2010. godine.

Fokus

Izvor: B92

Ponedeljak, 29.09.2008.

16:13

Default images

U prvom polugođu ove godine Fijat grupa, u kojoj se nalaze i kompanije Iveko i "Manjeti Mareli", povećala je profit za visokih 26 odsto, na oko 243 miliona evra. Fijat grupa - automobili, koja je sastavni deo grupacije, bavi se projektovanjem, proizvodnjom i prodajom automobila u celom svetu pod brendovima Fijat, Alfa Romeo, Lanča, Fijat Profesional (laka teretna) vozila i Abart.

Fijat je poznat širom planete po izradi visokokvalietnih motornih vozila - automobila i kamiona, a osim toga, veoma je značajan proizvođač automobilskih motora, poljoprivrednih mašina (traktora i kombajna).

Tokom proteklih nekoliko decenija proširio je svoje poslovanje na osiguranje, bankarstvo, telekomunikacije, avionsku i elektronsku industriju. Torinska kompanija ima, u domaćim i inostranim pogonima, više od 200 hiljada zaposlenih i po tome je jedan od najvećih poslovnih konglomerata ne samo u Italiji, već i celoj Evropi.
Iako zvaničnici Fijata i Vlade Srbije nisu želeli da obelodane koji će model automobila biti na proizvodnim trakama Zastave, mediji pišu da će u Kragujevcu do kraja 2009. početi proizvodnja potpuno novog modela automobila A klase, najverovatnije redizajniranog "fiće", odnosno "fijata 500". U Kragujevcu bi trebalo da se godišnje proizvede oko 200 hiljada komada tog modela.

Do kraja 2010. godine, u drugoj fazi razvoja fabrike u Kragujevcu, Fijat bi trebalo da počne proizvodnju još jednog modela B klase i to, prema pisanju italijanske štampe, najverovatnije D-kompakt verzije modela "uno".

Taj model će biti dugačak 3,8 metara i u njega će se ugrađivati dva motora - od 1.200 i od 1.400 kubnih santimetara, a sa dva navedena modela godišnja proizvodnja trebalo bi da dostigne oko 300 hiljada automobila.
Od 1899. godine, kada je FIAT osnovan u Torinu, kao jedna od pionirskih kompanija u automobilskoj industriji, proizveo je do danas oko 97 miliona putničkih vozila i lakih terentnih vozila i na tržište izbacio oko 470 modela.

Glavnu reč u "biseru italijanske privrede" iz Torina u početnoj fazi rada te fabrike imao je njen osnivač i dugogodišnji generalni direktor Đovani Anjeli, jedan od nekolicine ljudi koji su uložili novac u fabriku automobila, i čiji su potomci kasnije decenijama unapređivali poslovanje Fijata.

Prvu veću poslovnu ekspanziju Fijat je ostvario je u toku 1908. godine. Tada je fabrika počela da prodaje svoje proizvode u Nemačkoj i SAD, a nedugo zatim i na tržištu drugih zemalja.
Fijat je posle drugog svetskog rata zauzeo dominantan položaj na tržištu Italije, ali je istovremeno naglo širio poslove i u nizu drugih zemalja. Među bivšim socijalističkim zemljama nekadašnja Jugoslavija je bila prva sa kojom je Fijat sklopio dugoročan ugovor o proizvodnoj kooperaciji.

Na osnovu takvog aranžmana je kragujevačka Zastava počela pre pet decenija da proizvodi legendarnog "fiću", a kasnije i druge modele putničkih vozila i kamiona.

Sedamdesetih godina minulog veka Fijat je zaključio velike ugovore o poslovnom saradnji sa partnerima u bivšem Sovjetskom savezu i Poljskoj. Zahvaljujući tim aranžmanima obe zemlje su ubrzo doživele prvobitnu motorizaciju. Rusija, u kojoj je pre više od tri decenije napravljeno prvo vozilo po licenci Fijata, danas proizvodi oko milion vozila godišnje i predstavlja najperspektivnije evropsko tržište automobila.
Sada je to kompanija bez premca po proizvodnji automobila u Italiji, sa celim nizom prestižnih marki mađu kojima je i "ferari". U Italiji, ali i na evropskom i svetskom tržištu, su veoma cenjeni modeli Fijata - "punto" (čija montaža se već neko vreme obavlja i u Srbiji), zatim "uno", "komo", "doblo", "bravo, "panda" i drugi.

U dugoj i slavnoj istoriji Fijat je uvek uspevao da se nametne kupcima u Italiji, ali i širom sveta, svojim prepoznatljivim modelima. Tako je malolitražni model "fijat 500" ove godine tako proglašen za evropski automobil godine, a tokom protekle četiri decenije putnička vozila Fijata su čak 12 puta proglašavana za najbolja u Evropi.

Fijat i Zastava: Saradnja duža od pola veka

Saradnja Fijata i Zastave datira od avgusta 1954. godine, kada je potpisan ugovor sa Fijatom o otkupu licence, a tri meseca kasnije u Kragujevcu je počela montaža prvih modela "fiat AP-55", "fiat 1.400-BJ" i "fiat 1.100-B".

Model "fića" bio ikona šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog veka na prostorima bivše Jugoslavije i svako ko je tada bio zaposlen mogao je da ga kupi na kredit. Proizvodnja "fiće", čija je zvanična oznaka modela bila "Zastava 750", počela je 1955. i trajala 30 godina, a u tom periodu napravljeno je skoro milion primeraka.

Taj automobil je odigrao presudnu ulogu u razvoju automobilske industrije tadašnje Jugoslavije, kao i u poboljšanju životnog standarda građana. Danas se putevima po Srbiji, prema nekim procenama, kreće nekoliko hiljada registrovanih modela "fiata 750".
Već 1961. godine počela je izrada modela "zastava 1300", poznatijeg kao "tristać", koji je razvijen na bazi "fiata 1300", a 1968. godine proizvodni kapaciteti fabrike prošireni su na 85.000 vozila godišnje, čime je završena prva faza razvoja "Crvene Zastave". Tih godina "Crvena Zastava" je imala sedam fabrika: pet u Kragujevcu i po jednu u Makedoniji i na Kosovu.

Kragujevačka fabrika je 1971. godine otpočela proizvodnju prvog sopstvenog vozila srednje klase "zastave 101" (popularni "stojadin"), a istovremeno je krenula i serijska proizvodnja "zastave 128", popularne "osmice", po licenci Fijata. U pogonima Zastave, od 1989. do 1994. godine proizvodio se i model "Jugo uno", koji je bio baziran na istoimenom modelu Fijata.

Fabrika u Kragujevcu je 2005. godine potpisala ugovor s Fijatom o sklapanju i osvajanju proizvodnje modela "punto", poznatijeg kao "zastava 10".

Iveko

Iveko je poznat po proizvodnji lakih, srednjih i teških teretnih vozila, koja se koriste u građevinskoj industriji, gradskih i međugradskih autobusa i specijalizovanih vozila kao što su vatrogasna vozila, terenska vozila i vozila za potrebe vojske.

Sa više od 26 hiljada zaposlenih, Iveko ima 27 fabrika u 16 država čija se moderna i precizna tehnologija razvija u pet istraživačkih centara. Izvan Evrope kompanija posluje u Kini, Rusiji, Australiji, Argentini, Brazilu i Južnoj Africi, i u oko 100 zemalja ima mrežu od preko 4.600 servisnih centara, koji garantuju podršku za Iveko vozila.

"Manjeti Mareli"

"Manjeti Mareli", takođe kompanija članica Fijat grupe, bavi se proizvodnjom i distribucijom sistema i komponente za automobilsku industriju, u svojih 46 proizvodnih fabrika, devet istraživačkih i razvojnih centara i 27 aplikacionih centara u 16 država.

Zapošljava oko 28 hiljada ljudi, a obrt kapitala "Manjeti Marelija" 2007. godini iznosio je oko pet milijardi evra. Proizvodi "Manjeti Marelija" su automobilska svetla, elektronski sistemi, sistemi izduvnih gasova, plastične komponente i moduli, amortizeri i drugi rezervni delovi, a tim komponentama snabdeva sve vodeće proizvođače automobila u Evropi, Severnoj i Južnoj Americi i na dalekom Istoku.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 4

Pogledaj komentare

4 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: