"Srpski 'smoki' je u Hrvatskoj domaći"

Pet godina je prošlo od kako je hrvatska Atlantik grupa Emila Tedeskija preuzela srpsku konditosku industriju Soko Štark. Ako je na početku bilo nedoumica kako će je integrisati u svoj sistem, rezultati sada pokazuju da je ostvaren napredak u svim segmentima, a petogodišnji investicioni ciklus težak je osam miliona evra. Generalni direktor Soko Štarka Matjaž Vodopivec kaže da svojim proizvodima osvajaju region i da u Atlantiku na proizvode iz Srbije ne gledaju kao na nacionalne već kao na regionalne brendove, što im daje dodatnu snagu.

Fokus

Izvor: Jelena Stjepanoviæ

Utorak, 08.12.2015.

14:44

Default images
Foto: Soko Štark

- Bliži se kraj godine, vreme je za sumiranje rezultata, kako je Soko Štark poslovao ove godine?

U odnosu na ostvarenih oko 88 miliona evra prihoda od prodaje u prošloj godini, u ovoj očekujemo ostvarenje planiranog i dalji rast, jer prema aktuelnim podacima za prvih devet meseci ove godine u odnosu na isti period lane, prihodi od prodaje Štarkovog asortimana su porasli za 5 odsto.

Da pojasnimo, u okviru Atlantic Grupe, Soko Štark, kao proizvođač široke palete slatkog i slanog asortimana u kategorijama čokoladnih proizvoda, keksa, čajnih peciva, vafla, flipsa, pelet proizvoda i slanih štapića, posluje kao Strateško poslovno područje Slatko i slano sa ukupno 840 zaposlenih u pogonima u Beogradu i Ljuboviji.

Ovako značajan rast prihoda od prodaje zabeležen je usled rasta prodaje čokolade pod brendom Najlepše želje i lansiranja nove kategorije – čipsa pod brendom Chipsos u septembru prošle godine. Rast beleže sva tržišta izuzev Crne Gore. Zahvaljujući Chipsosu tržište Hrvatske beleži dvocifrenu stopu rasta, a valja napomenuti da je dvocifreni rast prodaje ostvaren i u kategoriji keksa. Takođe, kategorija čokolade ostvaruje rast prodaje na većini tržišta u regionu. Bitno je napomenuti da Smoki ostvaruje i volumni i vrednosni rast učešća na tržištima Bosne i Hercegovine i Srbije uprkos dvocifrenom volumnom i vrednosnom padu kategorije na tim tržištima, a u Srbiji Najlepše želje belže najveće tržišno učešće ikada* (Prema Nielsen Retail Panel, period juni–juli 2015. Godine)

- Prošlo je pet godina od kada je hrvatska Atlantic grupa preuzela Soko Štark. Kada se napravi poređenje sa rezultatima iz 2010. godine, može li se reći da je tadašnji predsednik Uprave Droga Kolinske Slobodan Vučićević bio u pravu kada je za B92 kazao da će poznati brendovi te kompanije "kod novog vlasnika biti u dobrim rukama"?

Koliko je prognoza bila tačna, može da se vidi samo na osnovu onoga što smo uradili u prošloj godini uz napomenu da smo u poslednjih par godina inovirali više od dve trećine asorimana, konkretno samo u 2014. je: razvijeno 15 potpuno novih receptura, urađene su promene na 14 pakovanja, napravljena 53 akcijska i LE artikla, a ostalo čine različite vrste adaptacija na postojećim proizvodima.

Lansiranjem novih proizvoda SPP Slatko i Slano se protekle godine proširio i na nove kategorije: Čips i Cerealije za doručak. Čips je plasiran na tržište kao potpuno novi brend Chipsos sa 16 artikala i 7 ukusa, tako da, kao vodeći regionalni proizvođač flipsa, Štark sa novim brendom snažno ulazi i u kategoriju čipsa, a ovim iskorakom Atlantic se etablira kao značajan faktor u segmentu čipsa na području jugoistočne Evrope.

Cerealije su lansirane u tri varijante „muesli“ proizvoda pod već afirmisanim brendom Integrino, koji naglašava Štarkovu orijentaciju na prirodne sastojke i zdravu ishranu. Opredelili smo se za razvoj zdravijih kategorija proizvoda i Integrino keks je primer vrlo uspešnog branda, koji je uspeo zbog svog sastava, odličnog ukusa i prepoznatljivog identiteta da vrlo brzo osvoji potrošače.
Matjaž Vodopivec (Foto: Soko Štark)
Postojeće kategorije su takođe obogaćene novim artiklima. Pod čokoladnim brendom Najlepše želje razvijen je sub-brand Najlepše Želje Plus, tri crne čokolade sa fondanskim punjenjima: rum, naranča i višnja. Izuzev uvođenja potpuno novih artikala u proizvodni program, tokom 2014. godine proširena je i ponuda postojećih artikla na određenim tržištima. Na hrvatskom tržištu je počela prodaja vafel proizvoda, a na Kosovu je lansiran Integrino.

- Soko Štark je velika firma, sa nekoliko nacionalnih brendova, kako je išla integracija u sistem Atlantic grupe, šta se time dobilo i da li se možda izgubila neka fleksibilnost u vođenju firme, odnosno da li se strateške odluke donose isključivo na nivou grupe?

Akvizicija Droga Kolinske od strane Atlantic Grupe 2010. godine se navodi kao jedan od najpozitivnijih primera uspešne akvizicije, a integracija u okviru Sistema je završena u sledećih godinu dana, što sigurno nije bilo jednostavno, ali nam je na kraju sinergija unutar velikog poslovnog sistema omogućila otvaranje novih tržišta, jaču distribuciju, bolju pozicioniranost i plasman.

Odmah nakon organizacione, usledila je i konsolidacija poslovnih i proizvodnih proscesa, tako da je u 2011. godini i početkom 2012. u objekte i opremu investirano više od 3 miliona evra, a do kraja petogodišnjeg investicionog plana planirana su ukupna ulaganje od osam miliona evra u dalji razvoj proizvodnje čokoladnih proizvoda i flipsa. Navedena i planirana ulaganja u razvoj poslovanja Soko Štarka govore u prilog strategiji razvoja Atlantic Grupe i u direktnom su odnosu sa zadržavanjem i razvojem tržišnih pozicija Soko Štarka, zadržavanjem radnih mesta i standarda zaposlenih, što je u današnje vreme krize itekako značajan doprinos privredi Srbije.

Kao što sam rekao, nastavili smo da ulažemo ne samo u proizvodne linije, već i u Štarkove brendove, razvoj novih proizvoda, i posebno u dodatno unapređenje tržišnih pozicija našeg asortimana u Srbiji, i u čitavom regionu. Kao vodeći distributer robe široke potrošnje, s visoko razvijenim know-howom, Atlantic Grupa ima ekspertizu i snagu da Štarkovim proizvodima koji to svojom kvalitetom i tradicijom zaslužuju omogući adekvatne pozicije i dostupnost potrošačima koji naše proizvode prepoznaju širom regiona. I upravo je fleksibilnost osnov menadžerske komunikacije na svim nivoima, što nam daje mogućnost da iskoristimo sve prednosti razmene iskustava i znanja.
Foto: Soko Štark
Takozvano Strateško veće, koje čini Uprava i generalni direktori strateških poslovnih programa, kao i strateških distributivnih područja je nosilac strateških postavki i odluka. Zajedno bolje poznajemo tržište regiona, potrebe potrošača, njihove navike, tehniku prodaje... razvijamo se međusobno, dogovaramo, reagujemo i prilagođavamo se mnogo brže promenama na tržištu. Osim toga pripadnost sistemu nam je omogućila i da ostvarimo značajne uštede na osnovu zajedničkih centralnih službi i sinhronizacije svih procesa, zajedničke distribucije i prodajnih timova na svakom tržištu.

- Kakvi su planovi poslovanja u narednom periodu, konkurencija u konditorskoj industriji u zemlji je velika, kao i region, najveći konkurenti konstantno ulažu u nove proizvodne linije i razvoj proizvoda, šta je u toj trci adut Soko Štarka?

Duh višedecenijske tradicije i emocija koja nas podseća na detinjstvo je taj neponovljivi doživljaj koji Štark budi kod potrošača i upravo u jačini te emotivne veze je suština i snaga našeg brenda i naš najvažniji kapital. Rekao bih da za sve „Soko Štark“ proizvode važi da na tržištu konkurišu prepoznatljivim kvalitetom i emocijom.

Zahvaljujući investicijama za energetsku efikasnost i modernizaciju proizvodnje, sve ono što je dobro nadogradili smo novim tehnologijama, povećali kapacitete i obezbedili najviši stepen zaštite zdravstvene ispravnosti proizvoda. Ali sistem kvaliteta nije samo kvalitetna oprema i proizvod, već podrazumeva kvalitet svih proscesa i ulaganje u ljude, edukaciju i razvoj zaposlenihi I isto tako poštovanje zadatih standarda kroz uspešnu saradnju i edukaciju odabranih dobavljača. Na taj način razvija se pozitivna konukurencija i štiti poverenje potrošača. Osim toga, Štark već nekoliko godina konstantno radi na tome da koristi isključivo prirodne sastojke i tehnološke procese koji su tako vođeni da čuvaju hranljive vrednosti prirodnih satojaka. Tako smo u poslednjih nekoliko godina zamenili vestačke arome prirodnim, takođe koristimo prirodne boje i uveli smo nehidrogenizovane biljne masnoće umesto hidrogenizovanih masti.

- Kao jedna od većih kompanija, kako procenjujete uslove poslovanja u Srbiji, na šta bi se odnosile primedbe ako ih imate?

Brži razvoj izvoza u prehrambenoj industriji zahteva primenu koncepta održivog razvoja poljoprivrede, tehničko-tehnološku modernizaciju, unapređenje organizacije rada i ukupne organizovanosti ovih delatnosti, uključujući dugoročne i povoljne mere poljoprivredne politike, kao sirovinske baze prehrambene industrije. To samo potvrđuje da osnovni pravac budućeg razvoja poljoprivrede i prehrambene industrije treba da se zasniva na optimalnom korišćenju i očuvanju raspoloživih proizvodnih kapaciteta, uz povećanje obima poljoprivredne proizvodnje, posebno proizvoda sa dodatom vrednošću, medjutim, neophodna je dodatna podrška države.

Potrebno je realno definisati prioritete i ulagati u sektore koji imaju potencijal da budu konkurentniji na regionalnom nivou, a to jesu prvenstveno poljoprivreda i prehrambena industrija. Da bismo kao prehrambena industrija bili konkurentni na sopstvenom tržištu, gde je evidentno sve manja kupovna moć, mi kao kompanija maksimalno nastojimo da na osnovu unutrašnjih rezervi amortizujemo cenu ka krajnjem potrošaču, jer se borimo sa carinama, prelevmanima, kursnim razlikama, oscilacijom cena domaćih sirovina…

- Pre tri godine poceli ste izvoz štarkovih proizvoda u Hrvatsku, kakvi su rezultati postignuti, da li ste otvorili neko novo tržište i kakvi su planovi u tom smislu?

U Hrvatskoj imamo u planu da razvijamo sve kategorije naših proizvoda osim čokolade, zbog jake konkurencije domaćih proizvođača, multinacionalki i privatnih robnih marki inostranih hard diskontera. Bez obzira na ambiciozan pristup, mi se trudimo da se na svakom tržištu ponašamo i maksimalno racionalno, jer samo tako možemo da idemo napred i pored opšte stagnacije.

Generalno, tržište Srbije, odnosno regiona ostaje dominantno u geografskoj strukturi prodaje našeg slanog I slatkog programa. Trenutno na tržištima regiona Štark plasira oko 30 odsto svoje proizvodnje koja je u prošloj godini bila nešto veća od 26.000 t. Posmatrano na nivou kategorija, rast su postigle čokolade i slani štapići, zahvaljujući lansiranju noviteta, atraktivnim marketinškim aktivnostima i prodajnim akcijama u skladu sa savremenim potrošačkim trendovima.
Foto: Soko Štark
Regionalni maloprodajni panel ukazuje na porast tržišnog učešća strateških brendova: Smoki master brend poboljšava svoje tržišno učešće na svim lokalnim tržištima u regionu. Upravo lansirani brend Chipsos već postiže odlično učešće na tržištu Srbije od 8,5%. Dok Najlepše želje ojačavaju svoj status u čokoladnoj kategoriji na tržištu Srbije, a Bananica zauzima sve više mesta u potrošačkoj korpi ne samo u Srbiji već i na BIH tržištu.

- Štark ima sopstvenu maloprodajnu mrežu, koliko imate prodajnih mesta, da li ste zadovoljni tim segmentom poslovanja I kakvi su planovi na tom polju?

Trenutno imamo 12 maloprodajnih objekata isključivo u Beogradu i naša ideja je da Štarkove prodavnice budu odraz naših brendova i želja potrošča. Štark ne želi i ne sme da izneveri stečeno poverenje i zato smo većinu naših radnji potpuno renovirali, kako bi i enterijerom dočarali tu emociju i uz prisni ambijent omogućili našim potrošačima da sami sortiraju i upakuju proizvode onako kako žele. Zato u ponudi imamo i specijalne kutije različitih veličina, brendirani papir za uvijanje i osoblje koje se trudi da izadje u susret željama naših kupaca.

- Da li je u planu Soko Štarka neko širenje u smislu dodatnih kapaciteta ili možda neke manje akvizicije?

Spajanja i akvizicije postaju sve aktuelniji globalni trend u kompanijskim strategijama za ostvarivanje rasta, i Atlantic je već prošao kroz nekoliko uspešnih akvizicija, što ne isključuje buduće slične poslovne transakcije, ali suština je u dobrom planiranju i upravljanju rizicima, tako da uvek razmatramo potencijalne prilike i mogućnosti, medjutim trenutno nemamo tako nešto u planu.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

43 Komentari

Možda vas zanima

Region

Konačno, stiže prvih šest

Prvih šest od ukupno 12 borbenih aviona Rafal F3-R u Hrvatsku bi trebalo da sleti u četvrtak, 25. aprila, a avione će iz Francuske do baze Pleso dovesti hrvatski piloti koji su se oko godinu dana obučavali u Francuskoj.

10:23

23.4.2024.

1 d

Podeli: