Forcan: Nema političke pozadine

Donedavno jedan od zaštitnih znakova „Delta holdinga”, potpredsednica kompanije Milka Forcan, danas bi za mnoge mogla da bude nezgodan svedok. Ona zna sve o vezama krupnog kapitala i političara, o tome kako su privatizovana preduzeća u Srbiji, o uticaju velikih oglašivača na medije, ali i o poslovanju Miroslava Miškovića, koji je delimično upravo zahvaljujući njoj ostao nepoznanica za javnost.

Fokus

Izvor: Marko Albunoviæ

Nedelja, 01.08.2010.

00:23

Default images

Od Miškovića je, kaže, naučila da se odluke u životu i biznisu ne smeju ostavljati za sutra. A odlukama koje je nedavno donela uvela je prinudnu upravu u jednoj od najvećih firmi u Srbiji. U razgovoru za „Politiku”, Milka Forcan govori o razlozima zbog kojih je napustila „Deltu”, pritiscima kojima je zbog toga izložena, ali i mogućnosti da se u budućnosti angažuje u politici.

Kako je došlo do toga da najjači poslovni tandem u Srbiji završi na sudu? Kada dođe do prekida komunikacije, na scenu stupaju advokati. Smatram da su naši razgovori, čak i neslaganja, trebalo da ostanu daleko od očiju javnosti.

Međutim, kada s druge strane naiđete na odsustvo sluha za razgovore, praćeno porukama šta vas čeka u slučaju da se suprotstavite, možete ili da dignete ruke od svega i predate se ili da se borite za svoja prava.

Uostalom, činjenica da Mišković podnosi krivičnu prijavu protiv mene, aludirajući na mogućnost mog hapšenja, dovoljno govori o metodama koje se primenjuju u njegovom načinu borbe.

Na jednoj kompanijskoj proslavi 2006. godine, Miroslav Mišković je izjavio da „’Delta’ mora da nastavi da se razvija, da ne može da stane, jer ko stoji, on u stvari pada”. „Delta” je danas u velikim problemima. Kada je zapravo trebalo da stane?

Kompanija ne sme da stane, tu nema dileme. Ipak, dinamika razvoja mora biti sinhronizovana i s realnim projekcijama, a ne samo sa mogućnošću zaduživanja, jer će u jednom trenutku ta mogućnost biti iscrpljena. Godinama sam imala potpuno jasnu sliku u kom pravcu kompanija ide, šta su ciljevi, koja je naša pojedinačna uloga u svemu tome, odnosno šta je vizija i misija firme, i naša lična.

U jednom trenutku, a to je bilo pre nekoliko godina, mislim da se to izgubilo. Mnoge stvari rađene su iznenada, nasumično, pravila koja su do juče postojala su se menjala, nešto što je rečeno juče nije važilo i sutra. Nije mi sve to prijalo, nije to više bila ista ona firma kojoj sam bila u potpunosti posvećena dugi niz godina.

Istovremeno, ukazala se potreba za pozicioniranjem kompanije na međunarodnom planu i tako smo se, na moj zahtev, dogovorili da se ja fokusiram na aktivnosti van Srbije. Osnovala sam Kancelariju za međunarodne odnose, često boravila u Briselu, i u znatnoj meri upoznala rad evropskih institucija, biznis udruženja, lobističkih kancelarija. Taj pravac profesionalnog angažovanja bio je za mene veliki izazov i zanima me i u nastavku moje karijere. Zato sam nakon izlaska iz „Delte” i rekla da je to ono čime planiram da se u narednom periodu bavim.

Jeste li lobirali za nekoga iz Srbije u Briselu?

To je posao koji jednostavno ne iznosite javno, ne možete biti konsultant i lobista koji o svojim klijentima priča u javnosti. Ima konkretnih projekata, neki su sastanci održani, aktivnosti započete…

Ekonomske ili političke prirode?

Te aktivnosti su vezane za ekonomsko lobiranje, ali ne u interesu neke pojedinačne kompanije, već pojedinih grana privrede Srbije.

Zašto već tada, pre dve godine, niste pokušali da utvrdite svoj vlasnički udeo u „Delti”, ako ste već znali da se stvari razvijaju tim pravcem?
Pazite, neke stvari su već bile definisane, ali pre mog razlaza s Miškovićem naši odnosi u „Jugohemiji” nikad nisu dovođeni u pitanje. Kada je došlo do razlaza, on je jednostavno promenio pravila igre i rekao da to više ne važi.

S obzirom da smo u Jugohemiji zajednički akcionari, cela situacija je potpuno iracionalna. Zašto bi nekome bilo u interesu, ako polaže prava kao akcionar, da stvara situaciju koja samo šteti imidžu kompanije, uznemirava poslovne partnere, kupce, dobavljače, banke koje vas prate...

Izjavili ste da krivičnu prijavu koju je Mišković podneo protiv Vas smatrate zastrašivanjem. O kakvom se tu zastrašivanju radi?

To zaista smatram samo činom zastrašivanja. Jer, kada u biznisu želite zaštitu svojih prava, onda se obično obraćate privrednom sudu, a ne tužilaštvu. Mislim da je velika šteta, da ne kažem sramota, da se sve ovo rešava na sudovima, na konferencijama za štampu, zvaničnim i nezvaničnim porukama i raznim pritiscima.

Da li ste zabrinuti za svoju bezbednost?

Pa… recimo da nisam opuštena.

Osim Vašeg muža, da li ima još Miškovićevih saradnika koji imaju vlasničke udele u „Delti”?

Ja o drugim ljudima ne bih pričala. Što se tiče akcija Branka Forcana, sve je urađeno na najlegalniji mogući način. Mada je bilo ponuda i predloga od strane onih koji su time želeli da trguju i mešetare, moj suprug se obratio advokatima i sudu sa svojim potraživanjem. I to tamo gde se akcije, odnosno vlasništvo i nalazi, na Kipru.

Glasine kažu da je rastanak Branka Forcana i Miroslava Miškovića bio prilično buran, da je Vaš muž preko noći ostao bez svih privilegija i da mu je ponuđeno radno mesto u Sibiru?
Da, to je mesto gde su šest meseci godišnje temperature minus 40.

Kada je to bilo?

U toku 1999. godine. U tom periodu imala sam dilemu u vezi s nastavkom mog rada u „Delti”, ali sam to ipak prevazišla.

Zašto Branko Forcan tada nije pokušao da od „Delte” dobije ono što misli da mu pripada?

Zbog političke podrške i uticaja Miškovića, u to vreme, on se nije usuđivao da tako nešto pokuša.

„Delta” ne bi postala to što jeste bez političke podrške, pre i posle 5. oktobra, tako da je logično pitanje da li Vaš sukob i razlaz s Miškovićem ima političku pozadinu?

Apsolutno ne. Nema nikakve dileme da sve ove godine i Mišković i ja poznajemo većinu političara u ovoj zemlji i nema dileme da, kao što cela zemlja zna za naš sukob, znaju i političari. U tom smislu verovatno svako od njih ima svoje mišljenje o ovoj situaciji.

Nemate utisak da Vas koriste u borbi protiv Miškovića?

Ne. Politička pozadina ne postoji. Razumem da je ovo dovoljno krupan sukob da će mu se pripisivati razni politički uticaji, ali tih uticaja nema.

Znači da postoji mogućnost da se uključite u politiku? Moja ideja je bila da imam svoju konsultantsku kancelariju, da „Jugohemija” radi kao i do sada, što ipak predstavlja neku moju bazu. Sticajem okolnosti neke stvari su se promenile.

U tom smislu, situacija u kojoj se sada nalazim može da utiče na preispitivanje nekih odluka. Međutim, mene stranački život, kao takav, zaista ne zanima.

Da li su Vaši dojučerašnji saradnici iz „Delte” odabrali stranu u ovom sukobu?

Verujem da oni svoje mišljenje o meni nisu promenili, znamo se godinama. Znam kakva atmosfera vlada u „Delti” i šta bi značilo suprotstaviti se prvom čoveku kompanije. Naravno da dobijam razne informacije. Čujem da je moj kolega koji me je javno pozvao da vratim „Delti” zgrade, 15 minuta pre nedavne konferencije za štampu, dobio nalog da se na njoj pojavi i izjavi to što mu je rečeno da izjavi.

On pre toga nijedan papir u vezi s „Jugohemijom” nije video, ni o osnivanju nove firme, ni o proceni vrednosti o kojoj je na konferenciji govorio, niti mu je jasan čitav sukob. Jednostavno je morao da obavi ono što se od njega zahtevalo kako ne bi ugrozio svoje radno mesto. Moja sreća je u tome što je to većini ljudi jasno.

Znate li da verovatno hiljade zaposlenih u „Maksiju” živi u neizvesnosti zbog Vaše odluke da stopirate prodaju?

Ni na koji način zaposleni u „Delti” ne zavise od moje odluke da stopiram prodaju „Maksija”. Zavise od Miškovićeve odluke kada će da reši probleme koji su nastali.

Hoće li prodaja „Maksija” strancima ugroziti domaću privredu?

Naprotiv, mislim da je to nešto čemu se dobar deo privrede čak i nada. Dobavljači očekuju da će neki novi, belgijski menadžment manje kasniti u plaćanju, da neće biti toliko pritisaka na dobavljače…

To pitanje, šta će se desiti sa srpskom privredom ako se proda „Maksi”, to je zamena teza. Objekti ostaju tu gde jesu, radna mesta ostaju, firma neće menjati delatnost. Ništa se bitno neće promeniti sem što će likvidnost biti bolja, što je u interesu čitave privrede.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

23 Komentari

Možda vas zanima

Svet

Norvežani beže u Švajcarsku

Oštro povećanje poreza na bogatstvo i dividende od strane norveške vlade orijentisane na levo, podstaklo je desetine bogataša nordijske nacije da se presele.

12:07

21.4.2024.

1 d

Svet

"Zbogom dolaru"

Rusija i Kina su sprovele skoro potpunu "dedolarizaciju" ekonomskih odnosa, a udeo ruske rublje i kineskog juana u trgovinskim obračunima između Moskve i Pekinga je veći od 90 odsto.

19:53

22.4.2024.

15 h

Podeli: