Kopaonik se vraća na turističku mapu

Kompanija “MK Grupa“ je od 2008. usmerila svoje poslovanje i na domaći turizam kupovinom hotela Grand i kompleksa Konaci na Kopaoniku. Gotovo dve godine nakon toga, Nikola Avram, prvi čovek „MK Mountain Resorta“, kaže da ima želju da ovaj centar ponovo postavi na svetsku turističku mapu.

On za B92 govori o tome koliko je do sada urađeno i šta još treba da bude urađeno da bi Kopaonik ponovo postao skijaška meka zimi i porodično odmaralište leti, ali i kakve nas promene u tom procesu očekuju kako bi planinski turizam u Srbiji postao profitabilan.

Fokus

Izvor: Uroš Jeliæ

Ponedeljak, 02.08.2010.

18:06

Default images

U novembru 2008. MK Grupa je hotele platila 23 miliona evra i najavila ulaganje još 12 miliona do 2012. Koliko je novca do sada uloženo i koliko je još ostalo da se uradi u narednom periodu? Kako napreduje ispunjavanje obaveza preuzetih kupoprodajnim ugovorom?

MK Grupa je do sada uložila devet miliona, a do kraja godine planiramo ukupna ulaganja u vrednosti od deset miliona evra, tako da smo potpuno u okviru zacrtanih ciljeva. Što se tiče svih drugih obaveza, dizanja standarda hotela na četiri zvezdice, ne samo Granda već i svih drugih objekata u vlasništvu MK Mountain Resorta, oni su ispunjeni. U 2011. godini očekuje se još jedna manja faza sa kojom ćemo kompletirati sve obaveze preuzete prilikom kupovine svih obejakata.

Koliko je ekonomska kriza uticala na realizaciju plana investiranja? Kada očekujete da se investicija isplati?

Investicija kao investicija nije stala. MK Grupa je stabilna firma koja je uprkos ozbiljnoj svetskoj ekonomskoj krizi koja se itekako oseća i u domaćoj privredi, uspela da ispuni svoje obaveze koji je prema privatizacionom ugovoru preuzela, i obezbedi sav neophodan novac za ulaganje.

Problem više leži u realizaciji svih naših ciljeva i očekivanja od MK MR, to jest u prometu koji ovde ostvarujemo. Kriza je definitivno povukla zimsku sezonu dole i imali smo pad posete u zimskoj sezoni za 37 odsto, ali ono što je jako pozitivan trend koji obećava bolju budućnost Kopaonika jeste poseta u maju i junu koja je u porastu u poređenju sa brojem poseta ostvarenim u istom periodu prošle godine.

Kako je vreme potrebno za vraćanje uloženih investicija u hotelijerstvu relativno dugo, očekujemo da ćemo celokupnu investiciju vratiti za pet do osam godina.

Da li mislite da je bila pametna odluka, sada u jeku ekonomske krize ulagati i širiti poslovanje ili je možda bolja odluka bila da se stane sa investiranjem dok kriza ne prođe?

Ako imate novac, onda je naravno pametno investirati. U trenutku krize mnoge, ako ne sve, stvari su jeftinije tako daje to pravi trenutak za širenje. Međutim, ako nemate adekvatna finansijska sredstva kojima će te potkrepiti poslovanje stagnacija je definitivno bolji izbor.

Istovremeno, koliko je kriza uticala da broj gostiju i noćenja u objektima MK Grupe na Kopaoniku? Kakav je plan kompanije da Kopaonik kao turističku destinaciju oživi tokom čitave godine?
Kriza je dosta uticala što se vidi i po podacima za zimsku sezonu. Ali tu je bio splet svega, otvaranje granica i ukidanje viznog režima, ljudi žele da posete i druge destinacije. Dosta toga desilo u jednoj godini i skupilo, ali možda je tako i bolje da odmah u jednoj godini prođemo kroz sve loše stvari koje bi nas u budućnosti očekivale, tako da sada sve kreće na bolje.

Mi smo ove godine napravili novu politiku cena, što će nam omogućiti da budemo znatno povoljniji nego što su to Austrija i Slovenija, što će omogućiti ljudima iz Srbije da znatno povoljnije borave u našim objektima na Kopaoniku nego da idu u druga odmarališta van zemlje.

Predsednik MK Grupe je još u avgustu prošle godine rekao, povodom kupovine kompleksa na Kopaoniku, da bi možda bilo bolje i jeftinije za kompaniju da je na Kopaoniku kupila ledinu i na njoj gradila objekte. Da li je stanje u objektima zaista bilo toliko loše?

Stanje u objektima bilo je zaista loše, mi trenutno investiramo velika sredstva u izmenu električnih instalacija u hotelu Grand, prinuđeni smo da menjamo i veliki broj starih vodovodnih i kanalizacionih cevi. Dosta ulažemo u adaptaciju i to je veliki deo naših investicija. Gde god da ste ranije otišli bilo je dovoljno da skinete izolacionu masku kako bi utvrdili u koliko lošem stanju se ti hoteli nalaze.

Kakva je saradnja sa lokalnim vlastima kada su sve ove stvari u pitanju. Da li ste naišli na podršku i razumevanje vlasti ili je ona donekle još jedan od problema sa kojima se suočavate?

Da budem iskren, saradnja nije baš na najboljem nivou, ali sam zadovoljan što se ona iz dana u dan poboljšava. Uspeli smo da svi sednemo za isti sto i mislim da ona ide u pozitivnom smeru i nadam se da ćemo u dogledno vreme napraviti jedinstvenu ligu koja će unapređivati i raditi na svim problemima koji se trenutno nalaze na Kopaoniku. Za sada moram da priznam da nemamo stopostotnu podršku ni opštine Raška, ni nacionalnog parka Kopaonik.

Ipak, ne mogu da lažem da zbog tog manjka saradnje mi imamo velike problem. Konstantno se sa vlastima dogovaramo u vezi sa budućim planovima i šta su to ključne investicije za Kopaonik i oni to shvataju. Međutim, nisu svi problemi u tome da li će nam neko zaustaviti radove, da li ćemo mi obnoviti jedan apartman manje ili promeniti jednu vodovodnu cev više, ali primera radi mi trenutno menjamo kanalizacijske cevi koje se nalazi izvan područja Maglića, koje ne pripadaju nama, već je opština Raška dužna da izvrši te radove. Takođe smo prinuđeni da sami menjamo hidrante oko celog kompleksa, preko 40 njih smo naručili iako to nije naša obaveza.

Sve te radove sprovodimo upravo da bi Kopaonik digli na jedan određeni nivo, ali mislim da bi zajedničkim snagama bili u stanju da učinimo mnogo više. Takođe smatram, da kada je marketing u pitanju, MK Resort nije u stanju da sam sprovodi celokupnu promociju Kopaonika, to je još jedna od mnogih stvari za koje su nam potrebne pomoć i saradnja lokalnih vlasti pošto smo trenutno jedini koji se time bave.

Kada svi radovi i obnova objekata na Kopaoniku budu završeni postojaće i potreba za novim kadrovima koji će ih opsluživati. Da li planirate da ta mesta popunjavate lokalnim kadrovima ili ćete rešenje potražiti u okruženju?
Što se tiče skautinga MK Grupa poseduje dosta jaku službu koja nam odrađuje veliki deo posla kada je odabir kadrova u pitanju. Što se moje lične filozofije tiče, bitno je da se osnovni temelj stvara sa ljudima koji žive oko Kopaonika pošto svi koji dođu sa strane ovde ostaju godinu, dve ili tri ukoliko se ne ožene ili ne udaju i odluče da ostanu na planini.

Brus i Raška imaju dosta mladih ljudi koje treba dodatno obučiti i opremiti za rad u turizmu ali nakon toga ti mladi ljudi su u stanju da rade bilo gde u Srbiji pa i izvan zemlje.

U kojoj meri se oslanjate na lokalne proizvođače i njihove proizvode kada je ponuda MK Resorta u pitanju i da li ste prinuđeni da zbog neadekvatnog kvaliteta dobar deo svoje ponude bazirate na uvozu i prizvođačima iz drugih regija?

Ne bih rekao da je problem regije loš kvalitet proizvoda, on je čak bolji od kvaliteta proizvoda koji nam dolaze iz drugih delova Srbije. Problem je količina koja nam je dostupna. Mi smo veliki sistem koji mnogo troši. Ako imate jednu farmu koja ima četiri krave a vi imate 10.000 ljudi na Kopaoniku to lokalni proizvođači jednostavno ne mogu da iznesu.

Za sada imamo potpisan ugovor sa Fudlendom iz Brusa za naš ceo program džemova, svo meso dobijamo sa farme Dobrodolac koja se nalazi na 20 minuta od našeg kompleksa i upravo sada radimo na uhodavanju i pripremanju za zimsku sezonu. Cilj MK mountain resorta je da barem 80 odsto proizvoda u našoj ponudi bude iz regije, i to je jedan od razloga zašto je kompanija prijavljena u Raškoj a ne u Beogradu.

Kakva je saradnja sa domaćim i stranim tur operaterima i koji su vaši planovi za popularizaciju MK Mountain Resorta unutar Srbije i u inostranstvu?
Bez tur operatera, domaćih i stranih agencija, ne možete da uspete. Imamo dosta kvalitetnu saradnju sa agencijama iz Srbije sa kojima našim gostima nudimo razne akcije i popuste ukoliko se zimski aranžmani bukiraju tokom letnjeg perioda. Problem postoji sa agencijama iz inostranstva pošto je Kopaonik poslednjih godina bio izolovan što se tiče Evrope.

Englezi su ranije dolazili no to se prekinulo i upravo sada izlazimo na spoljno tržište sa našim hotelima sa četiri zvezdice čiji kvalitet i ponuda mogu da se porede sa bilo kojim centrom u okruženju. Trenutno smo u pregovorima sa agencijama iz Rusije i pokušavamo da organizujemo dva čartera Moskva – Niš i to je cilj koji želimo da ostvarimo do septembra i ako to uspemo to će biti vrlo veliki korak za prvu godinu i zimsku sezonu Kopaonika.

Takođe pokušavamo da oživimo i regionalno tržište, prvenstveno mislim na Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Grčku kako bi podigli broj stranih poseta. Cilj nam je da ukupno posetu do sledeće godine čini minimum 30 odsto stranaca. Ne možete se u poslovanju oslanjati samo na jedno tržište jer ukoliko se nešto na njemu desi, dodđe do velikih negativnih promena vi gubite celokupan promet.

Koje su po vama ključne stvari koje će izdvojiti Kopaonik u odnosu na druge centre u regionu?

Jedna od velikih prednosti Kopaonika jeste njegova nadmorska visina, dok su recimo centri u Sloveniji na mnogo nižim nadmorskim visinama. Hoteli koje mi imamo, recimo konak Anđela sa četiri zvezdice, toga u Austriji nema, a naša ponuda je i povoljnija kada su apartmani i usluge u pitanju jer noćenje za 150 evra za četiri osobe u hotelu slične kategorizacije ne postoji.

Stvarno mislim da će Kopaonik ove godine biti veliki igrač na tržištu, ali to je samo prvi korak pošto nam predstoje brojne investicije kada su u pitanju drugi servisi i marketing u pitanju da bi svaki gost koji nas poseti dobio istu uslugu koju bi dobio i u Austriji.

Da li MK Grupa ima u planu kupovinu i drugih objekata, ne samo na Kopaoniku, već i u drugim turističkim centrima u Srbiji? Da li postoje generalni planovi za proširenje turističke ponude?

Postoje naravno. Mi smo već vrlo blizu realizacije jednog projekta u Srbiji i razmišljamo o daljem širenju, ali prvo čekamo da vidimo kakvi će rezultati ove sezone biti. Ako uspemo da se stabilizujemo i pokažemo da možemo svim snagama da iznesemo ovaj teret onda definitivno planiramo dalje širenje po Srbiji, Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Da li očekujete da će se takva finansijska odluka u trenutnoj situaciji isplatiti?

Ne bi ulazili u takve planove da ne mislimo da se neće isplatiti. Hotelijerstvo nije visoko profitabilna grana. Veliki novac se tu okreće ali su i veliki troškovi, tu se ne zarađuju milijarde ali se može lepo živeti od zarade.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Možda vas zanima

Podeli: